Mnogi branitelji u Federaciji BiH pitaju se gdje su bile boračke organizacije i udruge kada su išle izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, točnije članka 81., koji je mnogim novim umirovljenicima donio niže mirovine nego što bi bile po starom zakonu.

Izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH iz siječnja ove godine, koje su preuzete iz Republike Srpske, dovele su do diferenciranog obračuna najnižih starosnih mirovina, pa sada osobe do 20 godina staža i 65 godina života imaju mirovinu od 434 KM, što je za 230 KM niže od najniže mirovine koja iznosi 666,76 KM.

Promjene su donijele da osobe s 30 i više godina mirovinskog staža, ali manje od 35 godina, imaju mirovinu od 543,27 KM, a za 35 godina staža, ali manje od 40 godina, imaju mirovinu od 615 KM.

Prije izmjena najnižu mirovinu imala je osoba s 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,76 KM.

Prema članku 81. Zakona o PIO-u, oštećeni su borci s manje od tri godine provedene u obrani zemlje, pa su zbog toga odlučene mirovine pri odlasku u mirovinu od 430 KM ili 450 KM.

– Mogli smo čuti kako je predstavnik Saveza boraca FBiH Sabahudin Ramić bio kod federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića. Sada? Gdje je bio sedam mjeseci i zašto kod Delića? Zašto nije otišao kod federalnog ministra Nedžada Lokmića da ga pita zašto je nas demobilisane borce izostavio iz propisa i osudio na mizernu penziju od 430 KM? Nije zaboravio ni dobitnike najviših ratnih priznanja, ratne vojne invalide i one koji su tri godine bili u obrani domovine. A šta je sa nama borcima koji smo bili maloljetni kad je počeo rat pa smo se kasnije priključili. Šta ćemo mi koji se nismo mogli zaposliti u državnim institucijama, nego kod privatnika koji nam nije uplaćivao staž, pa ćemo kad odemo u penziju imati najviše 20 godina staža – kaže čitatelj Faktora Admir S.

Skupina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH u ožujku je pokrenula upravni spor pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Zatražili su ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao i članka 13. koji se odnosi na retroaktivnu primjenu izmjena Zakona o PIO-u. Među njima je i reprezentativac Almedin Aliefendić, koji je bio borac.

– Precizirali smo sve o čemu se govori u medijskom prostoru u javnosti, a nitko ništa nije napravio. Ovdje se najviše očekivalo od Vlade FBiH, da ispravi, ispravi tu sramotnu odluku protiv interesa boraca i protiv interesa svih građana koji su oštećeni donošenjem člana 81. Zakona o PIO. Predstavnici braniteljskih organizacija, ne sve udruge, većinom su privatizirali braniteljske organizacije i to koriste od situacije do situacije. Uglavnom zbog nekih osobnih interesa. Ima i onih koji su infiltrirani u političke stranke i koji se aktiviraju po potrebi, kada zatrebaju njihovim političkim gazdama – kaže Aliefendić i dodaje:

– Ovu godinu svakako će obilježiti oni koji su vidjeli ili osjetili primjenu članka 81. Zakona o PIO-u. Naši ljudi obično tek kad vide mirovinsko rješenje shvate u kakvom su problemu. Oni koji su predlagali izmjene zakona uopće nisu uključivali empatiju prema ljudima koji su proživjeli najteža vremena, u ratu i poslije rata, a nisu uključivali nimalo empatije prema ljudskim sudbinama koje su nezavidne. Većina svoj radni vijek ili život završava s mirovinom od 450 KM, što je ispod svake razine ljudskog dostojanstva.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Almedin Aliefendić ocijenio je da je Vlada FBiH “samo mjesecima prije kraja mandata odlučila otvoriti pitanje boračkog dodatka”, kazavši da je to potez koji, kako smatra, ima isključivo predizborni karakter.

– Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je održala 71. redovnu sjednicu. Indikativno je da je prethodna redovna sjednica održana prije točno mjesec dana, 15. lipnja, dok je Vlada u međuvremenu održala čak 331 hitnu telefonsku sjednicu. To najbolje govori o načinu na koji se upravlja Federacijom Bosne i Hercegovine – bez pogovora, bez javnosti i bez odgovornosti – naveo je Aliefendić na svom FB profilu.

Ističe da je posljednja točka dnevnog reda današnje sjednice bio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji.

– Sadržaj predloženih zakonskih rješenja nije prezentiran javnosti, ali pretpostavljamo da je riječ o reguliranju braniteljskog dodatka. No, svi u Vladi dobro znaju kakva je procedura. Nakon usvajanja nacrta u oba doma Parlamenta FBiH, slijedi javna rasprava, zatim izrada nacrta zakona i njegovo ponovno upućivanje Parlamentu na usvajanje. Za sve to potrebno je vrijeme, kojeg u ovom terminu nema. Praktično su istekli proceduralni rokovi za sazivanje sjednica, počinje predizborna kampanja, a mandat sadašnjem sazivu Parlamenta FBiH je pri kraju – kazao je.

Prema njegovim riječima, zbog toga se neće moći ispuniti ranija obećanja da će se borački dodatak uvesti od 1. siječnja 2027. godine.

– Upućivanje nacrta zakona u proceduru u ovom trenutku nije briga boraca, već predizborni marketing. Ova vlast je prevarila borce i još jednom pokazala potpuni nedostatak empatije prema najzaslužnijim sinovima ove zemlje. Pune dvije godine smo od ministra Nedžada Lokmića i Vlade FBiH tražili rješavanje ovog problema, postavljali zastupnička pitanja, podnosili inicijative i upozoravali da vrijeme curi. Odgovora nije bilo. Sada, kada je jasno da se zakon ne može usvojiti u ovom sazivu Parlamenta, pokušava se izmanipulirati borcima nuđenjem nacrta zakona. Borci to vide i borci to pamte – rekao je Aliefendić.

Federalni zastupnik Almedin Aliefendić, komentirajući mizerno povećanje mirovina u Federaciji BiH od 3,5 posto, kazao je da su umirovljenici prevareni. Ističe da su dovedeni u nikad teži položaj.

– Povećanje mirovina za 3,5 posto velika je prijevara umirovljeničke populacije bez presedana od strane Vlade FBiH i resornog ministarstva. U ovom mandatu umirovljenička populacija dovedena je u neviđeno težak položaj, jer su odlukom o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM umirovljenici potpuno zanemareni. Europski standard je da minimalna mirovina iznosi 52 posto prosječne plaće u zemlji. Mi smo ispod svake razine s obzirom na to da je prosječna federalna plaća iznad 1.600 KM, a da imamo minimalnu penziju od 666 KM. Po toj matematici minimalna mirovina bi trebala biti iznad 800 KM – kaže Aliefendić.

Mirovina od 666,76 KM nije najniža u Federaciji jer je u siječnju ove godine izmijenjen članak 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji sada predviđa diferencirani izračun najnižih starosnih mirovina. Sada osoba sa 15 do 20 godina staža i 65 godina života može imati mirovinu od 434 KM.

– Grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH izrazila je nezadovoljstvo člankom 81. i zatražili smo ocjenu suda. Očekujemo da Ustavni sud FBiH zakaže ročište i da mišljenje o našem zahtjevu u vezi s ocjenom zakonitosti članka 81. Zakona o PIO. Na kraju krajeva, teško je očekivati ​​od Vlade koja samo telefonira, koja ozbiljno ne ulazi ni u jednu temu, da otvara rasprave, da ima sjednice uživo, da vlada u punom kapacitetu. Teško je od njih očekivati ​​da pronađu najbolje načine za odgovor na gospodarske izazove. Može se reći da se život FBiH odvija prirodno – kazao je Aliefendić.

U obrazloženju povećanja mirovina od samo 3,5 posto Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje navodi se da je “prema zadnjim službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku došlo do smanjenja stope rasta potrošačkih cijena, prvenstveno zbog oštrog pada cijena nafte, ali i ostalih proizvoda i usluga na domaćem i inozemnom tržištu”.

Kada se pogleda sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj koju je izračunao Savez samostalnih sindikata BiH za mjesec lipanj 2026. godine, a koja iznosi 3.290,07 KM, vidljivo je da se na troškove prehrane izdvaja 49,02 posto.

U novcu je to 1.612 KM, dok je u svibnju hrana učestvovala sa 46,81 posto, odnosno u novcu 1.608 KM. To pokazuje da je u lipnju više novca potrošeno na hranu.

– Imam minimalnu penziju od 666 KM i ne mogu doći k sebi kada čujem da će penzije rasti samo 3,5 posto. Pa neće moja penzija ni do 700 KM koliko su obećali. Osim toga, ne vidim ništa jeftinije nego što je bilo u svibnju. Možda nešto još skuplje. Pa ispod 20 KM ne možete naći kilogram faširanog mesa, može samo iznad toga, piletina je na akciji 11 KM, ljuska jajeta je 10, 12 KM. O kakvom sniženju cijene govore? A znali su sebi povećati plaće za 500 i 600 KM, isplatiti regres da se nađu prije godišnjeg odmora, koji je blizu 840 KM. Uostalom, za nas, naravno, nema para – kaže Sabiha D., čitateljica Faktora iz Sarajeva, koja je već godinama u penziji.

Sve je više vojnika koji nakon 1. siječnja ove godine dobivaju rješenja o umirovljenju s mirovinama od oko 400 KM, što je za 260 KM niže od najniže mirovine u Federaciji BiH koja iznosi 666,76 KM, a sve to “zahvaljujući” izmjenama članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kazao je Almedin Aliefendić, zastupnik u Domu mirovina. Zastupnici u Parlamentu FBiH, navodi Faktor. Aliefendić je u skupini zastupnika koji su tražili ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u i retroaktivnu primjenu zakona.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Federacije BiH, odnosno pokretanje sudskog spora, podnesen je u ožujku ove godine.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u svi koji su imali, primjerice, 15 ili 17 godina staža, te 65 godina života, primali su minimalnu mirovinu koja sada iznosi 666,76 KM. Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, točnije uvođenjem diferenciranog obračuna najniže starosne mirovine, sada osobe s 15 godina staža, manje od 20 godina i 65 godina života, imaju mirovinu od 434 KM, ako su svih 15 godina imale plaću od 1.500 KM, odnosno ako je plaća bila u rangu prosječne plaće u FBiH.

– Posljednja informacija koju sam dobio je da je Ustavni sud FBiH zatražio od Parlamenta Federacije BiH, odnosno rukovodstva oba doma, određene zakone objavljene u Službenim novinama i očekujemo službeni poziv za tu javnu raspravu, jer je u proceduri Ustavnog suda da se održi rasprava, odnosno suđenje i da nakon određenog vremena sud donese presudu.

Sve je više negodovanja boraca. Svi koji imaju manje od tri godine u obrani zemlje nisu zaštićeni. Odnosno, primjenom članka 81. Zakona o PIO-u osobe koje su u mirovinu otišle ili idu u mirovinu nakon 1. siječnja 2026. godine u vrlo su nepovoljnom položaju jer imaju mirovine daleko ispod iznosa najniže mirovine. Točnije, njihove mirovine su 400 KM ili 250 ili 260 KM niže od minimalne, koja iznosi 666 KM – kaže Aliefendić, koji je i sam bio borac, te dodaje:

– Naši ljudi su, nažalost, takvi, tek kad vide rješenje ili dobiju prvu mirovinu, shvate da ih je netko prevario. U ovom slučaju Vlada Federacije BiH, koja je odredila ovakav diferencirani obračun mirovina za ove kategorije, prevarila je borce. Iako sam u momentu usvajanja zakona, a to je bilo u siječnju ove godine, predložio amandman u kojem sam tražio da se svi pripadnici Oružanih snaga izuzmu od primjene članka 81. Zakona o PIO, tada je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić reagirao rekavši da borci neće biti oštećeni i da će biti izuzeti. Sada možete vidjeti istinu.

Aliefendić dodaje da je upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH pokrenut zbog svih onih ljudi koji su od kraja agresije do danas pošteno radili, primali minimalnu plaću, a kojima poslodavci nisu redovno uplaćivali radni staž, pa sada imaju 15, 17, 20 godina staža, umjesto 30 godina.

– Zastupamo sve ljude koji su prevareni. Osporavamo cijeli članak 81., ali navodimo primjer gdje smo prilikom donošenja zakona upozoravali da će borci biti oštećeni. Nadam se da će Ustavni sud FBiH presuditi u korist svih oštećenih i potencijalno oštećenih građana, prije svega da se zakon primjenjuje retroaktivno jer je to nešto što je nedopustivo u pravnim okvirima FBiH. Gubi se jednakost pred zakonom za sve građane jer je Zavod zajamčene mirovine definirao minimum od kojeg građani mogu zadovoljiti svoje životne potrebe i to je nešto što bi Ustavni sud trebao poštovati.

