– Džaferagić Amila, kći Šemsa, rođena 29.02.1992.godine u Biljanima – Ključ, prepoznata od oca Šemse.

Odjeća: Bijele dječje štrample s tri gumba, sive dječje tajice, bijele pamučne duge hlače, dječje bijele štrample, crne gaćice i pamučna bijela pelena unutra…

Pronađeni predmeti: Jedna bijela i jedna plava dječja duda… Ubijen hicem u glavu – navedeno je u obdukcionom nalazu na stranici 70, leš br. 172.

U masovnoj grobnici, jama Lanište, u naručju ubijene majke pronađena je i četveromjesečna beba Amila Džaferagić. Malena Amila umrla je držeći rukama bocu s mlijekom. Stradao je i njen četverogodišnji brat Almir.

godine Amila i članovi njene obitelji bili su žrtve masakra koji je srbočetnički agresor počinio nad bošnjačkim stanovništvom. u Biljane kod Ključa u jutarnjim satima 10.07.1992.

– Na današnji dan 1992. godine počinjen je ratni zločin nad civilima sela Biljani, kod Ključa. Napad na ovo selo izvela je 17. laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske (VRS) u suradnji s rezervnim i djelatnim policajcima Uprave policije iz Sanice. Ubijeno je oko 260 bošnjačkih civila.

Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, masovne grobnice u kojima su pronađene žrtve iz Biljana većinom su otkrivene krajem 1995. i 1996. godine. Najveća masovna grobnica je jama Lanište I iz koje je od 5. listopada do 15. studenog 1996. godine ekshumirano 188 žrtava. Tromjesečna beba Amila Džaferagić ubijena je zajedno s njom. u ovoj grobnici pronađen je i četiri godine stariji brat Almir. Oboje su pronađeni u naručju majke Besime – saopćeno je iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).

Navode da su 2020. godine dokumentirali jedinu presudu za ovaj ratni zločin kojom je osuđen Marko Samardžija pred Sudom BiH.

– On je, u svojstvu zapovjednika 3. satnije Saničkog bataljona, koja je bila u sastavu 17. lake pješačke brigade, zajedno s ostalim vojnicima te brigade, pričuvnim i djelatnim policajcima PU iz Sanice, “10. srpnja 1992. godine naredio vojnicima 3. satnije, kojom je zapovijedao, da muškarce – bošnjačke civile, iz zaseoka Brkići i Balagića Brdo, da napuste svoje kuće, zatim da odu na livadu Jezerine, gdje ih je dočekao sa njemu podređenim naoružanim vojnicima, rekavši im da će biti sprovedeni u školu u Biljanima na ispitivanje”. Nakon toga su stariji od 18 i mlađi od 60 godina, njih oko 50, s rukama na leđima prepraćeni do škole u Biljanima i predati nepoznatom policijskom naredniku, nakon čega su civili zatvoreni u školu – podsjećaju iz UDIK-a.

Prema presudi Apelacionog odjela Suda BiH, Samardžija je “u sklopu širokog i sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, znajući za takav napad, izvršio lišavanje slobode ili teško oduzimanje fizičke slobode protivno temeljnim pravilima međunarodnog prava”. Time je umjesto prvotnih 26 osuđen na sedam godina zatvora.

– Osim Marka Samardžije, suđeno je članovima Kriznog stožera Marku Adamoviću i Bošku Lukiću, koji su osuđeni na ukupno 32 godine zatvora za zločine protiv čovječnosti u Ključu, ali su oslobođeni za napad na Biljane. Iako je Tužiteljstvo BiH za zločin u Biljanima teretilo i bivšeg zapovjednika 17. lake pješačke brigade Dragu Samardžiju, postupak protiv njega nikada nije započeo, a on je umro u Srbiji 2021. godine.

Pred Državnim sudom trenutno je u tijeku postupak protiv Jove Kevca, Brace Marića, Dragana Vukića, Ranka Samardžije, Save Jokića, Miše Adamovića i Milorada Kaurina, koji su optuženi za sudjelovanje u širokom i sustavnom napadu u kojem je 10. srpnja 1992. godine ubijeno 250 muškaraca bošnjačke nacionalnosti iz sela Biljani – ističu iz Udruge.

Naglasili su da sudbina bebe Amile, njenog brata Almira i druge djece nije dovoljan dokaz zla, već prilika da mnogi danas negiraju zločine, veličaju ratne zločince i omalovažavaju žrtve.

– Kako preživjeli i njihove obitelji dalje ako im se svaki dan uskraćuju gubici i ratne traume? Sporost sudskih procesa i male kazne za osuđene samo su poticaj negatorima ratnih zločina i zlotvorima.

Ovo je izborna godina u kojoj se svim sredstvima pokušava održati vlast, zato negiranja genocida i drugih ratnih zločina, manipulacije činjenicama i zastrašivanja povratnika neće nedostajati. Nedavno je Drago Tendžerić osuđen na izdržavanje šestomjesečne kazne jer je svojim radnjama od siječnja 2023. provocirao žrtve na putu do masovne grobnice Lanište I kod Ključa – naveli su.

Iz UDIK-a napominju da važnost adekvatnog i pravovremenog postupanja pravosudnih tijela može pomoći u suzbijanju takve politike, te svima vratiti vjeru u rad pravosuđa.

– Apeliramo na sve nadležne organe u Bosni i Hercegovini da doprinesu suzbijanju ratnohuškačke politike, a preživjelima pruže pravnu satisfakciju.

Povodom godišnjice prisjećamo se svih civilnih žrtava rata sa područja Ključa, a posebno žrtava masakra u Biljanima – ističu iz UDIK-a.