Vlada Brčko distrikta BiH usvojila je šestomjesečno izvješće Vijeća za sigurnost prometa u kojem su predstavljene mjere i preporuke za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa. Ovogodišnja tema bila je posvećena čovjeku kao čimbeniku prometnih nesreća, a zaključci Vijeća pokazuju da je upravo ljudski faktor i dalje najveći uzrok prometnih nesreća.

Predsjednik Vijeća za sigurnost prometa Vinko Vidović istaknuo je kako se procjenjuje da su ljudi uzrok 95 posto prometnih nesreća, istaknuvši kako se taj podatak temelji na europskim i svjetskim statistikama.

– Predložili smo niz mjera, aktivnosti i preporuka kako bi se ovakva statistika smanjila. No, moramo reći da institucije nadležne za provedbu tih mjera nisu u dovoljnoj mjeri provodile ranije preporuke. Od ukupno 34 ili 35 predloženih mjera, samo tri ili četiri su u potpunosti realizirane, dok su ostale još u fazi čekanja ili razmatranja – rekla je Vidović.

Kako je objasnio, među najvažnijim preporukama je donošenje Strategije sigurnosti prometa s Akcijskim planom, koja bi trebala predstavljati temelj za sustavno unapređenje sigurnosti prometa na svim razinama. Podsjetio je da je strategija izrađena prije dvije godine, ali još nije usvojena.

Osim toga, Vijeće predlaže organiziranje stručnih skupova, seminara i okruglih stolova o sigurnosti prometa na kojima bi, uz predstavnike Brčko Distrikta, sudjelovali stručnjaci iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine i zemalja regije. Cilj je razmjena iskustava i primjera dobre prakse kako bi se unaprijedilo preventivno djelovanje.

– Poseban naglasak je stavljen na edukaciju svih sudionika u prometu kroz javne kampanje. Želim pohvaliti Policiju Brčko distrikta za kontinuirano provođenje preventivnih aktivnosti, ali smatram da bi se i druge institucije trebale značajno više uključiti u podizanje svijesti građana o odgovornom ponašanju u prometu – dodala je Vidović.

Vijeće smatra da je potrebno dodatno pojačati preventivne i represivne aktivnosti u nadzoru prometa, ali i poboljšati prometni odgoj u osnovnim i srednjim školama kako bi djeca i mladi od malih nogu usvajali pravila sigurnog sudjelovanja u prometu. Među preporukama su i jačanje suradnje svih institucija koje se bave sigurnošću u prometu te osiguranje proračunskih sredstava za provođenje preventivnih programa i kampanja.

Govoreći o dvije nedavne prometne nesreće u Brčko distriktu u kojima su stradale starije pješakinje, Vidović je upozorio da je riječ o događajima koji dodatno potvrđuju potrebu većeg opreza svih sudionika u prometu.

– Statistike i stvarno stanje pokazuju da su ljudi najčešći uzrok prometnih nesreća. U potonjim slučajevima, riječ je o kružnim raskrižjima koja su učinkovita za odvijanje prometa, ali predstavljaju posebno rizična mjesta za pješake. Mlađi i manje iskusni vozači često su fokusirani na ulazak i izlazak iz kružnog toka te ne primjećuju na vrijeme pješake koji nisu zaštićeni semaforima. Zato još jednom apeliramo na sve vozače da kroz kružne tokove voze sporije i puno više paze na pješake – rekao je Vidović.

Rezimirajući navedeno, Vijeće za sigurnost prometa upozorava da bez sustavne provedbe predloženih mjera i većeg angažmana svih nadležnih institucija neće biti moguće značajno smanjiti broj prometnih nesreća i povećati sigurnost svih sudionika u prometu.

Požar koji je jučer ujutro (22. lipnja) izbio na odlagalištu otpada Uborak, a zatim se brzo proširio i zahvatio skladište, objekte i radne strojeve za reciklažu, ozbiljno je zabrinuo građane Mostara i okolice.

U gradu je od jučer izvanredno stanje, a mnogi se s pravom pitaju – kakve će biti posljedice najnovije katastrofe na stanovništvo i okoliš?

Građani već godinama tvrde da je odlagalište nepovratno onečistilo podzemne vode, tlo i zrak teškim metalima.

Budući da se većina stanovništva u okolini Mostara bavi poljoprivrednom proizvodnjom, posljedice deponije su, tvrde građani, katastrofalne, ne samo za lokalno stanovništvo, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da hrana završava na stolovima građana diljem zemlje.

Nakon posljednje ekološke katastrofe mnogi s pravom postavljaju pitanje – koliko je voća i povrća proizvedenog u okolici Mostara sigurno za konzumaciju?

Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete života Futura, kaže da su prije nekoliko godina građani otkrili da gradske institucije skrivaju podatke o otrovima pronađenim u pročistačima na odlagalištu otpada Uborak.

