Drone u svom radu koriste mnoge pravne osobe i institucije, policijske agencije, filmska industrija, glazbena produkcija za snimanje spotova, gradovi i općine prilikom održavanja određenih događaja i manifestacija.

No, posljednjih godina građani ih koriste i za svoje privatne događaje.

Koriste se uglavnom za snimanje vjenčanja, rođendana i sličnih događaja.

No, koliko god dronovi bili korisni, toliko su i potencijalno opasni. Za upravljanje ovim plovilima potrebna je određena razina znanja, a s obzirom da su ovi uređaji komercijalno dostupni, mogu predstavljati opasnost za ljude u pogrešnim rukama. Također, jače letjelice mogu ići više u zrak i tako biti smetnja za ostali zračni promet.

Kako je ova oblast zakonski regulirana, koje su procedure, tko izdaje odobrenje, te tko smije upravljati dronovima, raspitali smo se u Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH.

– Pravilnikom o uvjetima za obavljanje letačkih operacija bespilotnim letjelicama definirane su kategorije bespilotnih letjelica prema njihovoj težini, te kategorija operacija koje obavljaju, i to: nekomercijalne operacije, komercijalne operacije i rad iz zraka. Ovisno o tome definira se i tko može upravljati dronom.

Tako za obavljanje nekomercijalnih operacija dronovima kategorije A1 i A2 mogu upravljati osobe od 14, odnosno 16 godina. Za sve ostale operacije i kategorije dronova vozač drona mora biti punoljetan – kaže za Faktor Aleksandar Lalović iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).

Međutim, iako je navedenim pravilnikom propisano da operateri bespilotnih letjelica moraju polagati ispit iz poznavanja zrakoplovnih propisa, ova obaveza, zbog nedostatka resursa BHDCA, još nije stupila na snagu, te operateri bespilotnih letjelica još uvijek nisu obavezni polagati navedeni ispit. Također, kontrolori mogu polagati taj ispit online na web stranici EUROCONTROL-a i dobiti certifikat koji priznaje BHDCA.

Zanimalo nas je je li za korištenje dronova od strane pravnih i fizičkih osoba potrebno dopuštenje mjerodavnih nadležnih tijela.

– Kako su Pravilnikom definirane zabranjene zone i operativna ograničenja, potrebne su suglasnosti i odobrenja određenih institucija u slučajevima kada operater drona obavlja poslove izvan operativnih ograničenja.

U slučaju da operater drona, upravljajući dronom, namjerava odstupiti od bilo kakvih operativnih ograničenja, potrebno je pribaviti posebno odobrenje od BHDCA.

Također, prije izvođenja operacija, ukoliko se operacije dronom izvode u zoni zračne luke, pored odobrenja BHDCA, potrebna je i suglasnost nadležne Jedinice kontrole letenja i Granične policije ukoliko se operacije izvode u graničnom području unutar 300 m od granične linije.

Izvođenje operacija iz zraka dronom može se izvoditi na visinama većim od propisanih i na udaljenosti manjoj od 1,5 km od zračne luke, ali uz obaveznu suglasnost nadležne kontrole zračnog prometa ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom i odobrenje BHDCA, bez obzira da li se let dronom izvodi u kontroliranom ili nekontroliranom zračnom prostoru. Također, letovi iznad vojnih objekata i vojnih zona mogu se izvoditi samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane BiH – kaže Lalović.

Svjedoci smo da se dronovi posljednjih godina sve više koriste u privatne svrhe. Zanimalo nas je jesu li zabilježene nesreće, je li dron nekoga udario ili je došlo do sudara dronova u zraku. Lalović kaže da su u 2024. godini Ravnateljstvu prijavljena ukupno tri incidenta vezana uz bespilotne letjelice, od kojih su se dvije odnosile na potencijalno ugrožavanje sigurnosti letenja, dok se jedan incident odnosio na povlačenje zastave dronom tijekom sportske priredbe.

U 2025. godini BHDCA je do sada zaprimila sedam prijava incidenata u kojima su sudjelovale dronove. Od toga se dva događaja odnose na potencijalno ugrožavanje sigurnosti letenja, dok se ostali događaji odnose na neovlaštena letenja i eventualno snimanje bespilotnim letjelicama u naseljima, iznad objekata Oružanih snaga, nedopušteno letenje na sportskoj priredbi i slično.

– Svi vlasnici i operateri dronova (fizička i pravna lica), čija je težina pri polijetanju između 0,249 i 25 kg, imaju obavezu registracije dronova u evidenciju BHDCA. Što se tiče procedure upisa drona u evidenciju, ona podrazumijeva da podnositelj zahtjeva (vlasnik ili operater drona) podnese BHDCA zahtjev za registraciju drona i uz njega priloži ovjerenu fotokopiju osobne iskaznice, uvjerenje o prebivalištu/prebivalištu, ako je fizička osoba, odnosno JIB, ako je pravna osoba, kopiju police osiguranja (po potrebi ovisno o deklariranoj kategoriji poslova koje isti obavlja). planira izvesti), kao i ovjerenu izjavu o vlasništvu nad letjelicom.

Zahtjev za registraciju drona u evidenciji i izjavu o vlasništvu nad dronom podnositelji mogu pronaći na službenim stranicama BHDCA.

Pored navedenog, podnositelj zahtjeva je dužan uplatiti administrativnu taksu u iznosu od 5 KM i uz zahtjev priložiti dokaz o tome (kopija uplatnice). Nakon toga, BHDCA podnositeljima zahtjeva šalje Potvrdu o registraciji drona, kao i registarsku oznaku koju je potrebno staviti na dron.

Ovim putem pozivamo sve vlasnike i operatere dronova u Bosni i Hercegovini, koji do sada nisu podnijeli zahtjev za upis dronova u evidenciju BHDCA, da to učine – kaže Lalović.

Naime, od 2020. godine na snazi ​​je Pravilnik o uvjetima za obavljanje letačkih operacija bespilotnim letjelicama. Tom uredbom definirani su uvjeti, odnosno obveze, zabrane i odgovornosti kojih se operator mora pridržavati kako prije izvođenja operacija, tako i tijekom izvođenja samih operacija bespilotnih letjelica u pogledu maksimalnih visina, horizontalne udaljenosti i zabrana (operativnih ograničenja) u skladu s kategorijom operacija.

Za sigurno upravljanje dronom odgovoran je pilot drona, a izvođenje operacija, osim s navedenim propisima i tehničkom dokumentacijom drona, mora biti usklađeno i s drugim propisima koji se odnose na sigurnost, privatnost, neovlašteno snimanje, zaštitu podataka, materijalnu odgovornost i zaštitu okoliša. Ali promjene su i dalje neophodne.

– Kako se ovo područje stalno mijenja i napreduje, potrebno je prilagoditi propise koji reguliraju ovo područje. Važeći Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine usvojen je 2009. godine i kao takav ne pokriva oblast bespilotnih letjelica.

BHDCA je trenutno u procesu izrade novog nacrta Zakona o zrakoplovstvu BiH, kojim bi se detaljnije uredila oblast korištenja dronova i jasno definirale prekršajne odredbe. Također, krajnji cilj BHDCA je da propisi koji reguliraju ovu oblast budu u potpunosti usklađeni s europskim zakonodavnim okvirom – zaključuje za Faktor Aleksandar Lalović, stručni suradnik za odnose s javnošću Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH.