Bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković oglasila se na Facebooku s oštrim kritikama na račun aktualne vlasti, a posebno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Povod njezine reakcije bio je nedolazak službenog predstavnika BiH na ceremoniju i dženazu bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija.

Turković je istaknula da je prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović znao graditi odnose i s Istokom i sa Zapadom, napomenuvši da je Bosna i Hercegovina opstala zahvaljujući hrabrosti naroda, ali i pomoći koja je dolazila iz raznih dijelova svijeta, uključujući Iran, Pakistan i Maleziju.

– Danas se postavlja ozbiljno pitanje: kada bi Bosna i Hercegovina ponovo bila suočena s egzistencijalnom prijetnjom, tko bi nam pružio ruku?

Na koga osim NATO-a možemo računati? Ko bi danas stao uz Bosnu i Hercegovinu? Odgovor nije nimalo ohrabrujući – napisala je Turković.

Smatra da sadašnja vlast vodi vanjsku politiku bez jasne strategije, kontinuiteta i, što je najopasnije, bez političke hrabrosti. Prema njenim riječima, Bećirović vodi politiku “kalkuliranja, izbjegavanja odgovornosti i čekanja da drugi odluče umjesto njega”.

Bivši ministar je naglasio da je riječ o čovjeku koji je u ratu učinio sve da pomogne našoj zemlji.

– Riječ je o čovjeku koji je u ratu činio sve da pomogne Bosni i Hercegovini. Richard Holbrooke je u više navrata tvrdio da su iranske isporuke naoružanja bile od ključne važnosti za opstanak BiH tijekom rata – kazala je Turković.

Dodala je kako nije riječ o slaganju s unutarnjom politikom Irana, već o poštivanju povijesnog savezništva.

– Riječ je o diplomatskom minimumu i sposobnosti države da iskaže poštovanje prema onima koji su joj pomogli kad je bilo najteže. Za to nije potreban pristanak velikih sila. Potrebna je politička hrabrost – napomenula je Turković.

Turković je zaključila da se takvom politikom gubi međunarodni ugled zemlje, ruši povjerenje i zatvaraju vrata koja bi mogla biti od presudne važnosti u budućnosti.

– Ako nas oni koji danas predstavljaju Bošnjake i vode državu brane onako kako danas vode njenu vanjsku politiku, onda imamo ozbiljan razlog za zabrinutost.

Savezi se ne grade preko noći, a jednom izgubljeni često ih je nemoguće ponovno steći kada su najpotrebniji.

Ako nas ti i takvi brane, mnoge smo bitke izgubili i prije nego što su počele – zaključila je Turković u svojoj objavi.

Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH i načelnik sarajevske Općine Novi Grad, oglasio se povodom informacije da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović odlučio ignorirati poziv Irana na komemoraciju i dženazu ubijenom iranskom vrhovnom vođi Aliju Khameneiju.

– Srbija je izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Iran je značajno pomogao Bosni i Hercegovini u odbrani od agresije i genocida pod vodstvom Alija Khameneija.

Srbija je poslala svoju delegaciju na ispraćaj iranskog čelnika Alija Khameneija.

Bosna i Hercegovina nije poslala nikoga da isprati iranskog vrhovnog poglavara.

Na čelu Bosne i Hercegovine je kukavica Denis Bećirović.

Odluka Denisa Bećirovića da se ogluši o poziv Irana ne odražava stav naroda koji nije zaboravio pomoć Irana.

To samo odražava njegov kukavičluk – napisao je Efendić na Facebooku.

Kako smo ranije objavili, iranske vlasti su putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine 22. lipnja uputile poziv bh. vlastima da pošalju svog predstavnika na državnu ceremoniju uoči dženaze i ukopa višedecenijskog iranskog vođe Alija Khameneija.

U pozivu stoji da će troškove putovanja i smještaja snositi Iran.

Unatoč molbi, nije bilo odgovora, pokazujući nepoštovanje prema iranskim vlastima.

Predsjedavajući Bećirović se oglušio na ovaj poziv; nije sazvao sjednicu, niti je konzultirao ostala dva člana Predsjedništva o tome kako BiH treba postupiti u ovom slučaju.