Umjesto 666,76, borci imaju 400 KM penzije – kazao je Aliefendić.

Ni u lipnju neće biti redovne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, rekao je zastupnik Almedin Aliefendić.

– Razlog je formalan i nesporan. Članak 96. Poslovnika jasno propisuje da se poziv za sjednicu upućuje zastupnicima 14 dana prije određenog dana održavanja sjednice. Taj rok je istekao i sjednice neće biti. Još jedan dokaz nefunkcioniranja vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Podsjetit ću na činjenicu koja bi trebala zabrinuti svakog građanina, posljednja redovna sjednica Zastupničkog doma održana je u ožujku. Travanj, svibanj i lipanj prošli su bez redovne sjednice najvišeg zakonodavnog tijela Federacije. Tri mjeseca uzastopno nije funkcionirala institucija koja bi trebala donositi zakone, kontrolirati vlast i štititi interese građana – istaknuo je i dodao:

– Ovo je politička paraliza.

Dodao je da kao nezavisni zastupnik nije odgovoran za krizu, ali da je dio te institucije i ima obvezu govoriti istinu.

– Vladajuća koalicija, Trojka i HDZ očito se ne mogu dogovoriti oko pitanja koja bi trebala biti na dnevnom redu, nego umjesto da o tome otvoreno razgovaraju s javnošću, biraju šutnju. Da li je izbor sudaca Ustavnog suda BiH problem ili je nešto drugo pitanje je za vlast.

Dodatno je zabrinjavajuće što Zastupnički dom još uvijek nema predsjedatelja, što izravno remeti poslovanje i dodatno otežava svaki pokušaj normalnog rada – ustvrdio je i dodao:

– Ne bude li sazvana ni srpanjska sjednica, a signali koje neslužbeno dobivamo govore da u koaliciji postoje predizborne tenzije i međusobne opstrukcije, ovaj saziv Zastupničkog doma završit će na najsramotniji mogući način. U kolovozu je godišnji odmor. Rujan je predizborna kampanja za Opće izbore 4. listopada, a sve upućuje na scenarij da je zakonodavna procedura za ovaj mandat završena.

Aliefendić dodaje da zbog toga građani postavljaju pitanja i traže odgovore, zašto Zastupnički dom nije zasjedao posljednja tri mjeseca i tko je za to odgovoran u vladajućoj koaliciji?

– Koja su sporna pitanja koja onemogućuju formiranje dnevnog reda i zašto se o njima ne govori javno, pred građanima koji su Vas birali? Hoće li srpanjska sjednica biti sazvana, a ako ne, tko će preuzeti političku odgovornost za ovakav kraj mandata?

Gospodo iz vlasti, mandatom se ne upravlja iz stranačkih kabineta, u tišini i bez odgovornosti. Javne odgovore tražimo zbog građana iu duhu prisege koju smo položili na početku mandata, kada smo se obvezali da ćemo povjerenu dužnost obavljati savjesno, odgovorno i u interesu građana. Dosadašnji način rada Vlade i parlamentarne većine suprotan je toj zakletvi, kao i interesima građana koje zastupamo i kojima dugujemo transparentnost i odgovornost – zaključio je.

Izmjena članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, koji se tiče izračuna najnižih starosnih mirovina, mnogim je novim umirovljenicima donijela niže mirovine od najniže, koja sada iznosi 666,76 KM. Izmjene zakona stupile su na snagu retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine, a zakon je potvrđen u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja 2026. godine.

Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u uveden je diferencirani obračun najnižih starosnih mirovina, pa sada, primjerice, osoba s 15 godina staža i do 20 godina života i 65 godina života može imati mirovinu od 434 KM, ako je 15 godina imala plaću od 1.500 KM.

Primjerice, ljudi do 25 godina staža i 65 godina života, ako su cijelo vrijeme imali plaću od 1.500 KM, mogu imati mirovinu od 470 KM…

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO, pravo na minimalnu mirovinu imala je osoba koja je, primjerice, imala 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,76 KM.

Zbog svega je grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila od Ustavnog suda Federacije BiH ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u i retroaktivnu primjenu zakona.

