Zbog brojnih zdravstvenih problema u Federaciji BiH, odlučeno je da se tematska sjednica oba doma Federalnog parlamenta održi 25. svibnja, saznaje Faktor.

Odlučeno je to nakon što su prije pet mjeseci (22. prosinca 2025.) predstavnici inicijative “Glasaj za život”, koja okuplja više od 35 udruga pacijenata iz cijele Bosne i Hercegovine, zatražili od Upravnog odbora organiziranje tematske sjednice o stanju u zdravstvu.

Kako navode iz inicijative “Glasaj za život”, na sjednicu su pozvani zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBiH te predstavnici medicinske struke i pacijenti.

– Poseban fokus bit će stavljen na dostupnost terapija, odnosno listu lijekova Fonda solidarnosti koja nije revidirana od 2019. godine, stvarno stanje u zdravstvenom sustavu kada su u pitanju onkološko-hematološke bolesti i rijetke bolesti, uz iznošenje konkretnih podataka, mišljenja stručnjaka i iskustava pacijenata s terena. Cilj je zajedničkim razgovorom struke, institucija i pacijenata otvoriti pitanja koja godinama opterećuju pacijente i njihove obitelji. Vjerujemo da će ova tematska sjednica predstavljati važan korak ka konkretnim promjenama u zdravstvenom sustavu te da će zaključci sa sjednice biti upućeni Parlamentu FBiH – ističu iz inicijative “Glasaj za život”.

Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH i članica inicijative “Glasaj za život”, kaže da je posebno ohrabruje činjenica da su predstavnici Odbora za zdravstvo pokazali spremnost da saslušaju probleme s kojima se pacijenti svakodnevno susreću, ali i da se o ovim problemima konačno govori institucionalno, otvoreno i uz uključivanje svih relevantnih. dionici.

– Kao netko tko već godinama zagovara prava pacijenata, smatram da je vrlo važno da se institucije, medicinska struka i predstavnici pacijenata okupe na jednoj tematskoj sjednici jer samo zajedničkim dijalogom možemo doći do konkretnih rješenja. Posebno je važno da će fokus biti na dostupnosti terapija, popisu lijekova Fonda solidarnosti, kao i trenutnom stanju u području onkologije-hematologije i rijetkih bolesti. Pacijenti više nemaju vremena čekati i zato je važno da se njihov glas čuje tamo gdje se donose odluke.

Jučer smo imali radni sastanak s članovima Kolegija koji je bio izuzetno konstruktivan, uspješan i rekao bih važan iskorak i dobra podloga da se na tematskoj sjednici donesu konkretni zaključci i pokrenu promjene koje će značiti bolji i dostupniji zdravstveni sustav za sve pacijente u FBiH – istaknuo je Stefanišin.

Predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i implementator projekta “Glasaj za život” Sead Sefić tvrdi da se vide pomaci te da donosioci odluka i politička javnost po prvi put u fokus svog djelovanja stavljaju pojam zdravlja.

– Naravno, to je rezultat koraka koje smo poduzeli, a koji su u proteklom razdoblju djelovali nerealno. Uspjeh je što smo konačno zainteresirali političku javnost za rješavanje zdravstvenih problema – dodaje Sefić.

Iako ovaj potez neki smatraju dobro osmišljenim predizbornim trikom, prije svega onih koji čine vlast u FBiH, Sefić naglašava da su predstavnici inicijative “Glas za život” predstavnicima Odbora za zdravstvo dali do znanja da nisu politički obojeni i da to ne žele biti.

– Svatko kroz svoje političko djelovanje može koristiti dobrobiti ovog aranžmana, ali mi ne želimo biti alat u njihovim rukama, da rade što hoće i varaju nas kao što je to bilo proteklih godina. Tražimo konkretne poteze i rezultate. Jasno nam je da je zdravstveni sustav u takvom stanju da ne možemo očekivati ​​revoluciju, ali stvari se mogu popravljati korak po korak. Mi smo to secirali i rekli što je prioritet i što daje prve rezultate. Ne želimo sjednicu na kojoj ćemo se kao u ogledalu ispovijedati zastupnicima i vlasti. Ovaj put pacijenti su jedinstveni i znaju što žele. Ono što je žalosno u svemu tome jeste da mi pacijenti radimo posao onih koji su za to plaćeni – ističe Sefić.