Dodaje da su u tom dokumentu navedeni svi teški otrovi koji ostaju u ljudskom tijelu.

– Kada smo objavili podatke i podnijeli kaznenu prijavu, koja je trajala nekoliko godina, Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) ju je odbacilo uz obrazloženje da na deponiji Mostar nema otrova. Od tada nikada nismo vidjeli nove nalaze bilo koje institucije koja je analizirala zemlju, zrak i vodu. Građanima nikada nisu prezentirane nikakve informacije. S tim u vezi, smatramo da su institucije, počevši od države, preko Federacije, Kantona i Grada, počinile teške zločine. Ja osobno mislim da nas truju, nemam analizu koja bi to potkrijepila, ali svima je jasno kako se upravlja odlagalištem Uborak. Bez ikakvih standarda, smeće se gomila nerazvrstano i sad gori. I da se razumijemo, nije nikakav smrad nego otrovni dim koji se nadvio nad Mostarom i Hercegovinom. Nadležni nam govore da se zatvorimo u svoje kuće i stanove i ne izlazimo van, a deset godina nitko od njih nije pozvao vlasti na odgovornost – naglašava Bago.

Naglašava da nitko ne spominje broj novootkrivenih malignih bolesti u stanovništvu te da se i te informacije skrivaju.

– Netko kaže jedno, netko drugo, ali preciznih podataka nema. Mislim da je zadnji trenutak da se krene u istrage i da se kaže kakvi otrovi kruže zrakom. Ono što znamo je da je stanje alarmantno, a da unatoč tome nemamo predstavnike istražnih organa, to je zaista ponižavajuće – kaže Bago.

I prof. dr.sc. Hamdija Čivić iz Instituta za pedologiju, agrokemiju i melioraciju (Zavod za agrokemiju i ishranu bilja) sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, kaže da je nedopustiva šutnja odgovornih, počevši od nadležnih ministarstava, preko Grada Mostara, do onih koji vode deponiju.

– Nedopustivo je da nema podataka i analiza ili da se skrivaju od građana. Sigurno je da postoje određene potencijalne opasnosti od ove ekološke katastrofe. Znanost i struka znaju da takve stvari dovode kako do lokalnog onečišćenja, tako i do onečišćenja tla, vode (podzemne i tekuće) i zraka, kao i njezinog širenja na veća područja – objašnjava Čivić.

Posebno je, kaže, ugrožena poljoprivredna proizvodnja, poput ranog voća i povrća koje završava na trpezama građana širom Bosne i Hercegovine.

– Zbog ozbiljnosti situacije pozvao bih nadležne u Hercegovini da u sve uključe struku, fakultete, institute koji mogu utvrditi postoji li i u kojoj mjeri potencijalna opasnost od onečišćenja tla, vode i zraka. Potrebno je odmah alarmirati sve nadležne, od Agencije za sigurnost hrane BiH, preko federalnih i kantonalnih inspekcijskih organa, kako bi se utvrdile razmjere katastrofe, koja svakako nije zanemariva. Pitanje je samo koliko ima, odnosno koliko su radijalno zagađeni i zemljište i voda – zaključuje Čivić.

Iran se suočava s jednom od najtežih kriza u svojoj modernoj povijesti. Snažni udari Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na vojne objekte i ključnu infrastrukturu, u kojima su poginuli visoki vojni i politički dužnosnici, ozbiljno su oslabili vojne kapacitete zemlje.

Ipak, analiza Nacionalni interes ispod naslova “Iran pada, ali nije izašao” ističe da Islamska Republika i dalje pokazuje otpornost i sposobnost preživljavanja čak iu iznimno teškim okolnostima.

Unatoč ratu, ekonomskim pritiscima i unutarnjim nemirima, iranske institucije i sigurnosni sustav, uključujući Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), ostaju jaki i sposobni održati stabilnost.

Brza tranzicija vlasti na Mojtaba Khameneija pokazuje da političke elite ostaju kohezivne i da vlada zna kako upravljati krizama, što dodatno povećava njezinu otpornost.

Iran je oslabljen, ali njegova vojna i politička struktura i dalje funkcionira. Snage sigurnosti ključne su za kontrolu unutarnjih nemira i održavanje reda, dok unutarnja i vanjska opozicija nemaju dovoljno organiziranosti i snage da ozbiljno ugroze vlast.

Zemlja još uvijek održava regionalni utjecaj putem strateških saveznika i milicija, što joj omogućuje da zadrži svoju poziciju značajnog igrača u regiji.

Unatoč značajnim gubicima u vojnoj sposobnosti, Iran je sposoban odgovoriti na udare i voditi strateške operacije. Lansiranje projektila i bespilotnih letjelica na mete povezane sa SAD-om i njihovim saveznicima, kao i pokušaji kontrole ključnih pomorskih ruta kao što je Hormuški tjesnac, pokazuju da zemlja zadržava operativnu i stratešku sposobnost.