Iranske vlasti su, kako doznaje portal !Odgovorposredstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uputio je 22. lipnja poziv bh. vlastima da pošalju svog predstavnika na državnu ceremoniju uoči dženaze i ukopa višedecenijskog iranskog vođe Alija Khameneija, koja se danas održava u Teheranu.

– Veleposlanstvo Islamske Republike Iran izražava svoje poštovanje Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i ima čast priopćiti sljedeće. Povodom dženaze šehida ajatolaha Seyyeda Ali Khameneija (ra), vođe Islamske Republike Iran, službena ceremonija odavanja počasti dužnosnicima zemalja bit će održana u Teheranu u petak, 3. srpnja 2026. godine – navodi se u pozivu Veleposlanstva Irana u Bosni i Hercegovini.

U pozivu stoji da će troškove putovanja i smještaja snositi Iran.

– Cijenit ćemo da o svom mišljenju što prije obavijestite ovo veleposlanstvo, s obzirom na vremenski rok – navodi se u pozivu Veleposlanstva IR Iran koji je Ministarstvo vanjskih poslova BiH dostavilo predsjedatelju Predsjedništva BiH Bećiroviću.

Unatoč molbi, nije bilo odgovora, pokazujući nepoštovanje prema iranskim vlastima. Predsjedavajući Bećirović se oglušio na ovaj poziv; nije sazvao sjednicu, niti je konzultirao ostala dva člana Predsjedništva o tome kako BiH treba postupiti u ovom slučaju.

Istodobno, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslao je službenog predstavnika te zemlje na ceremoniju uoči Khameneijevog sprovoda, koji potvrđeno i predsjednik Organizacijskog odbora Vahid Jalalzadeh, navodeći Srbiju među zemljama čije će delegacije biti predstavljene.

Novinska agencija Mehr piše da je ceremonija odavanja pošte ubijenom iranskom vrhovnom vođi ajatolahu počela u Teheranu u džamiji Imama Homeinija, a na ceremoniju su stigla izaslanstva iz gotovo 100 zemalja.

Različite ceremonije u Iranu i susjednom Iraku nastavit će se do 9. srpnja, kada će se održati sprovod u Mashadu. Europnews piše da će ajatolah Khamenei i članovi njegove obitelji biti pokopani u blizini groba imama Reze. Očekuje se da će na svim ceremonijama prisustvovati između 15 i 20 milijuna ljudi.

Khamenei je ubijen tijekom američko-izraelskog napada na Teheran 28. veljače.

Podsjetimo, Iran je tijekom rata od 1992. do 1995. godine pružao vojnu pomoć Bosni i Hercegovini, a prema riječima američkog diplomata i glavnog pregovarača Daytonskog mirovnog sporazuma Richarda Holbrookea, 1993. godine takva pomoć bila je ključna za opstanak BiH.

– Kao što sam istaknuo u svom svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Senata, ‘prikrivena’ podrška koju su islamske zemlje (uključujući Iran) pružile bosanskim muslimanima pomogla je vladi u Sarajevu da preživi u vrijeme kada je njen opstanak visio o koncu. Kada bi SAD imale primjedbu na takvu vrstu podrške, a onda ne bi ponudile nešto umjesto nje, po meni bi to bilo nesavjesno – istaknuo je Holbroke.

Pogreb iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Ali Khameneija, koji je ubijen u američko-izraelskom napadu 28. veljače, bit će održan u Teheranu, Qomu i Mashhadu, rekao je u utorak visoki dužnosnik, javlja Anadolija.

Mohammad Amin Tavakkoli-Zadeh, zamjenik gradonačelnika Teherana za društvena i kulturna pitanja, rekao je da se vlasti pripremaju za između 15 i 20 milijuna sudionika u glavnom gradu, prema iranskoj državnoj novinskoj agenciji IRNA.

Rekao je da će Khamenei biti pokopan u svetištu Imama Reze u sjeveroistočnom gradu Mashadu, u skladu s njegovom oporukom i preporukama njemu bliskih ljudi.

Tavakkoli-Zadeh je rekao da se zahtjevi iz provincija diljem Irana za organiziranje dženaza i komemoracija nastavljaju i da će se događaji vjerojatno održati na kraju zul-hijjaha, 12. mjeseca islamskog kalendara.

