Nedavno curenje informacija sa zatvorenog radnog sastanka u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Hrvatske, na kojem se raspravljalo o rezoluciji Domovinskog pokreta o položaju Hrvata u BiH, ukazalo je na dubok koncepcijski raskorak između Zagreba i dijela hercegovačkih krugova.

Posebno je zanimljivo da je u javnost dospjela navodna informacija da se Zvonimir Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, zalaže za savezništvo s Bošnjacima. Takav korak dočekan je kapitulacijom i uzmakom od hrvatskih nacionalnih interesa.

Cijela situacija sugerira postojanje dvaju pristupa.

S jedne strane je zagrebački pristup, oličen kroz politički realizam, dok su s druge strane dijelovi hrvatske političke strukture unutar BiH, koji zapravo održavaju vlastiti politički status quo s paradigmom vječne ugroženosti.

Ne treba gubiti iz vida ni činjenicu da je cijelu priču oko rezolucije pokrenuo Ivan Penava, čija je politička popularnost u ozbiljnom padu. To je rekao u intervjuu za Nacionalni istaknuo je Marijan Pavliček, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Hrvatskih suverenista, osvrnuvši se na negativne postupke s kojima se povezuje Penava. Ono što je posebno važno za situaciju u BiH, Pavliček je istaknuo da je Penava pitanje trećeg entiteta otvorio tražeći izlaznu strategiju iz vladajuće koalicije. Zaoštravanjem odnosa, smatra Pavliček, Penava pokušava osvojiti koji mandat više na sljedećim izborima.

Na kraju je cijelu priču o tome što se događalo iza zatvorenih vrata i što se zapravo govorilo na sastanku morao razjasniti sam Zvonimir Frka-Petešić.

Pragmatičnu stratešku procjenu na skupu je iznio Zvonimir Petešić. Budući da se Željko Komšić, predsjednik DF-a i aktualni član Predsjedništva BiH, zbog ustavnih ograničenja ne može ponovno kandidirati, otvara se mogućnost izbora “autentičnog hrvatskog predstavnika” unutar postojećeg ustavnog okvira BiH. Prema njegovom tumačenju, zaoštravanje retorike i jednostrani zahtjevi u ovom trenutku samo provociraju i opravdano homogeniziraju bošnjačko biračko tijelo, koje to vidi kao pokušaj vanjskog političkog pritiska. Agresivan pristup, dakle, ne donosi rješenje, već samo motivira više birača u Federaciji da takvoj politici odgovore izlaskom na izbore, smatra Petešić.

U kontekstu ove kronologije, napadi na predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i Petešića otvaraju pitanje stvarnih motiva na hrvatskoj političkoj sceni. Izvori bliski tamošnjim vlastima upućuju na to da se radi o dijelu hercegovačkih Hrvata koji su Domovinski pokret i njegovu rezoluciju iskoristili za postizanje svojih partikularnih političkih ciljeva. Za te krugove stabilizacija političkih prilika i smirivanje tenzija zapravo znači gubitak monopola nad pričom o trajnoj ugroženosti.

S obzirom na svoje sigurne pozicije u Domu naroda BiH, kako na državnoj tako i na entitetskoj razini, ove skupine imaju institucionalnu moć i mehanizme blokade unutar sustava BiH. Istovremeno, narativ o konstantnom pritisku iz Sarajeva služi im kao zgodan izgovor za ekonomske neuspjehe, masovni odlazak stanovništva i izostanak pravih reformi. Kad bi se odnosi relaksirali, taj izgovor preko noći nestaje, a na red dolazi obveza preuzimanja odgovornosti za stvarni život i funkcioniranje institucija.

Službeni Zagreb pod vodstvom Plenkovića dakle jasno podvlači crtu. Zaštita ustavnih prava je legitimna, ali nikakve avanture s trećim entitetom, iscrtavanje novih granica ili dodatno teritorijalno komadanje BiH ne dolaze u obzir. Budući da Hrvati i Bošnjaci dijele zajednički prostor u Federaciji, jedini održivi strateški interes je izgradnja partnerskih odnosa, poštivanje suvereniteta BiH i vraćanje međusobnog povjerenja. Uostalom, Washingtonski i Daytonski sporazum bili su plod geopolitičke racionalnosti i savezništva koje je samo moglo donijeti mir i stabilnost zemlji.

