Oko jedan od četiri Amerikanca vjeruje da je travanjska pucnjava na večeri dopisnika u Bijeloj kući bila namještena, prema anketi NewsGuarda objavljenoj u ponedjeljak.

Prošli tjedan savezna velika porota u Washingtonu optužila je navodnog napadača, optuživši Colea Thomasa Allena za četiri kaznena djela, uključujući pokušaj ubojstva predsjednika Donalda Trumpa.

Anketa je pokazala da 24 posto odraslih Amerikanaca vjeruje da je incident s Washington Hilton lažiran, dok 45 posto misli da je stvaran. Još 32 posto ispitanika reklo je da to nije sigurno. Anketu na 1000 odraslih Amerikanaca proveo je YouGov od 28. travnja do 4. svibnja.

“Vrlo je impresivno”, rekla je Sofia Rubinson, urednica NewsGuarda.

Navela je da rezultati odražavaju sve veći skepticizam javnosti prema vlastima i medijima.

– Ljudi na cijelom političkom spektru sve više nemaju povjerenja ni u ovu upravu ni u medije – rekla je, dodavši da su mnogi spremni vjerovati neprovjerenim informacijama na internetu.

Bijela kuća odbacila je teorije zavjere u izjavi objavljenoj nakon objave ankete.

– Svatko tko misli da je predsjednik Trump organizirao vlastite pokušaje ubojstva je potpuni idiot – rekao je glasnogovornik Davis Ingle, prenosi “The Washington Post”.

Incident iz travnja uslijedio je nakon dva pokušaja atentata na Trumpa 2024., jednog na skupu u Butleru u Pennsylvaniji, a drugog u Trump International Golf Clubu u West Palm Beachu na Floridi.

Anketa je također pokazala da 24 posto Amerikanaca vjeruje da je pokušaj atentata na skupu Butlera bio namješten, dok 29 posto smatra da nije sigurno.

Također, 16 posto ispitanika smatra da je pokušaj atentata u golf klubu lažiran, dok je 36 posto neodlučno.

Objavljivanjem analiza, anketa i rang lista političkih aktera, koje je danas javnosti prezentirao Sindikat sindikata Bosne i Hercegovine, jasno je da se vrši koordinirani pritisak na stranke pred izbore, nastojeći ih natjerati da se jasnije definiraju o pravima iz rada, prije svega o neradnoj nedjelji.

Predsjednica Sindikata sindikata BiH Mersiha Beširović kazala je da radnici u privatnom sektoru ove godine “više nemaju izgovora” da ostanu po strani kada su u pitanju izbori, najavljujući projekt čiji je cilj direktno utjecati na njihovu političku mobilizaciju.

– Opće je prihvaćeno da radnici u privatnom sektoru ne izlaze na izbore. Ove godine nemamo izgovora da ne izađemo. Upravo zbog toga pokrenuli smo projekt „Radnički 2026 – glasaj za svoja prava“ – kazao je Beširović.

Kako ističe, cilj projekta nije samo povećanje izlaznosti, već i svojevrsno “političko opismenjavanje” radnika.

– Želimo im ponuditi konkretne podatke – što političke stranke nude, što su do sada napravile i na temelju toga da radnici formiraju svoje mišljenje i odluče za koga će glasati – rekla je.

Anketa o ulazu u Uniju pokazala je zanimljiv, ali i zabrinjavajući obrazac.

Čak 82 posto ispitanika smatra da su stavovi stranaka o radničkim pravima ključni pri donošenju odluke, no istodobno veliki broj njih nema jasnu sliku o tim stavovima.

– Ono što smo vidjeli jest da radnici, iako prate društvene mreže, zapravo ne znaju što zagovaraju pojedine političke stranke. Oni su gotovo isključivo fokusirani na pitanje neradne nedjelje, dok druge teme ostaju u drugom planu – istaknuo je Beširović.

Prema istraživanju koje je proveo Sindikat, za stranke Trojke glasalo bi navodno 49 posto radnika, dok je zabrinjavajuće da čak 33 posto ispitanika iz ciljne skupine uopće ne bi glasalo.

Sindikat otvoreno priznaje da želi postati središnje mjesto informiranja radnika o političkim opcijama.

– Plan je na našoj web stranici objediniti objektivnu analizu stavova političkih subjekata. Radnici će moći jasno vidjeti tko što nudi i kako se ponašao u praksi – kaže Beširović.