Dodao je da su planirane tri dana oproštaja te da će pogrebna povorka u Teheranu trajati najmanje 24 sata.

Prema dužnosniku, očekuje se da će Mashhad ugostiti veliki broj posjetitelja iz susjednih zemalja, uključujući Pakistan, Afganistan, Indiju i Bangladeš, kao i iz regije Kašmira.

Tavakkoli-Zadeh je rekao da će sprovod biti dosad neviđenih razmjera, privlačeći ožalošćene iz cijelog muslimanskog svijeta.

Regionalne napetosti eskalirale su krajem veljače nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran u kojima je ubijeno više od 300 ljudi, uključujući Khameneija i više vojne zapovjednike i vladine dužnosnike.

Iran je odgovorio napadima projektilima i bespilotnim letjelicama na Izrael i imovinu povezanu sa SAD-om u regiji Zaljeva, dok je također zatvorio Hormuški tjesnac, ključnu globalnu rutu za transport nafte.

Prekid vatre uz posredovanje Pakistana stupio je na snagu 8. travnja, ali kasniji pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog rješenja. Dvije su strane od tada razmijenile prijedloge i protuprijedloge s ciljem nastavka izravnih pregovora i okončanja sukoba.

Nakon medijskih napisa o organiziranju tevhida i hatmi u Carevoj džamiji u Sarajevu povodom četverogodišnjice smrti ajatolaha Ali Hamneija, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obavještava svoje članove da ovaj događaj neće biti organiziran u Carevoj džamiji.

Islamska zajednica u BiH obavještava javnost da ne planira organizirati sličan događaj ni u drugim džamijama, javlja agencija MINA.

Nakon niza ubojstava političkih osoba u Islamskoj Republici Iran, uključujući smrt vrhovnog vođe Alija Khameneija i ključnog državnog i sigurnosnog dužnosnika Alija Larijanija, zemlja se suočava s najdubljom političkom krizom od 1979. godine. Nacionalni interes u analizii.

Prema toj analizi, uklanjanje Khameneija i Larijanija otvorilo je politički prostor unutar kojeg se reformisti, konzervativci i vojno-sigurnosni krugovi sada natječu za kontrolu vlasti.

Larijani, koji je do svoje smrti bio vjeran most između političkih i vojnih struktura reda, osiguravao je koheziju između različitih frakcija.

Njegovim nestankom nestala je i ta veza, što je ubrzalo fragmentaciju unutar vlasti i otežalo koordinirano donošenje odluka.

U međuvremenu, nakon Khameneijeve smrti, Mojtaba Khamenei, njegov sin, izabran je za novog vrhovnog vođu prema ustavnim procedurama.

Međutim, njegov javni nastup i stvarni utjecaj ostaju nejasni, a svi njegovi dosadašnji javni istupi filtrirani su kroz državne medije, što dodatno povećava neizvjesnost oko stvarne moći u Teheranu.

Strateški gledano, ovaj dvostruki gubitak vodstva značajno slabi sposobnost Teherana da učinkovito upravlja državnim aparatima, posebno u vrijeme ekstremnih vanjskih pritisaka (rat sa SAD-om i Izraelom) i unutarnjih napetosti.

Bez jasnog i jedinstvenog vođe, vojno-politička struktura, posebice utjecajna IRG — mogla bi preuzeti dominantnu ulogu, dok politički kompromisi i reforme ostaju teško ostvarivi.

Analiza zaključuje da je Iran sada u fazi preispitivanja unutarnjeg ustroja vlasti.

Uz oslabljenu centralizaciju vlasti, paradoksalno, režim je i dalje defenzivan u vanjskoj politici, ali nesklon velikim reformama ili dijalogu s protivnicima.

Predviđanja o mogućem padu iranske vlade nakon ubojstva vrhovnog vođe Alija Khameneija nisu se obistinila.

Prema analizi Al Jazeere, Iranski sustav vlasti pokazao je izuzetnu otpornost zahvaljujući kombinaciji institucionalne dubine, paralelnih sigurnosnih mreža i ideološke legitimacije.

Prvo, moć u Iranu nije koncentrirana u jednoj osobi.

