U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu jučer su svečano otvorena dva novoizgrađena i opremljena sprata Centralnog medicinskog bloka.

Tim povodom KCUS je organizirao konferenciju za novinare na kojoj je istaknuto da je riječ o najvećoj poslijeratnoj investiciji ove ustanove, te je najavljeno preseljenje četiri klinike iz starih zgrada u 8.000 kvadratnih metara modernih bolničkih objekata izgrađenih uz podršku Vlade Federacije BiH.

Tim povodom na društvenim mrežama oglasila se bivša generalna direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović.

Navela je da su prostori otvoreni još 2013. godine, a ne jučer, te priložila medijske objave iz tog razdoblja.

– Istine radi, kao što sam već naveo, 11 operacionih sala u CMB-u KCUS otvoreno je još 2013. godine, a ne jučer. Vrpcu je presjekao nametnuti Nikšić, zajedno sa tadašnjim menadžmentom i direktorom KCUS-a ispred SDP-a Aganovićem. Kasnije će njegov SDP smijeniti direktora i imenovati Mesihovića, a ja ću, prema presudi suda, smijenjenom Aganoviću platiti veliku odštetu.

Posebno zanimljivo: opremu je birao i nabavljao najmlađi u grupi, voditelj grupe Alen Pilav. Tko je i zašto izabrao Pilavu, s najmanje kvalifikacija, za tolike milijune? Ta oprema koštala je 65 milijuna KM, a plaćena je novcem građana iz ZZOKS-a.

Nadzor nad izvođenjem radova bio je izrazito loš pa su podovi propali već u prvoj godini rada. Oprema od 65 milijuna KM nije evidentirana po zakonom propisanim pravilima, niti su građevinski radovi evidentirani u dnevniku rada. Nitko od šefova klinika nije pristao potpisati preuzimanje tih prostorija jer oprema nije bila legalno registrirana i nisu znali što su dužni i za što su odgovorni, kazao je Izetbegović.

Generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav otvorio je kapije KCUS-a, kada je došao na čelo te zdravstvene ustanove, a potom je zabranio novinarima pristup informacijama od javnog značaja.

Barem je to onemogućio novinaru portala Faktor, koji već mjesecima uporno upućuje pisane upite Pressu KCUS-a, ali odgovora nema.

Vodeći se načelima novinarske etike, koja između ostalog nalažu da novinar čuje i objektivno prezentira obje strane, od 21. siječnja do 4. ožujka poslali smo šest upita na e-mail adrese ustanove Press.

Ni na jedno nismo dobili odgovor!

Pitanja su se odnosila na različite teme od javnog značaja za građane, prvenstveno pacijente, među kojima su najteži, onkološki, ali i djeca s rijetkim bolestima.

U Federaciji BiH brojni su problemi za oboljele, posebno one oboljele od malignih bolesti, a njihove životne priče svakodnevno možemo čuti u medijima, na društvenim mrežama… Od lista čekanja na propisane terapije, nedostatka citostatika, Federalne liste lijekova koja nije revidirana sedam godina, stalnog povećanja broja oboljelih i pomicanja dobne granice, nepostojanja preventivnih programa, registra pacijenata…

O ovim problemima namjeravali smo razgovarati s našim vrsnim onkolozima s Klinike za onkologiju prof. dr.sc. Semir Bešlija, šef Klinike, i dr. Berisom Hasanbegović.

Iz KCUS-a nikada nije stigao odgovor na naš upit.

Klinički centar pitali smo i za iskustvo novinarke Nidžare Ahmetašević, koja je u razgovoru s novinarkom Faktora ispričala “šta je preživjela čekajući zdravstvenu njegu na endokrinološkoj klinici s bolesnom majkom”.

Pitali smo ih i o imenovanju komisija, a nakon što nam se nekoliko uposlenika požalilo da se u komisije KCUS-a godinama imenuju isti ljudi.

Pojašnjenje ustanove zatražili smo i nakon što se redakciji obratila Selma Demirović, majka trogodišnje djevojčice Iman Ubiparip, oboljele od cistične fibroze, koja je imala problem s terapijom.

Posljednji upit KCUS-u proslijedili smo 4. marta.