Ove aktivnosti imaju i šire geopolitičke posljedice, uključujući utjecaj na globalnu trgovinu energijom i pozicioniranje Irana kao faktora koji se ne može zanemariti u regiji.

Analiza jasno pokazuje: Iran je oslabljen, ali nije gotov. Vlada pokazuje otpornost, unutarnju kontrolu i prilagodljivost, što Teheranu omogućuje da nastavi djelovati kao značajan regionalni akter, čak i u slučaju snažnog vanjskog i unutarnjeg pritiska.

Analiza plaća i mirovina u razdoblju od 2024. do 2026. godine koju je proveo Sindikat umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona pokazala je da su plaće koje se financiraju iz proračuna Federacije BiH porasle za 41,72 posto, a mirovine za 23,04 posto.

– Analiza je pokazala da su mirovine od 1. siječnja 2024. godine do danas realno manje za 18,68 posto u odnosu na plaće državnih službenika i namještenika u federalnim tijelima, zastupnika u oba doma Parlamenta FBiH, policijskih službenika i uposlenika u kazneno-popravnim ustanovama i drugih – kazao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika ZDK i član Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH.

Dodaje da su radi lakšeg razumijevanja naveli da su početna plaća i mirovina 100 KM.

Podsjetimo, Vlada FBiH je krajem 2025. godine potpisala novi sporazum sa Savezom samostalnih sindikata BiH, kojim je povećana osnovica za obračun plaće sa 480 na 540 KM, čime su povećane i plaće federalnog premijera, ministara, federalnih parlamentaraca, predsjednika i potpredsjednika Federacije. Nekima i do 600 KM.

Istovremeno, Federalna vlada dala je suglasnost Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike da izmijeni članak 81. koji je prepisan iz RS-a, a kojim je uvedena diferencijacija najniže starosne mirovine u FBiH.

Do sada je najnižu mirovinu imala osoba s 15 godina staža i 65 godina života, koja trenutno iznosi 599 KM. Diferencijacijom, svi koji imaju do 20 godina mirovinskog staža ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja sada iznosi 651 KM. Tada se računa 390 KM. Ukoliko se u veljači primijeni povećanje mirovina od 11,2 posto, ova će mirovina iznositi 434 KM.

Istodobno, osnovna plaća Adnana Delića, federalnog ministra rada i socijalne politike, ove će godine iznositi 4.860 KM. U odnosu na prošlu godinu bit će povećana za 540 KM.

Njegovo povećanje veće je od nečije mirovine stečene do 20 godina staža.

Kao što je poznato, mnogo je onih koji su do danas radili nakon agresije na našu zemlju, a zbog neplaćanja doprinosa poslodavcu imaju nekih 15, 16 ili 17 godina staža.

Osnovna plaća premijera Nermina Nikšića s povećanjem osnovice iznosit će 5.292 KM. Ona će biti povećana za blizu 600 KM, točnije 588 KM, što je gotovo jednako najnižoj mirovini u Federaciji BiH koja iznosi 599 KM, a za koju je neko odradio blizu 40 godina.

– Jasno je da treba pristupiti izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH i jednom zauvijek razdvojiti Vladu FBiH, parlamentarce, predsjednika i potpredsjednike FBiH od državnih službenika. Da više nisu uključeni u promjenu osnovice plaće. Osim toga, sramotno je da na federalnoj razini i dalje postoji samo “bijeli hljeb”, da netko godinu dana leži i prima 4.000 KM mjesečno jer se “nije uspio” zaposliti. Političari su tu koji javno nešto obećaju i onda pristanu. Tako je i s povećanjem mirovina u veljači. Nikada nismo izašli s postotkom od 11,6 posto, tako su govorili, pa sad ispada 11,2 posto – rekao je Trakić.

Federacija BiH je daleko ispred Republike Srpske, ali i Srbije kada je riječ o proizvodnji mlijeka i poticajima za ovaj sektor, tvrdi za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

No, upozorava Bićo, ukoliko država, odnosno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, što prije nešto ne poduzme – donese odluku o uvođenju prireza i carina na uvozno mlijeko, dogodit će se ista situacija kao što se to dogodilo s proizvodnjom malina, kornišona i mesa.

– U Federaciji je ovaj sektor najsređeniji, ima dobrih poticaja, obrti i poduzeća za litar mlijeka dobiju 42 feninga, toga nema nigdje, to je najbolji poticaj za sada, najviše u regiji – ističe Bićo.

Dodaje kako već godinama ponavlja jedno te isto – da treba formirati ministarstvo poljoprivrede na razini BiH.