Kaže da je na pomolu lista lijekova Fonda solidarnosti koja nije revidirana više od sedam godina.

– Lista je završena, ali još nije dostupna pacijentima, a razlog je proceduralni put koji je kompliciran. Napravili su tako da prije Vlade FBiH, koja donosi konačnu odluku, lista lijekova Fonda solidarnosti mora proći internu proceduru Zakonodavne komisije i Ministarstva financija koje će reći da iza liste stoji novac. Prema našim saznanjima, radovi su pri kraju, što otvara velike mogućnosti za naše pacijente, a to znači nove načine liječenja i indikacije. Pacijenti se predugo liječe zastarjelim terapijama. Trebaju nam novi i učinkovitiji lijekovi – zaključio je Sefić.

Odbor za zdravstvo Parlamenta Federacije BiH nije se sastao tri mjeseca.

Unatoč brojnim problemima u zdravstvu većeg bh. entitetu, od lista čekanja najtežih, onkoloških bolesnika na propisane terapije, zastarjelih lijekova i opreme u javnim zdravstvenim ustanovama, do nedostatka kadra, Kolegij je svoju posljednju sjednicu održao 19. studenog prošle godine.

Nadležnosti, odnosno pitanja koja Povjerenstvo za zdravstvo razmatra su: razvoj i unapređenje sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja građana, sustav financiranja zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i druga pitanja iz oblasti zdravstva i zdravstva iz nadležnosti Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Amra Junuzović-Kaljić (NiP), zamjenica predsjednika Povjerenstva za zdravstvo FBiH, pravda se da se “Povjerenstvo sastaje kada se prikupi dovoljan broj materijala”.

– Ono što je inicijalna potreba za sastankom je određeni broj inicijativa i prijedloga koje UO razmatra, što je u biti bio i razlog zašto se nismo sastali od studenog prošle godine. Povjerenstvo radi po principu da se o određenim rješenjima raspravlja na sjednicama, a onda se na Saboru predlažu odgovarajuća rješenja – kaže Junuzović-Kaljić i dodaje da većinu članova Povjerenstva čine liječnici koji u potpunosti razumiju potrebe pacijenata.

S druge strane, predstavnici udruga koje okupljaju pacijente razočarani su ovakvim ponašanjem Povjerenstva za zdravstvo.

Iako ih, kako kažu, od aktualne vlasti ništa ne može iznenaditi, dodaju da su tračak nade polagali u članove uprave, među kojima su većina liječnici.

– Povjerenstvo za zdravstvo se ne sastaje mjesecima, a istovremeno se zdravstveni sustav Federacije BiH suočava sa ozbiljnim i svakodnevnim problemima – nedostatkom terapija, dugim listama čekanja, kašnjenjem u dijagnostici, neravnomjernom dostupnošću liječenja i potpunim izostankom sustavnih rješenja za najugroženije pacijente. Zamislite da se to dogodi u nekoj drugoj državi, a da oni koji su za to odgovorni ne snose posljedice. Kako je moguće da se tijelo nadležno za sagledavanje i praćenje stanja u zdravstvu ne sastaje mjesecima, a pacijenti se svakodnevno bore za svoje osnovno pravo, a to je pravo na liječenje – kaže Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini.

Ako se Vijeće ne sastane – tko onda preuzima odgovornost za stanje u zdravstvu, upitao je Stefanišin.

– Dok se termini ne zakažu, pacijenti i njihove obitelji snalaze se kako znaju i umiju – posuđuju novac, traže terapije izvan sustava, mole za donacije i gube dragocjeno vrijeme. Zdravstvo ne može čekati politički komfor. Zato zahtijevamo hitno sazivanje sjednice UO za zdravstvo, javnu raspravu o ključnim problemima i konkretne zaključke s jasno definiranim rokovima. Transparentnost i odgovornost prema pacijentima nisu opcija – one su obveza. Zdravstveni sustav postoji zbog pacijenata, a ne obrnuto. Svaki dan nerada ima cijenu koju životom plaćaju najteži bolesnici – naglasio je Stefanišin.