Nakon što je isti dan Pilav na društvenim mrežama objavio situaciju koju je zatekao u KCUS-u, za generalnog direktora, a zbog detaljnijih pojašnjenja nekih stvari, imali smo nekoliko pitanja. Iako su nam iz KCUS-a prošlog petka (6. marta) kazali da ćemo odgovore na pitanja dobiti najkasnije do utorka (10. marta), to se nije dogodilo.

Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije BiH obvezuje javne institucije i ustanove da omoguće pristup informacijama svakome tko za to podnese zahtjev. To pravo imaju novinari, ali i svi građani.

Javna ustanova ili institucija ima pravo zabraniti ga ako se radi o pitanjima u kojima je javnost zakonom isključena, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup informacijama.

Tako je po zakonu, ali za KCUS zakon izgleda ne važi!

Prof.dr.sc. Sebija Izetbegović, bivša generalna direktorica KCUS-a i zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, oglasila se nakon današnje konferencije za medije Kluba SDP-a u Skupštini KS.

SDP-ovci posljednjih dana pokušavaju skrenuti pažnju na KCUS, odnosno na mandat Sebije Izetbegović, koja na čelu te zdravstvene ustanove nije od novembra 2023. godine. Prvo je aktuelni direktor Alen Pilav iznenada, dvije i po godine nakon Izetbegovićevog odlaska, odlučio progovoriti o stanju u KCUS-u, a nakon toliko vremena Izetbegovića je označio kao krivca za stanje. godine u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Bosni i Hercegovini. Danas su nastavili SDP-ovci iz Skupštine KS, pa im je Izetbegović odgovorio.

– Ovako je 2016. godine izgledala “divna” zgrada Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju, u kojoj je u “divnim” uvjetima radila supruga Alena Pilave, koja osobno i “halal” kupuje antibiotike za oboljele, čime potvrđuje da njen suprug ne zna raditi svoj posao, jer na računu ima milijune, a ne zna kupiti lijekove. Zgrada stara 100 godina, u raspadanju, bez lifta, sa izmišljenim odjelima, bezbroj šefova, svega – naveo je Izetbegović.

Dodala je da je “zadnji kat prazan, izmišljena klinika, nema niti jednog pacijenta, a na tavanu stotine golubova i prljavštine”.

– Papiri A4 formata zalijepljeni flasterima na stare, oguljene, oguljene radijatore: REFERENTNI CENTAR INSTITUT

Da nije tragično lošeg stanja teških bolesnika, te vrlo teškog rada pojedinih poštenih i vrijednih djelatnika, bilo bi to smiješno nazvati bilo kakvom bolničkom ustanovom, a kamoli referentnim centrom. Kad tamo uđeš, kao da si već umro – naveo je Izetbegović.

Dodala je da joj je i K. A ispričao svoj dojam o strašnim uvjetima, ali da je to bilo dok je bio u SDA.

– Kaže ona: “Pored prozora, razbijen zid, iz kreveta kroz onu rupu se vidi nebo, tu ulazi voda kad pada kiša. Nema vode, pogotovo tople, kupatilo se raspada” – citirala je i dodala:

– Siguran sam da se sjeća, ali sad je NIP, možda mu i to promijeni sjećanje?

Izetbegović dalje navodi da bi, da je ostala, svi s abdominalne kirurgije i gastroenterohepatologije odavno bili smješteni u CMB-u na istom katu, u dvije lamele, okrenute jedna prema drugoj.

– Naravno, završio bi se i kat za torakalnu kirurgiju i urologiju, obnovio se stari amfiteatar, nabavio novi PET CT…trebali su to završiti za dvije i pol godine. Oni su u novembru 2023. godine na računu banke koja je putem tenderske procedure odabrana za saradnju s KCUS-om imali 68 miliona KM. Prvo su 30 milijuna KM prebacili u privatnu banku. Nema natječaja. Tko zna Alena Pilava – naveo je Izetbegović i dodao:

– Ne znaju ni ravnatelja imenovati, trebalo im je više od dvije godine, uz hrpu trikova i prijevara, a kamoli nešto drugo.

Poručila je da “pacijenti i zaposlenici vjeruju svojim očima, a ne lažima SDP-a”.

