Australske vlasti objavile su u petak da su zaplijenile više od 100.000 živih, ilegalno držanih žohara iz uzgoja, što je najveća zapljena egzotičnih beskralješnjaka u povijesti zemlje.

Zapljena se dogodila u svibnju u komercijalnom uzgajivaču u Bathurstu, New South Wales, izvještava sfgate.com.

Plijen, koji se sastojao od madagaskarskih siktavih i dubia žohara, procijenjen je na 200.000 australskih dolara (142.000 američkih dolara), priopćio je australski Odjel za klimatske promjene, energiju, okoliš i vodu.

Madagaskarski siktavi žohar jedna je od najvećih vrsta na svijetu, a može narasti od pet do 7,6 centimetara.

Znatno je veći od običnog australskog žohara koji naraste između 2,3 ​​i 3,5 centimetra.

Bathurst hvatač zmija Stefanie Lesser rekla je za Australian Broadcasting Corp. da su se veće egzotične vrste vjerojatno prodavale kao unosna hrana za gmazove jer njihova veličina znači da je manje insekata potrebno za obrok.

Vlasti su pozvale vlasnike kućnih ljubimaca da umjesto toga koriste cvrčke ili lokalne vrste žohara za hranjenje svojih guštera.

Madagaskarski siktavi žohari i dubia žohari zabranjeni su za uvoz u Australiju.

Ne smiju se legalno držati, uzgajati ili prodavati, bez obzira na način na koji su nabavljeni, stoji u priopćenju ministarstva.

Vlasti su upozorile da će oni koji budu uhvaćeni sa žoharima biti kazneno gonjeni.

Ministarstvo je najavilo da će zaplijenjeni žohari biti eutanazirani.

Australac Steven Mattaboni (38) preminuo je nakon što ga je napao morski pas dug gotovo četiri metra.

Napad se dogodio prošle subote po lokalnom vremenu u području Horseshoe Reefa, sjeverozapadno od popularnog otoka Rottnest u blizini Pertha.

Mattaboni je bio u podvodnom ribolovu s prijateljima kilometar od obale kada ga je morski pas ugrizao za potkoljenicu.

Policija je napad opisala kao “užasan”.

Prijatelji su ga odmah prenijeli natrag na obalu, ali ga hitne službe nisu uspjele oživjeti.

Njegova supruga, Shirene Mattaboni, opisala ga je kao velikodušnog čovjeka i “nevjerojatnog oca” za svoje dvije kćeri i strastvenog ribiča koji je “živio i disao ocean”.

Mattaboniju je počast odao i amaterski nogometni klub Kingsley iz sjevernog predgrađa Pertha za koji je igrao i gdje je bio “mnogima voljeni prijatelj”.

– Mattas je bio jedan od najpoštenijih ljudi koje ste mogli sresti. Imao je osmijeh i prisutnost koja bi obasjala svaku prostoriju, a svi koji su ga imali privilegiju poznavati ostat će ga u lijepom sjećanju – napisao je klub na društvenim mrežama.

Predsjednik Australske federacije za podvodni ribolov, krovne organizacije za podvodni ribolov, rekao je da je duboko potresen Mattabonijevom smrću.

– Moje misli su s njegovom obitelji, članovima kluba i ljudima koji su bili s njim tijekom tog ronjenja – rekao je Graham Henderson za Australiani ABC.

– Podvodni ribolov je sport za koji znamo da nosi određene rizike, ali mi se trudimo rizike smanjiti. Na natjecanjima imamo sigurnosne čamce i često koristimo dronove za uočavanje morskih pasa. Ali kada se ljudi time bave rekreativno, onda su vjerojatno najranjiviji – rekli su.

Policijski narednik Michael Wear prethodno je rekao da je Mattaboni bio oko 20 metara od svog broda u trenutku napada.

– Prijatelji su svjedočili strašnom događaju – rekao je lokalnim medijima.

Odjel za primarnu industriju i regionalni razvoj Zapadne Australije potvrdio je da je primio dojavu o čovjeku koji je ugrizao morski pas od četiri metra.

“Isključite pametni telefon i vratite si djetinjstvo”, slogan je pod kojim je Australija prije četiri mjeseca počela zabranjivati ​​društvene mreže za mlađe od 16 godina.