Zahtjev su predali u ožujku.

Do sada je Ustavni sud zatražio dodatnu dokumentaciju od više institucija, među kojima su Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH.

– Čekam poziv Ustavnog suda FBiH na to ročište koje bi se trebalo održati sada u šestom mjesecu. Vidimo da su žrtve izmjena člana 81. i demobilisani borci. Podsjećam da sam prilikom usvajanja izmjena Zakona o PIO tražio izuzeće pripadnika Oružanih snaga, ali je tada federalni ministar rada i politike Adnan Delić rekao da je to ugrađeno u zakon i da pripadnici Oružanih snaga neće biti oštećeni primjenom izmjena Zakona o PIO. Međutim, nisu uračunati oni koji nemaju minimalno tri godine učešća u obrani, a najveći broj je upravo takvih pripadnika i to je definitivno strašan problem – kaže federalni zastupnik Almedin Aliefendić.

Kaže da mu se sve više ljudi obraća zbog članka 81. Zakona o PIO-u.

– Sve više ljudi se javlja meni i mojim kolegama oko primjene članka 81. U kontaktu sam i s predstavnikom udruge umirovljenika koji je u komunikaciji s tom populacijom i kaže da postoji veliko nezadovoljstvo onih koji dobiju rješenje o mirovini, a koja iznosi nekih 450 KM. Ljudi ne mogu vjerovati da im je mirovina tolika. Institut zajamčene mirovine, neki minimum da bi se moglo živjeti, to je ta minimalna mirovina (666,76 KM) koja je sada san mnogih boraca koji su dobili rješenja od 1. siječnja – kazao je Aliefendić.

U Sarajevu je 13. ožujka u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine prikupljeno 20 potpisa zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH za održavanje posebne sjednice posvećene izmjenama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji u svjetlu utvrđivanja boračkog dodatka. Prema Pravilniku, rukovodstvo Zastupničkog doma FBiH bilo je dužno ovu sjednicu zakazati za manje od 14 dana, što nije učinilo.

Kako je poznato, 30. sjednica Zastupničkog doma FBiH trebala je biti održana 13. ožujka, ali je otkazana zbog navodno nedovoljnog broja zastupnika koji su došli na sjednicu, a suština je neslaganje koalicijskih partnera.

Posebnu sjednicu zatražili su borci, točnije Federalni savez logoraša, koji je jedan od inicijatora uvođenja boračkog dodatka, ali za one koji nikada nisu dobili ništa od države.

Kao što je poznato, federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić, ignorirajući zaključak Zastupničkog doma FBiH iz 2024. godine, formirao je radnu skupinu za borački dodatak tek 2025. godine, ponovno ne poštujući zaključak Parlamenta o članovima koji bi trebali činiti tu radnu skupinu. On ga je formirao prema svojoj oporuci na koju je suglasnost dala Vlada Federacije BiH.

Ta je radna skupina u rujnu 2025. godine izašla u javnost sa zajedničkim stavom da borački dodatak iznosi 1,5 KM mjesečno iztrošenih u obrani za sve vojnike, a ima ih više od 383.000, što bi godišnje koštalo 237 milijuna KM, odnosno pola proračuna Federalnog ministarstva za boračka pitanja, te da će “sigurno zaživjeti 1. siječnja 2026. godine”, što se naravno nije dogodilo.

Borački dodatak nije ni planiran u Proračunu FBiH za ovu godinu.

Na ovogodišnjem sastanku premijera Nermina Nikšića i Nedžada Lokmića s predstavnicima Koordinacije boračkih udruga rečeno je da će borački dodatak stupiti na snagu u siječnju 2027. godine.