– Uzalud pokušavate prevariti narod. Pošaljite novinarima nekoga tko zna što priča, ovo je sranje. I pitajte je li brahiterapija ikad prije rađena na teško bolesnim ženama pod anestezijom, bezbolno. Ne do mog dolaska, kupnje novog aparata i adaptacije novog prostora. To smo uspjeli unatoč sporazumnom odlasku 13 anesteziologa i moratoriju koji ste nam nametnuli. Jer znamo kako se to radi – navela je.

Svoju objavu završila je riječima: “Uskoro ćete dobivati ​​poruke s oduzetih telefona”.

Nedugo zatim Izetbegović je podijelila na svojoj Facebook stranici tekst sa jednog portala u kojem se, kako se navodi u tom tekstu, citiraju poruke između Rifata Škrijelja, bivšeg rektora UNS-a i Muhameda Ajanovića, uhićenog dekana Stomatološkog fakulteta.

Prepiska se odnosi na “gašenje Srbije”, točnije na slučaj oduzimanja akademskih titula.

Zastupnici SDP-a u Skupštini Kantona Sarajevo danas su održali konferenciju za novinare, a Belma Kapo se osvrnula i na jučerašnje obraćanje direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Alena Pilava koji je, kako je istakla, iznio šokantne podatke i skandalozne slike iz ove zdravstvene ustanove.

S tim u vezi, Kapo je navela da će na sutrašnjoj sjednici Skupštine KS (6. marta) uputiti zahtjev Uredu za antikorupciju KS za pokretanje postupka za utvrđivanje pojedinačne odgovornosti u vezi s postupanjem uprave KCUS-a od 2016. do 2023. godine, kada je na njenom čelu bio prof. dr.sc. Sebija Izetbegović.

– U tom smislu problematiziramo dvije teme, prva je kršenje kolektivnog ugovora i individualna odgovornost, a druga je smanjenje kapaciteta bolnice, uskraćivanje usluga i posljedice po živote građana.

Tužbi radnika je 312, od čega je KCUS izgubio 98 i već isplatio 2,7 miliona KM. Dodatno su morali platiti 900.000 KM po nalogu Porezne inspekcije. Tim novcem mogao bi se kupiti novi CT i novi magnet te smanjiti liste čekanja. Institucija sada mora platiti posljedice nečijeg nerada. Bolnički kreveti su već u 2017. smanjeni za 345 kreveta, što znači da ih nije imalo 345 osoba, kojima su bile potrebne bolničke usluge – naveo je Kapo.

No stranački kolega zastupnika Kapo, prim. dr.sc. Dragan Stevanović ima drugačije mišljenje o tužbama radnika, koje je KCUS izgubio i morao isplatiti svojim uposlenicima.

Barem je imao u listopadu 2024. godine kada je za Faktor govorio o problemu poslovanja najveće javne zdravstvene ustanove u državi, pa bi bilo dobro da se SDP-ovci barem dogovore s kojom će verzijom izaći u javnost – je li dr. Izetbegović kriv ili nije.

Rekavši tada “da će KCUS najvjerojatnije 2024. završiti u minusu od oko šest milijuna KM”, Stevanović, tada član privremenog Upravnog odbora (UO) te ustanove, kazao je da nije problem u dr. Izetbegović.

– Želim biti objektivan i reći da problem nije u dr. Izetbegović, problem je sistemska greška koju bolnice uglavnom plaćaju, a odgovornost je negdje drugdje. Konkretno, u ovom slučaju problem su oni koji donose propise, Ministarstvo zdravlja, Vlada, Zavod za zdravstveno osiguranje i drugi. Izetbegović je samo u svom mandatu vješto kamuflirala te probleme – kazao je tada Stevanović.

Naveo je da je najveći problem KCUS-a nedostatak ljudi, što za posljedicu ima potrebu za prekovremenim radom, a potom i obavezu plaćanja takvog rada kako je regulirano Kolektivnim ugovorom koji su sklopili resorno ministarstvo, Zavod zdravstvenog osiguranja i sindikati bez poslodavaca.