– Za Hrvatsku i Hrvate dugoročno je izuzetno važno da odnosi između Hrvata i Bošnjaka budu što bolji. Upravo je hrvatsko-bošnjačko savezništvo omogućilo Washingtonski sporazum, vojni udar 1995. i Daytonski mirovni sporazum. Ono je tada bilo ključno za opstojnost Bosne i Hercegovine, a danas predstavlja jedan od ključnih preduvjeta njezine stabilnosti i pune političke ravnopravnosti Hrvata. Hrvati u Bosni i Hercegovini gotovo u potpunosti žive u Federaciji BiH, gdje su Bošnjaci više od tri puta brojniji. Upravo zato je u hrvatskom interesu graditi takve političke odnose u kojima će i bošnjačka politika imati jasan interes poštivati ​​načelo da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne političke predstavnike – napisao je Petešić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da trenutno ne vidi realnu mogućnost formiranja trećeg entiteta u BiH, istaknuvši da je za takve ustavne promjene potreban široki politički konsenzus u zemlji.

Govoreći za FTV o ulozi visoke predstavnice, Plenković je istaknuo kako bi ona ubuduće trebala biti manje intervencionistička.

– Tko god bude izabran, mora biti konstruktivan i ne smije koristiti previše bonskih ovlasti. Ovo je nešto što nitko više ne želi. Nakon 31 godine, Bosna i Hercegovina treba stati na svoje noge – kazao je.

Dodao je kako je za to ključna puna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.

– Ne možemo govoriti o samostalnosti ako svi nisu ravnopravni. To mora biti temelj stabilnosti – rekao je.

Plenković je u istom intervjuu za Federalnu televiziju ustvrdio da će novi sporazum o graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH značajno olakšati kretanje ljudi i roba.

Ustvrdio je da sporazum predstavlja “veliki iskorak”, jer će se broj graničnih prijelaza najviše kategorije povećati s dva na pet, čime će se omogućiti učinkovitiji promet i širi spektar kontrola.

Podsjetio je da dvije zemlje godišnje ostvaruju robnu razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura.

Govoreći o političkim odnosima, istaknuo je kako ključni problem ostaje pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ustvrdivši da Hrvati nemaju osjećaj za legitimno predstavljanje.

Prema njegovim riječima, izmjene Izbornog zakona predstavljaju najjednostavniji način rješavanja ovog pitanja i jačanja povjerenja među ljudima.

Plenković je istaknuo i da Hrvatska ostaje snažan zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, istaknuvši da aktivno podupire njezino napredovanje prema Europskoj uniji.

Upozorio je i da bi veći broj kandidata iz reda hrvatskog naroda na izborima mogao dovesti do rasipanja glasova i dodatno zakomplicirati izborni rezultat.

Hrvatski premijer boravio je u ponedjeljak u radnom posjetu Bosni i Hercegovini, a tijekom posjeta potpisan je međudržavni sporazum o graničnim prijelazima.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković potpisali su danas u Sarajevu međudržavni sporazum o graničnim prijelazima.

Krišto je kazala kako je riječ o vrlo važnom dokumentu za promet putnika i robe, međusobne odnose, ukupne gospodarske odnose i konkurentnost gospodarstva, te da se na njemu radilo gotovo dvije godine.

– Do sada su postojala dva punkta BIP-a, Bijača i Bosanska Gradiška, sada imamo pet za kontrolne preglede robe koje podliježu svim kontrolama. Zapravo šest jer je tu stara Gradiška (koja je zatvorena zbog urušavanja dijela mosta, op. a.). Bit će Svilaj, Izačić, Kamensko – rekla je Krišto.

Definirani su i prijelazi važni za pogranično stanovništvo, a svi ostali granični prijelazi dobili su višu kategoriju.

Krišto je istaknula kako na realizaciji još ima posla.

Ona je odgovorila na pitanje o upozorenju Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH da postoji mogućnost da, ukoliko danas bude potpisan sporazum, od sutra neće biti u funkciji nijedan granični prijelaz na području Bosanske Gradiške. Podsjetimo, novi granični prijelaz je samo privremeno otvoren nakon rušenja dijela mosta na starom, ali se još čekaju izmjene pravilnika UNO kojim će se osigurati sistematizacija nove organizacijske jedinice na novom graničnom prijelazu.

