Oboljeli od dijabetesa tipa 1 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) godinama čekaju na dostupnost ultrabrzih inzulina koji su izuzetno važni u suvremenom liječenju dijabetesa.

Kako navode iz Udruge dijabetičara tipa 1, inzulin Fiasp kratko je bio dostupan na našem tržištu, nakon čega je Novo Nordisk odlučio da ga povuče.

Slična situacija dogodila se, kaže Alma Mulaosmanović, predsjednica Udruženja, s inzulinom Lyumjev proizvođača Eli Lilly and Company.

– Iako je, prema navodima distributera, bio prisutan na tržištu određeno razdoblje, naši su ga korisnici mogli podići u ljekarnama tek od travnja 2025. No, krajem kolovoza prošle godine inzulin je povučen. Kao razlog je naveden nedovoljan interes, što dijabetička zajednica ne smatra opravdanim – kaže Mulaosmanović.

Dapače, prema iskustvima malog broja korisnika koji su imali priliku koristiti inzulin, radi se, kako dalje navode u Udruzi, o iznimno učinkovitom terapijskom rješenju koje je u kratkom roku izazvalo značajan interes pacijenata.

– Iskustva korisnika pokazuju da je korištenje Lyumjev inzulina dovelo ne samo do subjektivnog zadovoljstva, već i do mjerljivih kliničkih poboljšanja, uključujući snižavanje vrijednosti HbA1c, smanjenje razine antiinzulinskih protutijela, produljenje vremena provedenog u ciljanom glikemijskom rasponu i smanjenje glikemijskih oscilacija. Međutim, većina pacijenata nije ni dobila priliku da ga koristi – naglašava Mulaosmanović.

Kako bi preispitali odluku i vratili inzulin na tržište BiH, Udruženje se obratilo Novo Nordisku i Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo.

Ujedno su pozvali i druga nadležna ministarstva u FBiH, fondove zdravstvenog osiguranja, kao i ljekarničke ustanove da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema.

– Imamo saznanja da su određena pakiranja izbačena u Hrvatskoj i Srbiji, ali su inzulini ostali prisutni (u ampulama ili olovkama), za razliku od BiH, gdje ih više nema, iako je njihovo djelovanje kod, primjerice, djece u pubertetu ili one koja tek ulaze u pubertet, a imaju visoka inzulinska antitijela, vrlo povoljno u smislu da učinkovitije regulira inzulin i time utječe na cjelokupno zdravlje djece.

Zbog toga su ih roditelji prisiljeni kupovati u susjednim zemljama, a tromjesečna terapija košta 500 KM. Imamo jednog mladića u Mostaru koji kaže da mu se zdravlje jako popravilo otkad koristi ultrabrzi inzulin i da mu je žao što se vratio iz Hrvatske jer ga je tamo bilo, a sada ga mora kupovati vani – kaže Mulaosmanović.

Kada pacijenti kupuju inzulin u susjednim zemljama, kako navode iz Udruženja, nemaju pravo na povrat novca od kantonalnih zavoda za zdravstveno osiguranje.

– Bez obzira na to što pacijenti dostavljaju nalaze koji pokazuju očito poboljšanje zdravstvenog stanja, institucije se brane da im Pravilnik ne dopušta povrat novca. Sve je to apsurdno ako se zna da je inzulin uredno registriran u Bosni i Hercegovini preko Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Zar je ludo da moramo izaći i kupiti to jer ovdje nekog zastupnika mrzi kupiti više inzulina i ostaviti pacijente na jednom, starijem proizvodu – naglašava Mulaosmanović.

Bilsena Šahman, pomoćnica ministra zdravstva Kantona Sarajevo, kaže da je Ministarstvo u ovom slučaju nemoćno, jer je jednostavno nemoguće utjecati na odluke velikih farmaceutskih kompanija.

– Jasno su nam rekli da nisu zainteresirani jer imaju malo korisnika, a da u BiH na tržištu postoje inzulini koji mogu biti zamjena za ultrabrze proizvode. Nažalost, zbog državnog uređenja više nikome nismo zanimljivi. Kompanije moraju registrirati lijek, a onda ih dočekuju liste lijekova, jedna u RS, druga u FBiH, a ova onda ima 10 kantonalnih lista. Firme jednostavno neće raditi prijevode na tri jezika. Mi smo kao kantonalno ministarstvo nemoćni, a svakodnevno se borimo s Federalnim ministarstvom zdravstva – kazao je Šahman.

Na dnevnom redu 29. sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja je zakazana za 11. i 12. ožujka, bit će skraćeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore za osobe s invaliditetom u FBiH.

Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore za osobe s invaliditetom u FBiH stupio je na snagu u ožujku prošle godine, ali je zbog nedostataka, koje su uočili roditelji djece oboljele od dijabetesa tipa 1, vraćen u Parlament na doradu.

Glavni razlog zbog kojeg je Zakon upućen na dopunu, kako navode iz Udruge oboljelih od šećerne bolesti tipa 1, jest promjena dobi za djecu-osobe s invaliditetom pri određivanju mogućnosti kontrolnog pregleda.

Kako stoji u obrazloženju, Zavod za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja svojom ocjenom i mišljenjem, koje je temelj za priznavanje prava u postupku, može odrediti kontrolni pregled djece ako smatra da će doći do poboljšanja ili pogoršanja zdravstvenog stanja.

Postojeće zakonsko rješenje predviđa mogućnost kontrolnog pregleda za djecu do 15 godina.

– Čim smo uočili nedostatke u zakonu, uputili smo nekoliko dopisa federalnom ministru rada i socijalne politike Adnanu Deliću. Proteklih mjeseci imali smo niz sastanaka, a onda nam je u lipnju prošle godine rečeno da će Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predložiti izmjene i dopune Zakona. Zakonom su uvedeni kontrolni pregledi za djecu s 15 godina, što je dodatno administrativno opterećenje, jer je potrebno odlaziti na komisije, vaditi papirologiju, što djeci stvara stres i neizvjesnost bez ikakve stvarne potrebe. Članak 1. Konvencije o pravima djeteta definira dijete kao svaku osobu mlađu od 18 godina – pojašnjava Alma Mulaosmanović, predsjednica Udruge.

Prema toj definiciji, u predloženim izmjenama zakona dob djeteta kojem se može odrediti kontrolni pregled pomaknuta je do 18. godine života.

– Dijabetes tipa 1 je doživotna bolest koja se uopće ne mijenja. S 15 godina dijete je u punoj razvojnoj dobi i smatrali smo da je pregled prije 18. godine stvarno suvišan. Apeliramo na sve zastupnike da usvoje Zakon jer je potreban svoj djeci u FBiH. Ljudi odlaze iz zemlje zbog ovakvih administrativnih prepreka koje treba maksimalno pojednostaviti, posebno za pacijente koji se trebaju nositi sa svojom bolešću, te birokratskih zavrzlama – kazao je Mulaosmanović.