– Po ovoj osnovi pozivani su radnici još od vremena dra. Izetbegović, kad nisu podnijeli tužbe, a kasnije jesu, duguje novac. Podignuto je više od 1000 tužbi, a radnici traže da im se vrati novac koji su zaradili prekovremenim radom. Po ovom osnovu KCUS ima više od tri miliona KM duga. Očekujemo da će ih biti puno više ako dođu presude, kamate, sudski troškovi. Sada pokušavamo sjesti sa sindikatima i radnicima kako bismo napravili kompromis u obostranom interesu – objasnio je tada Stevanović.

Drugi problem u KCUS-u, kako je tada rekao, su uvjeti rada, zbog čega radnici također tuže ustanovu, a račun će im biti dodatnih oko tri miliona KM.

– Kolektivni ugovor je za taj rad propisao posebne uvjete rada i poseban dodatak na plaću, poput rada u zonama zračenja, na mikrobiologiji… Naime, prema ugovorima o radu koje su radnici dobili od prethodne uprave nije bilo točno definirano koji im se uvjeti rada priznaju ili ne priznaju i oni sada koriste pravo iz Kolektivnog ugovora, a sudovi masovno presuđuju u njihovu korist.

Glavna sistemska kvaka je sljedeća: Ministarstvo zdravstva i Zavod za zdravstveno osiguranje pregovaraju sa sindikatima i prihvaćaju uvjete koje sindikati traže, poput plaćanja prekovremenog rada, ali u sredstvima koja prenose ustanovama – “ne planiraju troškove ustanova”. Uvijek se držim one stare – “osiguraj i naredi”, odnosno ne možeš nekome nešto narediti, odnosno učiniti obvezom, a da za to nemaš osigurana sredstva.

Sada su nam stvorili obavezu da zajedno sa Ministarstvom zdravstva KS i Zavodom zdravstvenog osiguranja KS nađemo način da osiguramo novac koji su nam kreirali kao obavezu isplate plaća radnicima – istakao je Stevanović.

Prema njegovim riječima, problem koji postoji već duže vrijeme je što KCUS 83 posto finansira Zavod zdravstvenog osiguranja KS, a ostatak bi trebali plaćati drugi kantoni.

Ali realnost je, kako je dodao Stevanović, da se približno 91 posto svih usluga koje se pružaju u KCUS-u odnosi na osiguranike iz KS.

– Dakle ima osnova za korekciju pozicije, a sve ovo govorim jer je sistemska farsa da se početkom godine potpisuju neki ugovori između pružaoca usluga, u ovom slučaju KCUS-a, i Zavoda zdravstvenog osiguranja KS. Oni su stvarno sklopljeni, ali su vrlo fiktivni ugovori jer sustav financiranja postoji 20 i više godina – uvjeti rada, satnice, plus 50 posto tih sredstava za materijalne troškove, bez obzira na cijenu, broj, vrstu usluge i sve ostalo. Sve dok se to ne riješi na nivou KS-a, imat ćemo ovakvu situaciju – kazao je Stevanović.

Potom se osvrnuo na desetine miliona KM koje je Sebija Izetbegović ostavila na računu odlaskom s KCUS-a.

Rekao je da je dr. Izetbegović je 40 milijuna KM koje je stiglo od Vlade Federacije BiH ostavio za sanaciju stanja u kliničkim centrima.

– Taj je novac trebao ići po natječajima koji su stalno padali, pa smo morali raščistiti sustav javne nabave, za dovršetak i useljenje 11. i 12. kata u DIP-u. Natječaji su završeni, izvođači su ušli i radi se. Dio tog novca trebao je ići i za šesti sprat, ali nedostaje novca jer sve poskupljuje, pa sada tražimo od Federalne vlade da reprogramira sredstva kako bismo kupili opremu za ostatak.

Nadalje, nisu iskazana sredstva koja pripadaju po tužbama radnika. Radnicima smo po presudama već isplatili gotovo četiri milijuna KM, a očekujemo još sedam milijuna KM ako se ne uspijemo dogovoriti s radnicima, da se to riješi sporazumno i svede na tri milijuna maraka i da ne ide preko suda. Sada možemo od Vlade KS-a dobiti sedam-osam miliona KM koji nedostaju da isplatimo sve radnike i kažemo – evo mi smo pozitivni. Hoćemo li ili ne, vidjet ćemo – rekao je Stevanović za Faktor u oktobru 2024.

Generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Alen Pilav oglasio se na Facebooku nakon sedam mjeseci otkako je na čelu ovog zdravstvenog centra.

Uz poruku da je “KCUS bolnica, a ne štedionica”, Pilav je naveo u kakvom je stanju zatekao Klinički centar na čijim računima ima više od 70 miliona KM.

– Nakon ovih sedam mjeseci, kao i 28. novembra 2023. godine, kada sam imenovana za vd generalnog direktora KCUS-a, ustanovu u kojoj radim više od 30 godina zatekla sam u zastrašujućem stanju. Za mene, kao generala i subspecijalistu torakalne hirurgije koji nikada nisam napuštao KCUS, to nije bila nikakva novost, jer sam na KCUS-u od 1992. godine, gdje sam kao apsolvent Medicinskog fakulteta započeo pripravnički staž na Klinici za ortopediju, ali iz ove pozicije to je djelovalo još strašnije. Mogu mi se postaviti dva pitanja: zašto strašno, zašto tek sada objavljujem ovu objavu – rekla je Pilav.

Kaže da je “kao generalni direktor i v.d. htio zaštititi pacijente, ali i sve građane od stvarnog stanja koje je zatečeno, a koje je bilo jako loše”.

– Zato smo, zahvaljujući ogromnom trudu gotovo svih radnika KCUS-a, svih profila, od radnika održavanja, tehničkog sektora, medicinskih tehničara svih profila, doktora, do novog menadžmenta, uspjeli “zakrpiti” sve nevjerovatno zastrašujuće nedostatke koje sam zatekao. I ne da smo samo “krpali rupe”, nego smo povećali obim posla, povećali smo broj pacijenata i usluga, otvorili smo KCUS u svakom pogledu, za pacijente, za edukaciju, za naše stručnjake iz inozemstva, za strane stručnjake, za povratak stručnog kadra koji je otišao u proteklom periodu – dodao je Pilav.

Nadalje je naveo da je zastrašujuće što je na računima pronašao više od 70 milijuna KM.

– Jezivo je jer sam na računima zatekao više od 70 miliona KM, a moja supruga (subspecijalistica koja radi na Klinici za gastroenterologiju i hepatologiju KCUS-a, koja je u svijetlo vrijeme bila referalni centar, a sada “ugurana” u prizemlje zgrade stare 130 godina) je dežurna, tri dana prije mog termina, pozvala našeg sina da ide kupiti pacijentu antibiotike (od naših para i na svoj račun). recept – halal) koji je u kasnim satima dežurao došao iz Bihaća, a apoteka ga nije imala – nije nabavljen. Gastroenterološki pacijenti znaju kako je u tim prostorijama, medicinsko osoblje zna kako je raditi u tim podrumima.

Objašnjava i da o svemu piše nakon sedam mjeseci jer mu je toliko trebalo da popravi dio situacije s momčadi.

– Našli smo novac koji možemo legalno koristiti, a prema Zakonu o javnim nabavkama, koji KCUS, naravno, do slovo poštuje i prema kojem smo provodili i provodimo procedure. Raspleli smo mnoge zavrzlame oko ranijih natječaja koji su poništeni. Izgradnja novih etaža glavne velike zgrade KCUS-a, javna nabavka za PET-CT aparat, javna nabavka angiosalme za koronarografiju za liječenje infarkta – samo su dio tendera koji su poništeni, a koje smo sada zakonski ponovo pokrenuli, a neki od njih i završeni. Centralna intenzivna njega Klinike za anesteziju i reanimaciju dočekala me u užasnom stanju, a gdje se liječe najteži pacijenti KCUS-a, koji dišu na respiratoru, a u održavanju od 2016. godine “nijedan zavrtanj”. U vrijeme korone uspjeli su nabaviti famozne “Fadilove respiratore” koje ne mogu izbaciti iz KCUS-a, iako ničemu ne mogu služiti i samo zauzimaju dragocjeni prostor – kaže Pilav.