– Cijeli vikend smo bili u komunikaciji s UNO. Mišljenja su da stupanjem na snagu sporazuma novi granični prijelaz postaje operativan. No radit će privremeno na temelju privremenog rješenja Ministarstva sigurnosti jer je staro nefunkcionalno. Ono što se govorilo u medijima da ne možemo potpisati sporazum, da treba čekati – želim svima poručiti da svatko treba raditi svoj posao. Predsjedništvo BiH podržalo je sporazum, ovlastilo me za potpisnika, moramo mu pristupiti. Ostalo je osigurati uvjete drugih institucija, UIO i Upravnog odbora UNO koji daje suglasnost na pravilnik.

Međutim, granični prijelazi koji su bili privremeni, a sada su stalni, uvijek su privremenom odlukom raspoređeni u istu organizacijsku jedinicu. Ne treba tražiti alibi, stvarati probleme i čuda u smislu da imamo prijelaz izgrađen toliko dugo, a nije u funkciji. UIO je na potezu da stvori sve uvjete, a do tog trenutka će biti poslana nota o privremenosti ove tranzicije kako bi i ta privremenost imala osnova – dodala je Krišto.

Govoreći o potpisanom ugovoru, Plenković je istaknuo kako će promet ljudi i roba dobiti novu dimenziju, omogućiti daljnji napredak vanjskotrgovinske razmjene, turističkih posjeta, a govorio je io velikim ulaganjima hrvatskih tvrtki u BiH i obrnuto.

– Uz današnje potpisivanje ugovora, pripremili smo notu koju će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske uputiti Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u kojoj izražavamo razumijevanje obiju strana da će granični prijelaz (Bosanska Gradiška) i dalje biti u privremenom režimu dokle god to bude potrebno riješiti, ali bi u ljetnoj sezoni, u turističkoj sezoni, bilo besmisleno i ne posebno mudro vraćati se u stanje da ne rade – dodao je Plenkopvić.

Krišto je, više puta spomenuvši dobre i prijateljske odnose dviju država te kontinuiranu potporu Plenkovića, kazala kako je s hrvatskim premijerom razgovarala i o europskom putu BiH, izazovima na tom putu pogotovo jer smo u izbornoj godini, profesionalnim vozačima, južnoj plinskoj interkonekciji, ali i neizostavnom Izbornom zakonu BiH te ravnopravnosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”.

Podsjetila je da je Hrvatski sabor usvojio zakon o strancima koji je otvorio mogućnost rješavanja problema profesionalnih vozača pri ulasku u Schengen.

Plenković joj je uzvratio čestitajući joj na učinkovitom vođenju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je kako se nada da će postojati konsenzus političkih stranaka kako bi se riješila i druga pitanja koja bi omogućila bržu dinamiku pregovora s EU, a to su zakon o sudovima, zakon o VSTV-u i glavnom pregovaraču.

– To nisu teme o kojima bi trebalo voditi takve polemike – rekao je Plenković, dodavši da EU sada želi novo proširenje više nego prije te da je Hrvatska prijatelj i partner BiH, koja ju je podržavala intenzivnije i jače od drugih.

– Druga poruka koju šaljemo je da Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod trebaju biti ravnopravni. To se odnosi na vječnu temu izbora člana Predsjedništva BiH – rekao je Plenković.

Dodao je da to treba riješiti kao što se pokušalo prije nekoliko godina, dogovorom stranaka, izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim izmjenama Ustava.

Odgovarajući na pitanje novinara kako će riješiti situaciju u koaliciji u kojoj HDZ-ov partner Hrvatske traži proglašenje tzv. Herceg-Bosne, je li mu neugodno da netko tko sjedi u njegovoj vladi tako govori o susjedima i zašto se miješa u unutarnje stvari BiH, s obzirom da je priznao da je lobirao kod visokog predstavnika Christiana Schmidta i da je rezultat bio suspenzija Ustava na jedan dan.