Ističe da izlazak na izbore “ne košta ništa”, te da je to osobna odluka svakog radnika.

– Nitko ne zna za koga će glasati. To je pitanje savjesti. Ali želimo da ta odluka bude informirana – dodaje.

Analiza Sindikata, koja je obuhvatila 24 političara iz šest stranaka, pokazuje da je neradna nedjelja najjasnija linija podjele na političkoj sceni.

– Ova se tema više ne promatra samo kao pitanje organizacije rada, već kao ozbiljno gospodarsko i socijalno pitanje – stoji u analizi.

Prema ocjenama Sindikata, najveću podršku radničkim pravima i neradnoj nedjelji imaju Naša stranka i SDP, dok su znatno slabije ocijenjeni SDA, SBiH, HDZ i DF.

– Naša stranka je dobila ocjenu 5, SDP 4,5, dok SDA ima 1. SDP je spreman na izmjene Zakona o radu, dok ostalim strankama često nedostaje jasan i jedinstven stav – istaknuto je na konferenciji za novinare.

Posebno je naglašeno da unutar pojedinih stranaka postoje razlike između službenih politika i stavova pojedinaca.

– Imamo situacije da se pojedinci glasno zalažu za radnička prava, ali to nije nužno i stav cijele stranke – istaknuto je.

Iako Unija formalno inzistira na političkoj neutralnosti, projekt ima očitu dimenziju pritiska na političke aktere – posebice oko teme neradne nedjelje.

– Projekt zadržava političku neutralnost, ali mu je cilj jačanje demokracije i zaštita već stečenih radničkih prava – kaže Beširović.

U praksi to znači da će se političare javno rangirati i analizirati na temelju njihovih stavova i djelovanja.

Druga faza projekta već je u tijeku i uključuje izravno anketiranje političkih predstavnika – od predsjednika stranaka do ministara i zastupnika.

– Svima su poslani upitnici. Želimo uključiti što širi politički spektar – poručili su.

Treća faza projekta podrazumijeva javno predstavljanje rezultata koji će biti dostupni putem posebne rubrike na web stranici Sindikata.

Ovakav pristup pokazuje da Sindikat sve otvorenije ulazi u prostor političkog utjecaja, ne kroz izravnu podršku strankama, već kroz selektivno zastupanje njihovih politika.

U kontekstu slabog odaziva i slabo informiranih radnika, to može imati značajan učinak.

Pitanje je, međutim, hoće li radnici doista izaći na izbore ili će ovaj pokušaj mobilizacije ostati na razini dobrih namjera.

Rejting odobravanja Donalda Trumpa pao je na najnižu točku u njegovom drugom mandatu, pokazuje poražavajuća nova anketa.

Anketa NBC Newsa provedena između 30. ožujka i 13. travnja pokazala je da su Amerikanci posebno zabrinuti zbog gospodarstva, nastavka rata u Iranu i načina na koji predsjednik rješava te probleme.

S odobravanjem od samo 37 posto, popularnost Donalda Trumpa koja je već u padu pala je za dodatnih 10 postotnih bodova od prošlog lipnja, Dnevna zvijer.

Ukupno 63 posto punoljetnih ispitanika izjavilo je da ne odobrava predsjedničin rad, a njih 50 posto to čini izrazito. Time je Trumpov rejting pao na najnižu razinu u njegovom drugom mandatu, daleko od pozicije u kojoj bi se bilo koji predsjednik želio naći uoči nadolazećih izbora na sredini mandata.

Samo 33 posto ispitanika odobrava način na koji predsjednik vodi rat u Iranu, a manje od polovice ih snažno odobrava. Nasuprot tome, čak 54 posto ispitanika izrazito ne odobrava njegov pristup.

Potpora njegovom rješavanju inflacije i troškova života još je gora, sa samo 32 posto odraslih izražava odobravanje, što je osam postotnih bodova manje u odnosu na travanj 2025.

Trump također gubi podršku među republikancima. Njih 83 posto i dalje ga ocjenjuje pozitivno, što je pad od četiri postotna boda u odnosu na ranije razdoblje ove godine. No, udio republikanaca koji snažno odobravaju njegov nastup pao je za šest bodova, na 52 posto.