– Imali smo hiperprodukciju malina, pa kornišona… A onda je zbog hiperimporta toga sve to polako počelo zamirati i ljudi više nisu mogli živjeti od proizvodnje malina i kornišona. Tako će vam biti i s mlijekom – tvrdi Bićo.

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS-a potvrdio je za Faktor da je mljekarski sektor u RS-u u velikim problemima i suočen s padom konkurentnosti zbog nižih troškovnih poticaja u odnosu na Federaciju BiH i Srbiju.

On ističe da na ovaj način mljekar u Republici Srpskoj “gubi vrijednost jednog novog traktora za 2-3 godine”, odnosno vrijednost 6-12 junica godišnje, a u najnepovoljnijem scenariju čak i iznos u visini jedne godišnje premije za mlijeko.

– Poseban problem je i označavanje, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo bi raditi na omogućavanju posebnog označavanja. Veliki broj proizvoda u BiH prodaje se pod oznakom da su kravljeg porijekla, a zapravo su biljnog porijekla – tvrdi Arsenić, a to u izjavi za Faktor potvrđuje i Nedžad Bićo.

Prema podacima koje je objavio portal Akta.ba, sektor mljekarstva u RS-u ulazi u fazu ozbiljne i dugoročne nekonkurentnosti u odnosu na Federaciju BiH i Republiku Srbiju, upozoravaju proizvođači u analizi dostavljenoj Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Analiza se temelji na pretpostavci da tržište mlijeka i mliječnih proizvoda između Republike Srpske, Federacije BiH i Srbije funkcionira kao otvoreno tržište bez carinskih i kvantitativnih barijera, zbog čega razlike u poticajima i obveznim troškovima izravno utječu na konkurentnost proizvođača.

Prema iznesenim podacima, premija za litar mlijeka u Republici Srpskoj iznosi 0,28 KM, dok je u Federaciji BiH 0,40-0,42 KM uz dodatne kantonalne premije od 0,05-0,15 KM. U Srbiji je premija 0,32 KM po litri, uz značajno veće poticaje po grlu.

Osim toga, mljekare u RS imaju najveće regulatorno opterećenje. Godišnji trošak obaveznih analiza na zarazne bolesti po muznoj kravi u RS je 65 KM, dok je u Federaciji 15 KM, au Srbiji 0 KM jer troškove snosi država.

U minimalnom usporedivom scenariju, uz prosječnu proizvodnju od 5.000 litara po kravi godišnje, neto potpora u Republici Srpskoj iznosi 1.665 KM po kravi, dok se u Federaciji kreće od 2.235 do 2.835 KM, au Srbiji 2.520 KM.

Na razini farme od 50 muznih krava to znači: RS – 83.250 KM, FBiH 111.750 – 141.750 KM, a u Srbiji 126.000 KM.

Republika Srpska je u 2024. godini proizvela 130 milijuna litara sirovog mlijeka, dok je projekcija za 2025. godinu 136 milijuna litara (+4,6 posto).

U Federaciji BiH rast je znatno brži, sa 140 na 158 milijuna litara (+12,8 posto), dok Srbija bilježi rast sa 780 na 858 milijuna litara (+10 posto).

Zbog ovih kretanja, projekcija tržišnog udjela Republike Srpske u BiH do 2028. godine pokazuje pad sa 32 posto (2025.) na 26 posto (2028.), dok Federacija BiH raste sa 38 posto na 44 posto, a uvoz ostaje stabilan na 30 posto.

U analizi su i podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH za prvih 11 mjeseci 2025. godine: uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 234 milijuna KM, a izvoz 133 milijuna KM. Istovremeno je uvezeno oko 45 milijuna kilograma, a izvezeno 65 milijuna kilograma.

Zaključak je da Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijene kapacitete za preradu u proizvode veće tržišne vrijednosti poput sira i maslaca, što potvrđuju i prosječne cijene: uvoz u prosjeku košta 5,2 KM/kg, dok izvoz iznosi svega 2,04 KM/kg.

U dijelu koji se odnosi na trgovačke lance, navodi se da su federalni lanci prisutni u Republici Srpskoj sa 39 marketa, dok lanci iz Republike Srpske u Federaciji BiH imaju 13 marketa.

U završnom dijelu dokumenta proizvođači pozivaju na hitnu provedbu mjera među kojima su: povećanje premije za 0,05 KM po litri, dodatnih 50 litara regresiranog dizela po grlu, izjednačavanje troškova obveznih mjera s Federacijom BiH ili Srbijom, isplata potpore po kravi muzari, a ne po teletu. jasnije deklariranje proizvoda koji sadrže mliječnu mast, jače mjere potpore mladim poljoprivrednicima.

Mljekari na kraju podsjećaju da su dopise Ministarstvu RS uputili 18. kolovoza i 4. prosinca 2025. godine, ali da odgovor nisu dobili, iako je riječ o prijedlozima koje nazivaju konstruktivnim i korisnim za cijeli sektor.