Dodao je da je tender raspisan kako bi obnovili Jedinicu intenzivnog liječenja Klinike za anesteziju i reanimaciju, kliniku na kojoj se u devastiranim uvjetima liječe najteži pacijenti KCUS-a, te da su već 22 najteža bolesnika sa svim medicinskim aparatima izmjestili na dvije odvojene lokacije.

– Krenuli smo u rekonstrukciju cijele jedinice intenzivne njege i središnjeg dijela glavnog operacijskog bloka koji je kasnih pedesetih godina podsjećao na provincijsku veterinarsku ambulantu. Ovo se moglo započeti i ranije, mogao je to napraviti netko prije mene. Nije bilo ni novca ni volje – ne znam što je strašnije, a 60 milijuna na računu – dakle, bilo je novaca, ali postavlja se pitanje nije bilo volje ili znanja? I jedno i drugo je zastrašujuće. Zato sam na početku svoje jadikovke rekao da sam KCUS zatekao u zastrašujućem stanju. Nisam „trčao“ da optužujem ili prozivam ko je doveo KCUS u tu situaciju, već sam sa svojim timom i uz podršku Upravnog odbora krenuo da danonoćno radim, da KCUS izvedem na pravi put i vratim ga tamo gdje treba biti – najbolju bolnicu u državi. Kvalitetom usluga moramo se natjecati s bolnicama u regiji i šire – nastavlja Pilav.

Govorio je i o ozlijeđenim radnicima.

– Kada sam krajem 2023. godine došao na mjesto vršitelja dužnosti, zatekao sam situaciju u kojoj su radnici oštećeni po osnovi neisplate uvjeta rada, neisplate dodataka na plaću koji su bili njihovo pravo, pa sam dočekao 312 tužbi iz radnog odnosa, od kojih smo do sada 98 izgubili na sudu. KCUS je do kraja 2025. godine morao isplatiti 2.704.137 KM, a sve po osnovu tužbi za period do početka 2024. godine.

Po nalogu porezne inspekcije morali smo uplatiti dodatnih 908.048 KM jer KCUS u periodu 2019-2023 nije uplatio doprinose za izvršenje tužbi iz radnog odnosa koje su tada još pristizale. Za mene su radnici na prvom mjestu i zato ćemo sve sporove rješavati u najkraćem mogućem roku, ali isključivo u skladu sa zakonom. U gotovo 99 posto slučajeva izgubili smo sporove zbog samovoljnog nepoštivanja prava radnika od strane stare uprave. Savjet pravne službe je da odustanemo od daljnjih žalbi jer time samo štetimo KCUS-u, a našim vrijednim radnicima produžimo vrijeme da naplate ono što im je trebalo biti isplaćeno, a što se prikazuje kao ušteda. Dok sam ja na ovoj funkciji nitko neće biti zakinut ni za jedan brend ni za jedno pravo koje mu pripada – nastavlja Pilav.

Dodaje da KCUS nije imao potpisane ugovore za održavanje većine medicinske opreme.

– Dapače, to se rješavalo “ad hoc” – kako se nešto pokvari na prastaroj opremi, u “Bijeloj zgradi na Olimpu” odlučivalo se hoće li se uopće popraviti ili će se jednostavno ostaviti pokvareno. Nije bilo sistemskih ugovora za održavanje magneta, PET-CT-a, endoskopske opreme, dvorana, intenzivne njege, respiratora. I preko 70 milijuna na računu koje je trebalo potrošiti na održavanje opreme. Zašto nije započeta izgradnja dva sprata centralne zgrade KCUS-a, gdje bi se trebale preseliti četiri velike klinike KCUS-a? Izmjestiti ih iz zgrade stare preko 100 godina, za koju je Federalna vlada izdvojila 30 milijuna KM.

Tadašnja uprava je “profitabilno” i “velikodušno” od novca koji je trebala potrošiti na liječenje pacijenata u “konsolidaciju” odnijela 33 milijuna KM i na računu “uštedjela” više od 70 milijuna maraka. Umjesto onih 33 miliona pari KCUS-a, dobili smo antibiotik za pacijenta iz Bihaća s početka ovog posta, ili mrežicu za operaciju kile, ili spajalicu za operaciju karcinoma pluća, te da zdravstveni radnici više ne moraju brinuti kako pacijentu reći da mora kupiti i donijeti puno stvari za liječenje ili boravak u bolnici – navfodi Pilav.