Udruge pacijenata prošle su godine pokrenule inicijativu za održavanje tematske sjednice Federalnog parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o reformi zdravstvenog sustava.

Inicijativa je upućena Odboru za zdravstvo, odakle su odgovorili da je ideja dobra, ali, kako kaže Sead Sefić, ispred projekta “Glasaj za život” ništa više nije urađeno.

– Ovih dana ponovno ćemo im poslati žurni zahtjev, i to treći put, da se održi tematska sjednica o reformi zdravstva, ali ne forme radi, nego da to bude sjednica od koje će imati koristi i pacijenti i svi građani. Ono što smo svi mogli zaključiti gledajući kako se ti ljudi ponašaju na sjednicama, njihov stav je ležeran i to više nećemo tolerirati. Mi smo im jako čudni, jer inzistiramo na svojim idejama i želimo da se one provedu. Poručujemo da nećemo odustati – naglašava Sefić.

Dodajmo i kako je u međuvremenu došlo do promjene na čelu UO za zdravstvo.

Iako je do kraja prošle godine UO vodio HDZ-ovac Goran Opsenica, u međuvremenu ga je zamijenila stranačka kolegica Kristina Šimović, a njena zamjenica je Amra Junuzović-Kaljić.

Članovi odbora su: Goran Opsenica (HDZ), Hajrudin Kozarević (SDP), Ivan Boban (SDP), Safet Omerović (SBiH), Jasmina Biščević-Tokić (SDA), Dajana Čolić (DF), Mara Đukić (DF), Maja Uremović (Pokret za modernu i aktivnu Krajinu) i Begajeta Čaušević (SDA).

Junuzović-Kaljić kaže da je Opsenica zbog bolesti odstupio s čela Odbora za zdravstvo, a dijelom je tome pridonijelo i to što se nisu sastajali.

Nedavno je Udruženje oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH obavijestilo javnost da će stotinjak reumatoloških pacijenata u Kantonu Sarajevo, koji su bili na listi čekanja, te još desetak onih kojima je terapija zamijenjena, uskoro dobiti biološku terapiju.

Ali sada se javljaju pacijenti i kažu da im terapija još nije odobrena.

– Zvala sam Zavod zdravstvenog osiguranja KS da pitam – kada ću dobiti biološku terapiju. Odgovorili su da to još nikome nije odobreno. Mi pacijenti zaslužujemo istinit odgovor jer dugo čekamo na terapiju – rekao je jedan od pacijenata.

Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja, kaže da je na zahtjev pacijenata pozvala nadležne u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, gdje su joj potvrdili da će svi pacijenti koji su bili na listi čekanja dobiti biološku terapiju.

– Neki pacijenti već su obaviješteni o nastavku biološke terapije, no riječ je o pacijentima koji su prethodno bili uključeni u program, kod kojih je terapija prebačena na novi lijek. Kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće, iz Zavoda navode da novi pacijenti, koji su prvi put uključeni u program biološke terapije, moraju pričekati završetak zakonom propisanih postupaka. Ove postupke provodi Zavod zdravstvenog osiguranja KS u saradnji sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ugovornim apotekama i Ministarstvom zdravstva KS. Nakon što kompletna dokumentacija bude vraćena Zavodu, bit će izdana rješenja, a pacijenti će biti službeno obaviješteni o uključivanju u program i početku primjene biološke terapije – rekla je Stefanišin.

Na pitanje koliko će dugo pacijenti morati čekati na terapiju, Stefanišin kaže da, koliko je poznata procedura Zavoda, od odobrenja terapije do njezine primjene prođe oko 20 dana.

– Uz poštivanje zakonskih propisa Zavoda, KCUS-a, Ministarstva zdravstva KS i apoteka. Jer u biti svi moraju biti upoznati koji su novi pacijenti stavljeni na terapijski program – objasnio je Stefanišin.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, nakon dvodnevnog zasjedanja, usvojio je proračun Federacije BiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti predviđeno 80.000.000 KM.

Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH Admira Čavalića kojim će se u proračun za Fond solidarnosti za onkološke pacijente uplatiti još 20 milijuna KM.

Iako je proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još uvijek nije dovoljan da svi onkološki pacijenti dobiju lijek, čime bi se liste čekanja potpuno zatvorile.

Nije dovoljno jer je Vlada Federacije BiH prekršila članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti isti iznos sredstava prikupljenih i uplaćenih po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u Fond solidarnosti.

Primjerice, samo u prošloj godini Vlada FBiH je od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili federalni revizori.

Prema sadašnjim projekcijama, unatoč povećanim sredstvima, i ove godine od pacijenata će biti uzeto oko 150 milijuna KM.

No pacijenti su, kako su nam kazali, donekle zadovoljni, iako će mnogi oboljeli od malignih bolesti ove godine putem SMS poruka prikupiti po dvije KM za spasonosne terapije.

– Napravljen je iskorak, ali to nije dar vlasti, ovo je rezultat ustrajne, glasne i dosljedne borbe udruga i pacijenata. I da se razumijemo, ovo nije kraj naše borbe, već minimum minimuma – kaže Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH i članica projekta “Glasaj za život”, koja je dva dana prije oboljelih prisustvovala sjednici Zastupničkog doma.

Kaže da je zdravstvena zaštita konačno izbačena iz točke osam, pod rubriku “ostalo” i stavljena kao posebna točka – pet.

– Ovo nije tehnička izmjena, već poruka – zdravlje građana više ne smije biti fusnota u proračunu. Naravno, to znači da zdravstvo još nije proračunski prioritet i pacijenti će i dalje pratiti svaku proračunsku stavku, svaki glas i svaku odluku. Jer za pacijente to nikada nije bila politika – ovo je pitanje života – naglasio je Stefanišin.

U Udruzi oboljelih i liječenih od karcinoma dojke “Renesansa” zadovoljni su što se konačno, kako navode, u Saboru čuo glas oboljelih i što su saborski zastupnici prepoznali potrebe oboljelih, ali da im neće biti udovoljeno dok se cjelokupna situacija u zdravstvu ne riješi.

– Dodatnih 20 milijuna KM dobro će doći onima koji su mjesecima na listama čekanja za lijekove. Nadamo se da će rebalans proračuna dodatno popraviti situaciju. Ono što možemo obećati jest da nećemo stati dok se ne zatvore liste čekanja – naglašava Glušac.

Prema riječima prof.dr.sc. Maje Banjin, onkologinje, trenutno na listi čekanja na propisane terapije ima 1200 pacijenata.

Koliko će njih novim proračunom Fonda solidarnosti dobiti spasonosne lijekove, ostaje da se vidi nakon što Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja javnost upozna s planom utroška sredstava u 2026. godini.

Također, ostaje za vidjeti kako će se tih 100 milijuna KM i činjenica da je Federalna vlada još jednom propustila ispoštovati zakon odraziti na novu Listu lijekova, koja nije mijenjana sedam godina, a koja, nakon što su stručne komisije odradile svoj dio posla, tjednima stoji u ladici Federalnog ministarstva zdravstva čekajući koliki će biti budžet Fonda solidarnosti.

Na to je u kolovozu prošle godine za Faktor jasno upozorio prof. dr.sc. Semir Bešlija, predstojnik Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kazavši: “Mi nemamo ništa s tim da se pravi lista lijekova, a onda nam Federalna vlada kaže – tko će to platiti?”

Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, također kaže kako je vrlo vjerojatno da ni povećani budžet neće biti dovoljan da se zatvore liste čekanja i ispoštuje sve što je navedeno u novoj listi lijekova.

– Lista lijekova je u suštini gotova i upućena je Federalnoj vladi, jer smo čekali koliki će biti budžet. Mislim da dodatnih 20 milijuna KM i rebalans proračuna, koji bi se trebao dogoditi sredinom godine, ipak daju nadu da će lista lijekova biti uglavnom ispoštovana – ističe Petrović.

