Parlamentarna većina u Federaciji BiH izgleda postoji samo na papiru, iako Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH i lider SDP-a BiH tvrdi da parlamentarna većina postoji, parlamentarci iz pozicije i opozicije smatraju da je nema jer redovitih sjednica nema od ožujka ove godine.

Nikšić, pak, tvrdi da parlamentarna većina nije upitna.

Pojasnio je da je dogovoreno da će Vlada prvo pripremiti najvažnije zakonske projekte, nakon čega će biti zakazana sjednica Sabora.

– Dogovorili smo se da pričekaju da Vlada završi taj dio, koji smatramo vrlo važnim, pa onda zakažu sjednicu. Želimo završiti zakon o boračkom dodatku, zakon o notarima, zakon o posredovanju pri zapošljavanju i druga važna zakonska rješenja – rekao je Nermin Nikšić u Dnevniku D Federalne televizije.

Međutim, saborski zastupnici tvrde da situacija na terenu nije onakva kakvom je premijer predstavlja.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da mu nije jasno o čemu premijer Federacije govori kada kaže da postoji parlamentarna većina.

– Imam i ja milijun, ali nitko ga ne vidi. Isto je kad premijer kaže da je proračun solventan, ali mi smo se samo malo zadužili. Pa svima je jasno da parlamentarna većina ne funkcionira, izgleda da neki ovdje doživljavaju fatamorganu – zaključuje Šabanović.

Amir Purić (Naša stranka), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kojeg je ova stranka predložila za predsjedavajućeg Zastupničkog doma FBiH, kaže za Faktor da redovne sjednice nije bilo od marta, jer je smijenjen njegov stranački kolega Dragan Mioković.

– Od tada su održane samo izvanredne sjednice i usvojena su dva zakona. To je premalo i evidentno je da postoji problem. Nisam siguran da postoji parlamentarna većina. Nisam siguran je li premijer u pravu ili ne, jedino što znam je da kad postoji parlamentarna većina, onda se donose zakoni i održavaju redovne sjednice Sabora i Vlade – rekao je Purić.

Mahir Mešalić, šef Kluba zastupnika DF-a u Parlamentu Federacije BiH, kazao je za Faktor da premijera treba pitati da, ako postoji parlamentarna većina, zašto onda nema sjednice.

– Rekao bih jednostavno, laže premijer Federacije BiH, kakva parlamentarna većina – kaže Mešalić.

Ističe da je sve krenulo nizbrdo onog trenutka kada je Christian Schmidt, visoki predstavnik, suspendirao Ustav.

– Od tog dana ništa ne funkcionira kako treba, nema ni pravde, ni ekonomije, ni sigurnosti, šta raditi, kako glasati ako će neko reći da to ne valja – pita Mešalić.

Otkazivanje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH ponovno je otvorilo pitanje funkcioniranja parlamentarne većine, ali i načina na koji se politička neslaganja prelijevaju u institucije.

Dok jedni zastupnici tvrde da se sjednica mogla održati jer je postojao kvorum, drugi kao razlog navode nedolazak dijela većine i političke uvjete koji su nadjačali dnevni red.

Umjesto rasprave o već mjesecima neriješenim točkama, građani su se ponovno našli pred prizorom institucionalne stagnacije i međusobnih optužbi unutar vladajuće strukture.

Cijeli Klub Narod i pravda (NiP) nije nazočio sjednici, pa je očito da je “nevolja u raju” kulminirala i onemogućila rad najvišeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH.

– Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH je otkazana jer zastupnici HDZ-a nisu htjeli glasati za imenovanje Amira Purića iz Naše stranke dok se ne usaglasi imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH – kazao je za Faktor Mirza Čelik, zastupnik DF-a u ovom domu.

Salko Zildžić (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kazao je za Faktor da je sastanak službeno otkazan jer nije bilo dovoljno zastupnika.

– No, to nije razlog, jer je postojao kvorum za održavanje sjednice. Problem je “većina”. Očito se oko nekih pitanja ne mogu složiti. Oni znaju razloge. Moram vam reći da niko iz NiP-a danas nije došao na sastanak – rekao je Zildžić.

Amir Purić (Naša stranka), zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe za Faktor da je postojao kvorum te da ne zna zašto je sjednica otkazana.

– Moglo bi se jednostavno ići na usvajanje dnevnog reda, pa vidjeti što dalje. Ja ovo ne podržavam. Cijeli jedan Klub većine nije došao na sastanak, to je loše jer smo posljednji redoviti sastanak imali u ožujku – kaže Purić.

Na pitanje Faktora da li je riječ o Klubu naroda i pravde (NiP), Purić je rekao da jeste i da je razlog jedan njihov zakon koji nije usvojen na prošloj sjednici.

Faktor je pitao Amela Mekića, predstavnika NiP-a, zašto niko iz NiP-a nije otišao na sastanak, koji su razlozi, na što je on odgovorio:

– Nije došao zbog predavanja koje nisam mogao odgoditi, a zašto nisu došli moji kolege, pitajte njih, ne znam.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da su svi iznenađeni odlukom o otkazivanju sjednice jer su svi došli iz različitih dijelova Federacije BiH.

– Organiziranje sjednice košta desetke tisuća KM. Problemi u koaliciji nas ne zanimaju. Građani očekuju da ova Vlada radi. Sve su to jeftini nastupi za javnost neodgovornih ljudi – kazao je Šabanović.

Zastupnik Amir Purić u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH na jednoj od sjednica u okviru zastupničkog sata postavio je pitanje JP Autoceste FBiH koliko je sredstava do sada utrošeno za realizaciju projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska.

Riječ je o strateškom infrastrukturnom pravcu dugom gotovo 46 kilometara koji bi trebao poboljšati povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, povećati sigurnost u prometu i pridonijeti gospodarskom razvoju ovog dijela Federacije Bosne i Hercegovine. Autocest je ovu dionicu nazvao “novom razvojnom okosnicom Krajine”.

– Za realizaciju projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska od 2022. do 2026. godine utrošeno je 4.679.405 KM, od čega je za izradu idejnog rješenja utrošeno 4.250.566 KM, a na ime eksproprijacije 428.839 KM – stoji u odgovoru JP Autoceste Federacije BiH. reprezentativno pitanje Purića.

Dodaju da je u razdoblju 2018.-2020. Za izradu idejnog projekta brze ceste Ključ – Bihać – granica Republike Hrvatske u 2008. godini utrošeno je 2.241.333,57 KM.

– Predviđeni rok izgradnje prve dionice brze ceste Bihać – Cazin (Čoralić), dužine 17,95 kilometara, je 36 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o izgradnji, a nakon uspješno završenih pripremnih aktivnosti izgradnje. Prema službeno izrađenom elaboratu, ukupna procijenjena vrijednost ovog udjela je oko 300 milijuna KM bez PDV-a, uključujući troškove glavnog projekta, eksproprijacije, građenja i nadzora nad građenjem – navode iz Autocesta.

Dotaknuli su se promjene namjene šumskog zemljišta ističući da to nije u njihovoj nadležnosti.

– Međutim, kao društveno odgovorno poduzeće, JP Autoceste FBiH su se u više navrata obraćali Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vladi FBiH, Vijeću ministara BiH, Parlamentu BiH, Delegaciji Europske unije i OHR-u s prijedlozima za rješavanje ovog problema, ali do danas nismo dobili odgovor – kazali su iz Autocesta FBiH.

Podsjetili su da je način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta utvrđen člankom 1. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, bez obzira na trenutni upis vlasnika u zemljišne knjige.

Naveli su da je Vlada FBiH 15.11.2023. donijela odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta za ostale namjene“ kojom se uređuje način promjene namjene šumskog zemljišta.

– Zahtjev za promjenu namjene šumskog zemljišta može podnijeti samo vlasnik zemljišta, a podnosi se kantonalnom ministarstvu uz izvod iz važećeg prostornog plana uređenja, izvod iz zemljišne knjige, presliku katastarskog plana, posjedovni list, a za planirani objekt: okolišnu suglasnost sukladno propisima o zaštiti okoliša, mišljenje/suglasnost organa nadležnog za poslove zaštite povijesnog i prirodnog naslijeđa, prethodnu vodnu suglasnost sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša. propisa iz oblasti voda – navode iz Autocesta.

Naredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH trebala bi biti 12. svibnja, no još je neizvjesno hoće li se na toj sjednici zastupnici izjasniti o kandidatu za predsjedavajućeg ovog doma Amiru Puriću iz Naše stranke.

Prema riječima zastupnika Admira Čavalića, sve ovisi o Povjerenstvu za izbor i imenovanje Zastupničkog doma koje prvo mora razmotriti prijedlog kandidata za predsjedatelja Zastupničkog doma FBiH kako bi se zastupnici izjasnili.

Dragan Mioković (NS), dosadašnji predsjednik, razriješen je te dužnosti 12. ožujka. Promjena je uslijedila nakon njegovih izjava o Bleiburgu, gdje je rekao da je ondje ubijeno premalo Hrvata, što je izazvalo oštre reakcije u političkim krugovima i među predstavnicima HNS-a.

– Prema neslužbenim informacijama, sjednica Zastupničkog doma trebala bi se održati 12. svibnja. Svaki od klubova stranaka prethodno je dobio poziv da delegira, odnosno da predloži nekoga za predsjedatelja Zastupničkog doma. To nam je došlo početkom ovog mjeseca ili možda i ranije, odmah nakon smjene Miokovića.

Jedino je Klub Naše stranke dostavio prijedlog, što govori da je to dio koalicijskog sporazuma i da po tom pitanju neće biti problema. Sada bi se prvo o prijedlogu kandidata trebalo očitovati Povjerenstvo za izbor i imenovanje. Hoće li na dnevnom redu biti predložena i Boškovićeva smjena bit će zanimljivo u kontekstu sazivanja kotarske kojom predsjeda Mladen Bošković – kaže Čavalić.

Prije razrješenja Miokovića, Klub Naše stranke podnio je zahtjev za razrješenjem Mladena Boškovića (HDZ) s nekoliko funkcija koje trenutno obnaša u tom zakonodavnom tijelu, a jedan od razloga je i da se vođenje Sabora zapravo ne prepusti HDZ-u i Mladenu Boškoviću.

S obzirom na to da su dopredsjednici Azra Okić Bošnjakinja (SDP), a Mladen Bošković (HDZ) iz reda hrvatskog naroda, predsjedavajući može biti iz reda srpskog ili ostalih, jer predsjedavajući i dopredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

– Vidjet ćemo kako će i kada Bošković zakazati sjednicu Povjerenstva za izbor i imenovanje. Nakon razmatranja prijedloga kandidata za predsjednika na sjednici, zastupnici će se moći izjasniti i glasovati na sjednici. Vjerujem da, ako se pojavi ime kolege Purića, neće biti problema s njegovim izborom, a nije dobro da je Zastupnički dom obezglavljen – rekao je Čavalić.

Pitali smo je li moguće da na sjednici 12. svibnja glasaju o izboru predsjednika.

– Nisam siguran. Čekamo stav Komisije za izbor i imenovanja. No, mi inače ne očekujemo još puno sjednica, možda dvije ili tri, ovisno o tome hoće li Vlada FBiH imati još materijala za poslati, tako da imamo 12. svibnja i vrlo je vjerojatno da će to biti tek u lipnju, ne znam u srpnju, a u kolovozu sigurno neće biti sjednica jer je kolektivni godišnji odmor – kazao nam je Čavalić.

Ove godine u listopadu se u našoj zemlji održavaju Opći izbori, pa u rujnu, u vrijeme predizborne kampanje, neće biti sjednice Parlamenta FBiH.

Oporba u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH neće podržati prijedlog Kluba Naše stranke (NS) da predsjedavajući ovog doma bude Amir Purić, zastupnik NS-a iz reda ostalih.

Mirsad Zaimović, šef Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, kazao je za Faktor da oni neće ništa predlagati, ali i da neće glasati ni za jedan prijedlog.

– Nećemo sudjelovati, pogotovo ne u situaciji kada je suspendiran Ustav FBiH da bi se formirala ova vlast – kazao je Zaimović.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik (DF) kazao je za Faktor da se NS predstavljaju kao predstavnici promjena i napretka, a da su zapravo “varalice spremne na spletke”.