Kaže, pokrenuli su veliki broj edukacija, otvaramo suradnju sa svim relevantnim bolnicama u svijetu.

– Obrazac potrošnje lijekova bio je isti kao i prije 30 godina, bez vizije i informatičkih rješenja. Redovita kontrola u realnom vremenu ne bi se mogla uspostaviti bez egzaktnih pokazatelja, koji su alat svakog menadžmenta u zdravstvu. Pokrenut je projekt potpune kontrole propisivanja, potreba, potrošnje i propisivanja svih lijekova i medicinskih pomagala u operacijskim salama, što je neophodan alat svakog menadžmenta bolnice za racionalizaciju potrošnje.

Naši osiguranici izdvajaju značajna sredstva iz svojih plata za zdravstveno osiguranje, tako da nijedan menadžment nema pravo da štedi na njima, ali imaju obavezu da prate svaku marku koja ulazi u KCUS i da je racionalno troše. To ćemo učiniti uvođenjem informatičkog sustava kakav imaju sve normalne sveučilišne bolnice u svijetu. Uveli smo elektroničku karticu za evidentiranje dolaska i odlaska s posla, ne da špijuniramo radnike, nego da imamo točnu evidenciju svake prekovremene minute koju želimo platiti. Do sada je bilo i neradnika koji su prelistavali primitivne bilježnice i papire u koje su se radnici upisivali pri dolasku i odlasku s posla. Novim elektroničkim sustavom učinili smo ga jednakim za sve radnike – svi se moraju prijaviti i odjaviti na isti način, a svaka minuta provedena na poslu obračunava se elektronički – navodi, među ostalim, Pilav u svom priopćenju.

Odgovorio mu je bivši direktor KCUS-a prof. dr.sc. Sebija Izetbegović.

– Trebam li odgovoriti nekome tko, očito, nema pojma o poslu kojim bi se trebao baviti, pitanje je? No, navela je Izetbegović u svojoj objavi na Facebooku.

Kako je dalje dodala, Alen Pilav je nametnut od strane nametnute Trojke.

– Nažalost, on je prije dvije i po godine bio prisiljen na važnu poziciju direktora KCUS-a. Kršili su Statut i druge zakonske propise. On je s nekim skupljao potvrde koje su mu skupljali jer nije imao uvjeta da bira. Uostalom, u dvije i pol godine trebao je napraviti sve ovo što sada nabraja, imao je novac koji smo ostavili, jer sam ja to započeo dok me krađom dokumenata nisu nasilno maknuli. Do sada bi bile završene dvije etaže u CMB-u, četiri letvice, preseljeni pacijenti, kupljen PeT CT i još mnogo toga. Dvije i po godine je bilo dovoljno – naveo je Izetbegović.

Prema njezinim riječima, “aparat za kontrolu dolaska zaposlenika na posao skupo je plaćen s obzirom na to da prečesto nije u funkciji”.

– Također, radnicima se plaća prekovremeni rad jer ne znaju organizirati rad s propisanim brojem radnih sati, a prekovremeni se plaća i nekim povlaštenima. Čemu prekovremeni sati kada su u KCUS zaposlili stotine novih? Pacijenti opet čekaju šest, devet, 12 mjeseci na nalaze i preglede, liječnici rade kod privatnika, a zastupnik SDP-a nam je objasnio da je “papa test potreban za grlić maternice, a ne za štitnu žlijezdu. Epohalno znanje iz SDP-a, nešto na istoj razini kao što je brčanski plinski ogranak BH GAS-a. To su nametnuli stručnjaci – kaže Izetbegović.

Što se tiče sanacije u operacijskom bloku, rekao bih da se vratio na “mjesto zločina”, dodaje bivši ravnatelj.