Napominje da će zdravstvo u idućem razdoblju saborskim zastupnicima morati objasniti brojke jer, kako kaže Petrović, zdravstvo mora imati točnu analitiku – koliko zapravo ima pacijenata, s kojim dijagnozama i zašto je potrebno izdvajati tolika sredstva.

– Moramo osvijestiti ljude da je broj pacijenata sve veći i da nije pitanje – hoćemo li povećati proračun za lijekove – nego se to jednostavno mora – dodaje Petrović.

Ona kaže da je pratila sjednicu Zastupničkog doma i da je veliki iskorak to što je većina parlamentaraca prepoznala da je potrebno povećati izdvajanja za Fond solidarnosti i pokušati doći do iznosa koji je Federalna vlada po zakonu dužna isplatiti.

– Ako se, primjerice, od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupi 220 milijuna KM, onda je Vlada dužna najmanje 80 posto tog iznosa planirati za Fond solidarnosti, a ne 15 ili 20 posto kako je do sada bilo. Mora se shvatiti da koliko god se ljudima dalo kroz povećanje plaća i mirovina, ako vi, s druge strane, niste riješili neke stvari, oni će taj novac potrošiti na lijekove. U našem zdravstvu 30 posto financira privatni sektor, što znači da ljudi plaćaju troškove zdravstvene zaštite iz vlastitih novčanika. Prosjek Europske unije je 19 posto, a ostalo snosi država. To je veliki nesrazmjer. To je nešto o čemu se mora voditi računa i odlučiti – idemo li u tom smjeru ili se vraćamo na prijašnje postavke i ravnotežu – kaže Petrović.

Smatra da je dobar trenutak da se u Saboru otvori sljedeća faza, a to je iznalaženje novih načina financiranja Fonda solidarnosti.

– Da se postavi pitanje izdvajanja dijela novca od trošarina, da vidimo što je s PDV-om. Već je niz saborskih zastupnika to prepoznao i pokrenuo inicijative. Nekako bi trebalo lijekove izuzeti iz javne nabave, pa da imamo posebne ugovore preko kojih možemo dobiti dodatne popuste na lijekove. Navest ću primjer kliničkih studija koje su izvrstan način da naši pacijenti što prije dobiju inovativne lijekove. Time se razvija cijelo zdravstvo, bolnice, educiraju se zdravstveni radnici, idete u korak sa svime što se događa u svijetu u medicini. To je veliki potencijal za malu zemlju kao što je BiH, jer uz minimalna ulaganja dobivamo i terapije za liječenje pacijenata i educiramo kadar – zaključuje Petrović.

Stotinjak reumatoloških pacijenata u Kantonu Sarajevo, koji su bili na listi čekanja za biološku terapiju, te još desetak onih kojima je terapija zamijenjena, uskoro će je dobiti.

Prema riječima Alme Stefanišin, predsjednice Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH, pacijenti se trebaju javiti u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje će ih liječnici upoznati s procedurom primanja terapije.

– Zavod zdravstvenog osiguranja KS već je počeo s informiranjem pacijenata s rješenjima i obavijestima o odobrenoj terapiji. daljnji postupak je da se pacijent s tom informacijom ili rješenjem javi svom reumatologu na KCUS – pojašnjava Stefanišin.

Udruženje dodaje da su neki pacijenti na terapiju čekali godinu, a neki dva ili tri mjeseca, što je zavisilo od toga kako su stizale preporuke reumatologa sa KCUS-a.

– Ispoštovano je sve ono što su Ministarstvo zdravstva KS i Zavod zdravstvenog osiguranja KS na nedavno održanom sastanku dogovorili i obećali i pacijenti konačno mogu odahnuti – istakao je Stefanišin.

Riječ je o suvremenoj biološkoj terapiji za reumatološke bolesnike koja, prema Stefanišinovim riječima, zaustavlja tijek i progresiju bolesti i omogućuje pacijentu normalan život i rad.