– Prema Poslovniku, rukovodstvo Zastupničkog doma FBiH, u ovom slučaju dopredsjednici, ima mogućnost da zakaže sjednicu koju smo tražili. To se nije dogodilo. Proceduralno je moguće da mi predlagači zakažemo sjednicu. No, tek očekujemo reakciju premijera Nermina Nikšića, odnosno ministra Nedžada Lokmića, koji je svojedobno prije protesta Boračkog kampa 31. ožujka u Sarajevu rekao da će Parlamentu FBiH uputiti izmjene i dopune Zakona o demobiliziranim braniteljima i da će regulirati borački dodatak na način da se primjenjuje od 1. siječnja 2027. godine – kazao je za Faktor federalni zastupnik Almedin Aliefendić i dodao:

– Nemam potvrdne informacije da se nešto događa u Vladi FBiH, a tu je i ova kriza Parlamenta FBiH gdje nismo imali sjednicu tri mjeseca. Ne održavaju se redovito ni sjednice Vlade FBiH, posljednja je bila prije desetak dana u pokušaju, gdje ministri iz HDZ-a, točnije Vedran Škobić, nisu dali suglasnost na pojedina zakonska rješenja koja su se trebala razmatrati na sjednici Vlade. To nam daje za pravo sumnjati da sama koalicija u odnosima nema potrebnu suglasnost da se donese zakonsko rješenje i uputi u saborsku proceduru.

Aliefendića smo pitali hoće li zakazati posebnu sjednicu o boračkom dodatku.

– Pokušao sam zakazati izvanrednu sjednicu u ožujku prošle godine, kada je bilo riječi o fiskalnoj reformi. Odazvali su se, imali smo većinu, ali nije bilo dovoljno ruku za usvajanje dnevnog reda i ta sjednica nije ni održana. Sumnjam da bi nam se dogodio isti scenarij – rekao je Aliefendić, dodavši da tu odgovornost ne može preuzeti na sebe.

Zastupnici iz Kluba DF-a, Stranke za Bosnu i Hercegovinu i zastupnici iz Nezavisnog kluba potpisali su održavanje posebne sjednice o boračkom dodatku.

Almedin Aliefendić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, objavio je službeni odgovor Uprave za neizravno oporezivanje BiH na pitanje njegovog zastupnika u vezi s uvozom komunalnog otpada.

Kako je istaknuo, brojke su poražavajuće.

– Samo u prvih pet mjeseci 2026. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 20.152.920 kg materijala koji je klasificiran kao “komunalni otpad” (tarifna oznaka 3825 10 00 00) i sav je završio u pećima cementara u Kaknju i Lukavcu.

Nakon usvajanja Deklaracije o zaštiti zdravlja stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine i potrebi hitnog preispitivanja i ograničenja uvoza otpada, koju smo predložili kolega Admir Čavalić i ja, više nema dileme. Postoje odgovorne osobe. Postoje potpisane ekološke dozvole. Ima ljudi koji su znali, ili morali znati, šta im odobravaju – rekao je Aliefendić.

Posebno, kako je naveo, posebno zabrinjava stav načelnika Općine Kakanj koji, kako je istaknuo, nije dao niti jednu primjedbu na produženje okolišne dozvole.

– Je li to neznanje ili dogovor sa onečišćivačem? Iz tog razloga tražimo od pravosudnih institucija da provedu postupak utvrđivanja odgovornosti i ispitaju mogućnost zlouporabe položaja.

Naša akcija se nastavlja. Nećemo dopustiti da pohlepni vlasnici cementara, u očitom dogovoru s korumpiranim političarima, nastave trovati zrak koji udišu naša djeca. Istina je dokumentirana službenim brojevima. Pravda za naše sugrađane, naš narod i našu djecu, mi ne popuštamo – kazao je Aliefendić.

Vlada Federacije BiH još uvijek nije usvojila izmjene i dopune Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, kako bi se uspostavio borački dodatak. Naime, javnosti nije poznato da li je federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić Vladi FBiH uputio izmjene zakona.

Zbog svega, borci se pitaju je li kasno za izmjene zakona i borački dodatak s mizernim iznosom od 1,5 KM mjesečno provedenim u obrani stupi na snagu 1. siječnja 2027. Jer još malo je ostalo do kraja mandata Vlade FBiH, saziva Parlamenta FBiH, a približavaju se i opći izbori. Osim toga, federalni parlamentarci su u kolovozu na kolektivnom godišnjem odmoru, a nakon toga slijedi mjesec dana predizborne kampanje kada nema sjednica.

– Visina braniteljskog dodatka je sramotna, ali svi govore da treba krenuti s nekim iznosom, a trebalo je prije 30 godina. Dok agresorska vojska ima borački dodatak, mi 2026. nemamo i vlast nas stalno vara. Ovi koji su sada na vlasti su se dosjetili da boračka mirovina zaživi 2027. godine, kada vjerojatno neće biti na vlasti s obzirom na to kako su nas zavili u crno, pa neka se drugi muče kako pronaći 237 milijuna KM za borački dodatak. Sporna je i brojka od 383.500 boraca – kaže čitatelj Faktora, demobilisani borac Suvad S.