Paralelne strukture, uključujući Korpus čuvara islamske revolucije (IRG) i ustavna tijela, omogućuju brzo popunjavanje rupa u vodstvu.

Nakon atentata osnovano je privremeno vijeće, a nasljednik je potvrđen u rekordnom roku.

Takav sustav sprječava stvaranje vakuuma vlasti koji bi mogao destabilizirati državu.

Drugo, sigurnosni i vojni aparat ostao je netaknut.

IRG i srodne institucije odavno su izgradile mrežu lojalnih i organiziranih struktura koje ne ovise o jednoj osobi, čime su spriječile mogućnost kolapsa.

Ideološki temelj režima, načelo Čuvara revolucije, daje dodatni legitimitet i stabilnost, jer vlast nije vezana isključivo uz pojedinca, već je institucionalno i teološki utemeljena.

Treće, unatoč unutarnjim prosvjedima i pritisku međunarodne zajednice, nije bilo masovnih prebjega niti gubitka kontrole nad ključnim institucijama.

Sustav je izdržao šok zahvaljujući organiziranoj hijerarhiji, lojalnosti sigurnosnih struktura i sposobnosti brzog reagiranja na krizne situacije.

Četvrto, sustav se pokazao fleksibilnim i prilagodljivim. Iako je atentat na vrhovnog vođu ozbiljan udarac, paralelne mreže i sposobnost brzih političkih manevara omogućili su održavanje stabilnosti i spriječili da se unutarnji i vanjski izazovi pretvore u pravu destabilizaciju.

Mojtab Khamenei, sin bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, imenovan je njegovim nasljednikom, objavili su iranski državni mediji.

Ali Khamenei je umro na samom početku američko-izraelskih napada na Iran.

Vrhovni vođa u iranskom političkom sustavu ima posljednju riječ o svim ključnim državnim pitanjima.

O izboru nasljednika odlučilo je Vijeće stručnjaka, tijelo od 88 članova, nakon Khameneijeve smrti.

U međuvremenu, nakon njegove smrti, formiran je privremeni tročlani državni vrh.

Khamenei nikada nije javno imenovao svog nasljednika.

Čelnici Islamske Republike Iran izglasali su zamjenu ajatolaha Alija Khameneija na mjestu vrhovnog vođe i očekuje se da će objaviti nasljednika, rekao je dužnosnik.

Ajatolah Alam el-Hoda, iz Iranske skupštine stručnjaka, rekao je da su “izbori za vodstvo održani” i da je vođa imenovan, izvijestila je u nedjelju poluslužbena novinska agencija Mehr.

Khamenei je ubijen u američko-izraelskom zračnom napadu 28. veljače, prvog dana rata koji se tijekom prošlog tjedna proširio regijom.

SAD i Izrael pokrenuli su u nedjelju nove zračne napade na stratešku infrastrukturu ui oko Teherana, uključujući skladišta nafte i rafinerije, dok su izraelske snage proširile svoje operacije izvan Irana.

Veliki požari zabilježeni su u nekoliko skladišta goriva u Teheranu, a gust dim se nadvio nad iranskom prijestolnicom.

Dužnosnici su potvrdili da je nekoliko naftnih postrojenja oštećeno, iako su timovi za hitne slučajeve uspjeli neke požare staviti pod kontrolu, javlja Radio Slobodna Europa.

Veleposlanstvo Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini obavijestilo je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, kao i sve diplomatske misije i međunarodne organizacije akreditirane u Bosni i Hercegovini, da će povodom smrti ajatolaha Seyyeda Ali Khameneija, vrhovnog poglavara Islamske Republike Iran, u Sarajevu biti otvorena Knjiga žalosti.

Kako se navodi u priopćenju iz Veleposlanstva, Knjiga žalosti bit će otvorena u prostorijama Veleposlanstva Irana u Sarajevu, na adresi Obala Mak Dizdar 6, u četvrtak i petak, 5. i 6. ožujka 2026. godine, od 9 do 11 sati i od 13 sati. do 15 sati

Poruke sućuti mogu se slati i elektroničkim putem putem link.

Veleposlanstvo Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini uputilo je izraze poštovanja Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i svim diplomatskim misijama i međunarodnim organizacijama akreditiranim u Bosni i Hercegovini.