– Što se tiče ideje, već smo je komentirali na razini hrvatske političke scene. To je nastojanje političkih partnera za vidljivošću. U smislu da što imaš medijski atraktivnije ideje to si vidljiviji – rekao je Plenković i ponovno govorio o važnosti “legitimnog izbora člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda”.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto sastat će se danas u Sarajevu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, nakon čega će potpisati ugovor između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.

Navedenim sporazumom ojačat će se bilateralna suradnja i osigurati uvjeti za lakše prelaženje zajedničke državne granice i učinkovitiji sustav njezine kontrole.

Sastanak će se održati uoči početka studijskog posjeta i konferencije o proširenju Europske unije u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) pod nazivom “EPP obitelj u regiji zapadnog Balkana”, a kojoj će nazočiti visoki europski i regionalni dužnosnici, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto sastat će se sutra u Sarajevu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, nakon čega će potpisati Ugovor između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.

Navedenim sporazumom ojačat će se bilateralna suradnja i osigurati uvjeti za lakše prelaženje zajedničke državne granice i učinkovitiji sustav njezine kontrole, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Sastanak će se održati prije početka studijskog posjeta i konferencije o proširenju Europske unije u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) pod nazivom “EPP obitelj u regiji zapadnog Balkana”, a kojoj će nazočiti visoki europski i regionalni dužnosnici, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Podsjećamo, Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) BiH upozorila je da, ukoliko u ponedjeljak bude potpisan novi sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima, postoji mogućnost da od utorka, 9. lipnja, na sjeveru BiH, na području Bosanske Gradiške, neće biti u funkciji niti jedan granični prijelaz.

Sasvim je izvjesno da će Bosna i Hercegovina dobiti novog visokog predstavnika, a ključno je da on ne koristi pretjerano ovlasti BiH, rekao je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Upravni odbor Vijeća za dokazano stanje u BiH (PIC) na dvodnevnom zasjedanju, završenom u četvrtak u Sarajevu, nije uspio izabrati osobu koja će naslijediti Christiana Schmidta na mjestu visokog predstavnika međunarodne zajednice zaduženog za praćenje dokaza Daytonskog sporazuma.

Plenković je u petak u Tivtu rekao da je “sasvim izvjesno” da će Schmidtov nasljednik biti te da je, iako treba pričekati konačno ime, ključno da ne “pretjerano” koristi bonske vlasti.

To bi dovelo do neravnoteže s onim što je u BiH prvobitno dogovoreno Daytonskim sporazumom, što je dvadeset godina problem i oslabio je položaj Hrvata u BiH, nastavio je hrvatski premijer, dodavši kako je “otvoreno pitanje” koliko će trajati dužnost visokog predstavnika, prenosi Hina.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto sastat će se u ponedjeljak u Sarajevu s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, nakon čega će potpisati ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.

Sporazumom se jača bilateralna suradnja i osiguravaju uvjeti za lakše prelaženje zajedničke državne granice i učinkovitiji sustav njezine kontrole.

Sastanak se održava uoči početka studijske posjete i konferencije o proširenju Europske unije koju organizira Europska pučka stranka (EPP) pod nazivom “EPP obitelj u regiji zapadnog Balkana”, a kojoj će nazočiti visoki europski i regionalni dužnosnici, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Kandidat za Predsjedništvo BiH iz reda Hrvata na Općim izborima u listopadu Zdenko Lučić izjavio je kako očekuje da mjesto visokog predstavnika preuzme talijanski kandidat Antonio Zanardi Landi te da će on zadržati bonske ovlasti.

– Najbolje bi bilo da nemamo visokog predstavnika, da nemamo OHR i da nemamo tutora u Bosni i Hercegovini.

No, s obzirom na složenu političku situaciju i elite koje vode tu politiku, došli smo u situaciju da nam i dalje trebaju OHR i međunarodna zajednica – rekao je Lučić za FTV.

Lučić tvrdi da mu politička podrška raste te da koalicija koja ga podržava više nije petica.

– U međuvremenu smo dobili potporu još dvije stranke i sad nas je sedam, a vrlo brzo deset. Pridružit će nam se stranke iz Posavine, Brčkog i Središnje Bosne, a bit će i veća potpora HNS-a – kazao je.