Federalni zastupnik Almedin Aliefendić, koji je i sam bio vojnik, kaže da još nije kasno za borački dodatak.

– Ako ovi iz Vlade FBiH do lipnja predlože zakon Parlamentu FBiH, a znamo da se materijali po Poslovniku moraju pregledati 14 dana prije sjednice. Pa kako su predlagali zakon vezan za sanaciju stanja u Željezari i tražili da ide po skraćenoj proceduri, mogu tražiti i braniteljski dodatak. Ako dođe u šestom mjesecu, ima prostora da bude donesen u sedmom mjesecu i da stupi na snagu 1. januara 2027. godine – rekao je Aliefendić.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH je 2024. godine donio zaključak kojim obvezuje Vladu FBiH da formira radnu skupinu za utvrđivanje boračkog dodatka. Umjesto da postupi po ovom zaključku, federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić je tek 2025. godine formirao radnu grupu po svom nahođenju, na što je Federalna vlada dala suglasnost.

Ta radna grupa se složila da borački dodatak iznosi 1,5 KM po mjesecu provedenom u odbrani domovine, dok jedan od inicijatora uspostave boračkog dodatka, Federalno udruženje boraca, traži da borački dodatak bude za one koji nikada ništa nisu dobili od države i da iznosi četiri ili pet KM mjesečno proveden u odbrani domovine.

Vrlo često nije dovoljno donijeti zakon u Parlamentu Federacije BiH, jer da bi pojedini zakoni bili korisni za društvo, da bi se mogli provoditi, moraju se donijeti i konkretni podzakonski akti, jasne smjernice u provedbi, a ono što možda nedostaje, zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru.

Najnoviji primjer je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u Federaciji BiH, koji je usvojen u ožujku 2025. godine i predviđa elektroničko praćenje kretanja nasilnika kojima je zabranjeno približavanje žrtvi nasilja. No, da bi se ova mjera mogla provesti potrebno je da federalni ministar pravde donese podzakonske akte, što on nije učinio.

Postavlja se pitanje koliko federalni parlamentarci poznaju zakone za koje glasaju i prate li njihovu primjenu.

– Teško je pratiti provedbu. Puno je prostora ostavljeno nositeljima provedbe za donošenje podzakonskih akata. Ne bi me čudilo da ti podzakonski akti, kada se vidi da nisu usklađeni, odugovlače s provedbom i da dođemo u situaciju kao da smo donosili zakone za džabe. Evo, na primjer, Registar pedofila. Doslovno imamo ljude koji su prijetnja našem društvu i te podatke ne smijemo objaviti. Žalosno je kako se zakon provodi. Ponašanje vlasti je za žaljenje. Upozoravali smo koliko je naša vlast lijena i nesposobna kada je riječ o provođenju zakona, upravo onih koje su oni predložili – komentira Fahrudin Čolaković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Federalni zastupnik Almedin Aliefendić kaže da oni kao parlamentarci nemaju povratnu informaciju o provođenju zakona, posebno u segmentu donošenja podzakonskih akata.

– Uskraćeni smo za tu informaciju. Ne dobivamo ih ni redovnom korespondencijom putem e-maila, a na samim sjednicama se o tome ne raspravlja. Uglavnom, vidite kakvo je stanje u Saboru, ovo je izvanredno stanje. Imali smo samo dvije redovne sjednice ove godine, u siječnju i ožujku, a imamo situaciju da se stalno mijenja predsjedavajući Zastupničkog doma, a da ne govorim kako se to odražava na građane Federacije BiH – kaže Aliefendić i dodaje:

– Nastojim pratiti dinamiku u Parlamentu FBiH kroz rad, pitanja i inicijative, amandmane, što mogu raditi kao nezavisni zastupnik, oporbeni član. No, ima predstavnika čija imena, uz dužno poštovanje, niti ne znamo, nisu aktivni. Oni su tu samo da dignu ruke i podrže ono što se od njih traži, odnosno što od njih traži Vlada Federacije BiH. Ima onih koji u ove četiri godine nisu ništa pitali.