Istodobno, 52 posto odraslih smatra da Trump “rjeđe govori istinu” od drugih ljudi.

U travnju prošle godine, kada je njegov rejting bio 45 posto, predsjednik je u objavi na društvenoj mreži Truth Social oštro napao “lažne” ankete.

– Te ljude treba istražiti zbog izborne prijevare, a usput, uključiti i anketare Fox Newsa. To su negativni kriminalci koji se ispričavaju svojim pretplatnicima i čitateljima nakon što sam uvjerljivo pobijedio na izborima, mnogo uvjerljivije nego što su im predviđale ankete, izgube vjerodostojnost, a onda nastave varati i lagati u sljedećem ciklusu – čak i gore – ustvrdio je američki predsjednik.

Ranije ovog mjeseca također je napao komentatoricu Fox Newsa Jessicu Tarlov jer je govorila o njegovoj gledanosti.

– Ona izmišlja “rezultate anketa”, a nitko je ne osporava jer je dosadna – rekao je.

Trumpov rejting bio je još niži, pao je na samo 29 posto tijekom njegova prvog mandata nakon nereda 6. siječnja 2021.

U eri modernih anketa lošije rezultate imali su samo Jimmy Carter (28 posto), Richard Nixon (23 posto), Harry Truman (22 posto) i George W. Bush (19 posto).

Baracka Obamu najmanje podržava 37 posto, dok je Joea Bidena pao na 31 posto.

Anketa je obuhvatila 32.433 odrasle osobe, s marginom pogreške od samo 1,8 posto.

Velika većina sudionika ankete u Španjolskoj rekla je da je američki predsjednik Donald Trump prijetnja globalnom miru, ispred ruskog predsjednika Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, prema anketi objavljenoj u ponedjeljak.

Anketa koju je proveo 40dB za El Pais i Cadenu SER pokazala je da 81 posto ispitanika vidi Trumpa kao prijetnju, u usporedbi s 79 posto za Putina i 71 posto za Netanyahua.

Ostali globalni čelnici viđeni su kao manje prijeteći, uključujući novog iranskog vrhovnog vođu Mojtabu Khameneija, sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, a njih 63, 62 i 49 posto ispitanika vidi kao prijetnje svjetskom miru.

Anketa je također otkrila izrazito negativne izglede među Španjolcima, pri čemu ih je gotovo 70 posto reklo da su pesimistični u pogledu budućnosti svijeta. Manje od 10 posto očekuje da će svijet postati stabilniji i napredniji.

Otprilike polovica ispitanika vjeruje da će budućnost biti nasilnija, autoritarnija i da će nejednakosti rasti, dok oko polovice realnim mogućnostima smatra i globalni rat i demokratsko nazadovanje u SAD-u i EU.

Nalazi su također otkrili snažnu političku podjelu oko izdvajanja za obranu.

Javno mnijenje je gotovo ravnomjerno podijeljeno, s 46,3 posto podupire povećanje vojne potrošnje, a 45,3 posto se tome protivi, s podrškom koncentriranom među desno orijentiranim biračima.

Unatoč ovim podjelama, postoji široka podrška ostanku u NATO-u, s gotovo dvije trećine ispitanika koji podržavaju nastavak članstva.

Anketa je također pokazala snažnu potporu međunarodnoj suradnji i diplomaciji.

Velika većina podupire nastavak vojne pomoći Ukrajini, traženje dogovornih rješenja u Venezueli i povećanje međunarodnog pritiska za prekid vatre u izraelsko-palestinskom sukobu.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku nakon tragične tramvajske nesreće u Sarajevu, u kojoj je poginuo mladić Erdoan Morankić, a 17-godišnja djevojka teško povrijeđena.

Nakon toga u Sarajevu su uslijedili svakodnevni prosvjedi tisuća građana koji su se djelomično proširili i na ostale gradove u Bosni i Hercegovini.

Prije toga je premijer Uk podnio ostavku i rekao da će ostati premijer dok se ne izabere nova vlada. Oporba tvrdi da Trojka želi zadržati sadašnji saziv Vlade do Općih izbora.

Pitali smo građane Sarajeva treba li Uk ostati premijer ili tu funkciju treba obavljati netko drugi. I što nakon izbora, treba li sadašnja koalicija i dalje držati vlast u KS ili treba birati novu vlast, sadašnju oporbu?