Također je istaknuo da je podrška partnera stabilna. Posebno je kritizirao stanje u HDZ-u.

– HDZ ne može biti stranka jednog čovjeka. Ona je vodeća stranka hrvatskog naroda i mora proći demokratske procedure – rekao je.

Tvrdi i da ima značajnu podršku unutar stranke.

– Trenutačno u HDZ-u imam 70 posto članova koji su mi prijatelji i sve informacije o HDZ-u dobivam praktički u istom trenutku – rekao je.

Razlog zašto ne sumnja u podršku HDZ-a u Hrvatskoj je, kako je naveo, bolji odnos s vrhom države od onog koji ima čelnik stranke Dragan Čović.

– S premijerom Andrejem Plenkovićem i s predsjednikom države Zoranom Milanovićem bolji sam nego on – ustvrdio je Lučić.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u srijedu da je na koalicijskom sastanku bilo riječi o inicijativi Domovinskog pokreta za uspostavu posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH te da je riječ o nastojanju za političkom vidljivošću, ali da je za promjenu izbornog sustava i Ustava potreban konsenzus političkih stranaka i institucija u BiH.

– Hrvatske političke stranke i hrvatski narod, nažalost, ne mogu sami – rekao je Plenković u izjavi novinarima u Sisku, dodavši da su čuli njihova stajališta i predložili da se ranije signaliziraju inicijative koje imaju neke vanjskopolitičke reperkusije, prenosi Hina.

Plenković je u srijedu sudjelovao na svečanosti dodjele ključeva korisnicima novoizgrađene zamjenske poslovno-stambene zgrade u Sisku te na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu proslave Dana grada Siska.

Hrvatski premijer Andrej Plenković optužio je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da šteti vanjskopolitičkom imidžu Hrvatske nakon što je ranije u ponedjeljak objavljeno da je Milanović uskratio suglasnost predloženom izraelskom veleposlaniku.

Plenković je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da je ovo još jedan u nizu predsjedničinih postupaka koji šteti Hrvatskoj, a kao primjere je naveo, kako je rekao, Milanovićev proruski i “anti-EU i anti-NATO” stav.

– Sve su to ozbiljne političke posljedice za vanjskopolitički imidž Hrvatske – rekao je premijer novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora Hrvatske demokratske zajednice, prenosi Dnevnik.hr.

– O tome treba razgovarati – rekao je Plenković zamjerivši predsjednici što se “izuzela” iz Inicijative triju mora, za koju je rekao da je uspjela zahvaljujući Vladi koja je “ušla u taj prostor radi digniteta Hrvatske kao zemlje koja je utemeljila tu inicijativu”.

Milanović je odbio dati suglasnost predloženom izraelskom veleposlaniku Nissanu Amduru zbog aktualne politike izraelske vlade, priopćio je ranije u ponedjeljak Pantovčak.

Amdur, koji je u studenome odobren kao zamjena za dosadašnjeg veleposlanika Garyja Korena, krajem svibnja dolazi u Hrvatsku kao otpravnik poslova, za što nije potrebna predsjednička suglasnost, objavio je ranije u ponedjeljak Times of Israel, nazvavši Milanovića “antiizraelskim” političarem.

Iz Milanovićeva ureda ističu da se dosad nije javno očitovao o prijedlogu bilo koje države za imenovanje veleposlanika.

– Država Izrael prekršila je to nepisano pravilo i objavila ime predloženog veleposlanika, iako on nije dobio suglasnost predsjednice Republike Hrvatske – stoji u priopćenju.

Plenković je kazao kako mu je poznato da predsjednica mjesecima ne daje dopuštenje za izraelskog veleposlanika.

– (Ima li) nešto protiv predloženog kandidata ili ima apriori antiizraelski stav, to je ključno pitanje hrvatske javnosti – rekao je premijer.

Priznao je da je neobično što je ime predloženog veleposlanika objavljeno preuranjeno, ali je rekao i da je neobično što Izrael tako dugo nije dobio odgovor.

Upozorio je i na mogućnost da Izrael “zbog svog dostojanstva” odgovori istom mjerom i uskrati suglasnost budućem hrvatskom veleposlaniku, dodavši da predsjednica o svojoj odluci nije konzultirala Vladu.