– Mladi lider Mioković je, ukazujući na trenutnu situaciju, naglasio: “Zastupnici sada biraju između dva Dragana”, a onda je ova stranka za predsjednika predložila Amira Purića! Postavlja se pitanje ima li još netko iz naše stranke da nije bio predsjednik? – pita Čelik.

Tvrdi da sve to pokazuje koliko su zapravo zastupnici NS daleko od principa koje navodno zastupaju.

– Njihova nedosljednost dovodi u pitanje integritet cjelokupnog političkog sustava, a građani zaslužuju transparentno i dosljedno vodstvo. Apeliramo na sve predstavnike da ne budu dio ove igre spletkarenja i prijevare. Vrijeme je za poštene i odgovorne političke odluke od kojih će korist imati svi građani, a ne samo uske interesne skupine – kazao je Čelik.

Na pitanje hoće li DF nekoga predložiti, rekao je da neće jer ne žele ništa s ovom vladom.

Mladen Bošković (HDZBiH), zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kratko je za Faktor kazao da će Klub HDZ-a podržati prijedlog Naše stranke.

Izbor novog predsjedatelja Zastupničkog doma FBiH pokrenut je nakon što je 12. ožujka smijenjen Dragan Mioković.

Promjena je uslijedila nakon njegovih izjava o Bleiburgu, gdje je rekao da je ondje ubijeno premalo Hrvata, što je izazvalo oštre reakcije u političkim krugovima i među predstavnicima stranaka s hrvatskim predznakom okupljenih oko HDZ-a.

Oni su inicirali njegovu smjenu, a zastupnici SDA, DF-a i Stranke za BiH bili su i za.

Klub zastupnika Naše stranke predložio je danas Amira Purića za predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Purić je za Faktor potvrdio informaciju, kazavši da su svi klubovi prije nekoliko dana dobili poziv da predlože kandidate za izbor predsjedavajućeg Zastupničkog doma.

Klub Naše struje odlučio je da to bude Purić, koji, među ostalim, zadovoljava i ustavnu odredbu o nacionalnom izjašnjavanju – izjašnjava se kao i ostali.

Kao što je poznato, dopredsjednici su Azra Okić, Bošnjakinja (SDP) i Mladen Bošković (HDZ) iz hrvatskog naroda, pa bi predsjedavajući morao biti iz srpskog naroda ili iz reda ostalih.

Purić, diplomirani novinar s magistarskim programom demokracije i ljudskih prava, član je Predsjedništva Naše stranke od 2021. godine, a od 2022. godine zastupnik je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Izbor novog predsjedatelja Zastupničkog doma FBiH pokrenut je nakon 12. ožujka zamijenio Dragan Mioković.

Promjena je uslijedila nakon njegovih izjava o Bleiburgu, gdje je rekao da je ondje ubijeno premalo Hrvata, što je izazvalo oštre reakcije u političkim krugovima i među predstavnicima HNS-a.

Oni su inicirali njegovu smjenu, a zastupnici SDA, DF-a i Stranke za BiH bili su i za.

Izgradnja prve dionice brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, dužine 17,95 kilometara, trebala bi početi krajem ove godine, saopćeno je iz Javnog poduzeća Autoceste FBiH odgovarajući na pitanje federalnog zastupnika Amira Purića.

Pojasnili su da je idejno rješenje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske u potpunosti završeno.

Ovo je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu. Put će biti dug 47 kilometara.

– Na temelju izrađenog idejnog rješenja brze ceste i pribavljenih prethodnih suglasnosti nadležnih organa, pokrenuta je procedura za ishođenje urbanističke suglasnosti za prvu dionicu Bihać – Cazin (Ćoralići) u dužini od 17,95 kilometara. Proglašen je javni interes za izgradnju kompletne dionice brze ceste – saopćeno je iz Autocesta FBiH.

Dodaju da je postupak izvlaštenja u tijeku.

– U razdoblju od 2023. do 2025. godine za projektiranje je utrošeno 4.100.000,00 KM, a za eksproprijaciju 420.000,00 KM. Početak aktivnosti na izgradnji prve dionice Bihać – Cazin (Coralići) u dužini od 17,95 km planiran je za kraj 2026. godine – odgovorili su iz Autocesta FBiH.