Pacijenti u Federaciji BiH, među kojima su najteži, onkološki, ogorčeni su nakon što im je iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH rečeno da postoje alternativna rješenja za nedostajuće citostatike i da mogu refundirati novac za kupljeni lijek.

Podsjetimo, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je 5. siječnja obavijestio pacijente da na Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Riječ je o sljedećim lijekovima: Flutamide tbl, Blastomat 20 mg, Etoposide caps a 50 mg, Eligard 7,5 mg, Plivatinib tbl, Enzalutamide tbl, Pemetrexed amp, Dacarbazine amp, Exemestan tbl, Anastraze tbl i Fulvestrant inj.

Prema riječima Alme Stefanišin, predsjednice Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini i članice projekta “Glasaj za život”, stanje na KCUS-u je katastrofalno.

– Pacijenti nemaju osnovne citostatike za liječenje raka, a onda im Zavod kaže da sami kupe lijekove i traže povrat novca – to je sramotno. Da li se neko iz Federalnog zavoda zapitao imaju li pacijenti novca da kupe lijek. Odmah da im odgovorim – mnogi nemaju jer su se godinama borili s bolešću i jer su oni i njihove obitelji svaku marku koju su imali dali za liječenje. Ne postoji “privremena alternativa”, ovdje su životi ljudi u pitanju. Fond solidarnosti i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH moraju hitno osigurati terapiju. To je problem cijelog sustava i ne smije se više ignorirati – istaknuo je Stefanišin.

Istaknula je da pacijenti ne bi trebali plaćati kvarove sustava.

– Mi – udruge koje okupljamo oboljele i članove projekta “Glasaj za život” – borimo se za živote naših članova. Ovo nije samo problem KCUS-a – ovo je problem cijelog sistema i više se ne može ignorirati – kazao je Stefanišin.

Iako je 8. siječnja na upit novinara Faktora iz Federalnog zavoda rečeno da su “u međuvremenu isporučeni neki lijekovi, koji su se vodili kao deficitarni”, na zvaničnoj stranici KCUS-a i dalje stoji podatak da Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Seda Sefić, predsjednica Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i čovjek koji stoji na čelu projekta “Glasaj za život”, kaže da neodgovorna vlast nebrigom za najosjetljiviju populaciju društva, a to su teški bolesnici, zapravo pokazuje svoje pravo lice.

– Nedostatak cistostatika, važnih lijekova za onkološke bolesnike, nažalost više nije vijest. Da imamo odgovornu vlast, provela bi sve procedure oko nabave lijekova na vrijeme, kako se ne bi događalo da ih nema, kao što rade sve normalne zemlje u svijetu. Naravno, može se dogoditi da nedostaju jedan ili dva citostatika, što se događa iu zemljama u okruženju i u Europskoj uniji, ali ako zdravstvena ustanova nema 10, 11 ili više lijekova, to je nažalost samo kod nas, jer naša vlast i oni koji brinu o zdravlju pacijenata su nemarni, bez obzira na to što ih zakon i ustav obavezuju – ističe Sefić.

Sefić ističe da udruge pacijenata konstantno reagiraju i pozivaju nadležne da rade svoj posao, ali se to pokazalo nedovoljno, te da će, ukoliko se želi promijeniti situacija, morati poduzeti radikalne mjere.

– Ova vlast više nema smisla. Nemamo situaciju da imamo dijalog s vlastima, drugu stranu, sugovornika koji će to argumentirati ili ne. Već mjesecima pričamo u lice i odavno to nije imalo smisla. Moramo pod hitno promijeniti način rada jer ovo je izmaklo kontroli. Vidite da institucije koje se bave nabavom lijekova ne reagiraju, ne oglašavaju se, to nije njihova stvar. Nešto odgovaraju ako ih novinari i pacijenti pitaju. Dogovor, produžena ruka suradnje, više nema smisla kod donositelja odluka u zdravstvu. Ili ne razumiju situaciju pacijenata ili neće raditi svoj posao za koji su masno plaćeni. Svoj nemar pacijenti plaćaju životom – kazao je Sefić.