– To je sve što je nabavljao i radio s izvođačima, a u službenom izvješću stoji: “Na popisu nema medicinske opreme koju je nabavio ZZO KS u vrijednosti od 65.056.940 KM. Postupci javnih nabava 2014.-2015. godine nisu provedeni u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama – koje je vodio Alen Pilav. Činjenica da nije redovno servisirao liftove, nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi”. a sve ostalo je možda zbog toga što mnogo putuje, treba mu novac za put i smještaj, ručkove i piće, a koliko je nesposoban, jasno govori i to što mu žena “šalje sina da kupi” i dodaje:

– Može li žena kupiti i Urbason amp, Dexamethasone, Glucosaline otopinu za infuziju, kapi za oči za bebe, nastavke za aspiratore u rađaonicama da ne zaraze zdravu novorođenčad Enterobacter cloacae, jer toga nema u KCUS-u, a muž joj je ipak zaposlio rodbinu bez konkursa? Da kupim pelene, sapune i ručnike za bolesne kad već muž ne zna? Sva sreća da je i sin zaposlen na KCUS-u, da je blizu, mama ga uvijek može poslati da trči u “halal” shop da kupi antibiotike za bolesne. Pošaljite nekada i tu rodicu, nije ludo da gnjavite samo sina, a ona besposleno sjedi ili se slika u liftu koji ne radi (ako vam piše te gluposti, stvarno je bolje da je pošaljete u kupovinu) – ističe Izetbegović.

Jedno je sigurno, dodaje Izetbegović, da na KCUS ulazi više ćevapa, pljeskavica, pita, hamburgera i sličnih dostava nego lijekova.

– Kontejneri puni smeća. Sve miriše na hranu i cigarete. Opći nered, neznanje i razmetanje Trojke vratilo se na KCUS. Slijedi raščlamba koju smo pronašli 2016. godine. Pacijenti se žale da liječnicima ne idu po 10 dana. Ne zna ni kako vratiti respiratore gdje bi trebali biti. Isporučila ih je Civilna zaštita Federacije BiH, nisu vlasništvo KCUS-a, zovete i pitate koja je procedura za povrat robe koja KCUS-u ne treba jer je pandemija odavno prošla. Ali treba znati raditi. Treba znati i govoriti, a ne govoriti. Svi vide da uništavate KCUS. Bolnica, a ne lopovska radnja – stoji u Izetbegovićevom postu.

Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) trenutno nedostaje 11 citostatika, iznimno važnih lijekova za onkološke pacijente.

Prema podacima te zdravstvene ustanove od 5. siječnja, Klinika za onkologiju na popisu ima 89 citostatika, od kojih nedostaju citostatici: Flutamid tbl, Blastomat 20 mg, Etoposide caps a 50 mg, Eligard 7,5 mg, Plivatinib tbl, Enzalutamid tbl, Pemetrexed amp, Dacarbazine amp, Exemestan tbl, Anastraze tbl i Fulvestrant inj.

Generalni direktor KCUS-a, prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav, pojašnjava da Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH provodi nabavku citostatika i sve javne nabavke vezane za ove lijekove, dok KCUS osigurava njihovu primjenu i distribuciju pacijentima.

– Važno je naglasiti da je trenutno nabavljeno blizu 99 posto citostatika i da nema niti jedne zdravstvene ustanove koja u svakom trenutku ima na raspolaganju 100 posto svih citostatika – ističe Pilav.

Pojašnjava da citostatike uglavnom proizvode velike farmaceutske kuće, te da zbog činjenice da je BiH malo tržište dolazi do takozvanih mana pojedinih lijekova, što je problem koji se ne odnosi samo na naš zdravstveni sustav.

– Između Klinike za onkologiju, bolničke apoteke i Federalnog zavoda nema prekida u komunikaciji i procedurama i sve se odvija u skladu s propisanim rokovima – naglašava Pilav.

Direktor KCUS-a dodaje da u potpunosti razumije zabrinutost pacijenata, posebno u situacijama kada je lijek koji im je potreban među onih jedan posto kojih trenutno nema.

– KCUS je poduzeo sve mjere na unapređenju sistema planiranja, naručivanja i distribucije citostatika s ciljem sprječavanja kašnjenja u isporuci raspoloživog lijeka pacijentima. No, ono što se povremeno događa jest da drogerije ili proizvođači ne isporuče lijekove u planiranom roku, što je okolnost na koju zdravstvene ustanove nemaju izravan utjecaj – zaključuje Pilav.