Ali je li zabrana uspjela? A rezultati i dojmovi su različiti.

Od obale Queenslanda do udaljenih dijelova sjevernog teritorija, neki australski domovi doista doživljavaju promjene.

Pametni telefoni ujutro ostaju na kuhinjskom stolu, djeca manje vremena provode na društvenim mrežama, a članovi obitelji češće razgovaraju licem u lice. Vlada u Canberri tvrdi da je upravo to željela postići.

Australija je 29. studenog 2024. u parlamentu donijela zakon kojim je uvedena minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža.

Zakon je stupio na snagu 10. prosinca 2025. čime je Australija postala prva zemlja u svijetu koja je zabranila takve društvene mreže.

Osim što želi “vratiti djetinjstvo” djeci, Vlada je rekla kako ih želi zaštititi od elektroničkog nasilja i uznemirujućeg sadržaja. Zabrana se odnosi na djecu i tinejdžere mlađe od 16 godina koji su u Australiji.

Ne smiju imati postojeći račun niti mogu otvoriti novi račun na većini velikih društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat, X (bivši Twitter), YouTube, Reddit, Threads, Twitch i Kick, kao i na drugim platformama koje je vlada odredila kao relevantne.

S druge strane, neki servisi poput Robloxa, WhatsAppa i Facebook Messengera izuzeti su iz zabrane.

Australski premijer Anthony Albanese tvrdi da zakon već daje rezultate. Tijekom božićnih školskih praznika, kaže, mladi su više vremena provodili vani: vozili bicikle, čitali knjige i družili se s obitelji. Ranije je rekao da su društvene mreže “bič društva”.

Vlada je u siječnju objavila da je više od 4,7 milijuna računa djece i mladih deaktivirano, izbrisano ili ograničeno od stupanja zakona na snagu. No provedba zakona u praksi pokazala se kompliciranijom od očekivanog.

Odgovornost za provedbu prenesena je na same platforme. Tvrtke moraju poduzeti “razumne korake” kako bi spriječile korisnike mlađe od 16 godina da otvaraju ili održavaju račune. To uključuje sustave provjere dobi i identiteta koji koriste različite metode, od tehnologije prepoznavanja lica do provjere identifikacijskih dokumenata ili bankovnih podataka.

Platforme koje se ne pridržavaju zakona riskiraju kazne do 49,5 milijuna australskih dolara.

Aplikaciju nadzire australski povjerenik za sigurnost na internetu. Za provjeru dobi korisnici su morali dokazati svoj identitet putem australskog bankovnog računa, procjenom dobi pomoću prepoznavanja lica ili dokumentima poput putovnice ili vozačke dozvole.

Ali mnogi roditelji tvrde da su tinejdžeri brzo pronašli načine zaobići sustav.

– Imam blizance i ništa se bitno nije promijenilo, osim što Vlada sama sebi čestita – napisala je jedna majka na Instagramu i dodala da je većina mladih ubrzo otvorila nove račune.

Tinejdžeri, s druge strane, kažu da je vrlo lako prevariti sustav procjene dobi.

– Pogledala sam u kameru, malo se namrštila i rekli su da imam više od 16 godina – napisala je 15-godišnjakinja na Redditu.

Jedna je majka izjavila za australsku televiziju ABC da su njezinu 12-godišnju kćer i njezine prijateljice smatrali starijima od 17 samo zato što su nosile umjetne trepavice i našminkane.

Neki koriste i stariju braću ili sestre koji umjesto njih gledaju u kameru.

– Mislio sam da će zabrana biti puno stroža, no na kraju je sve ispalo prilično blago, kao da se ništa nije dogodilo – rekao je 14-godišnji Adyan za ABC.

Neki mladi ljudi vjeruju da ih zakon ušutkava. Na Redditu je jedan tinejdžer napisao da su društveni mediji “jedan od najvećih, najlakših i najpopularnijih načina da mladi izraze svoje mišljenje” te da zabrana zanemaruje njihovu slobodu izražavanja.

Zakon je nazvao “nevjerojatno glupim, manjkavim i štetnim”.

U anketi provedenoj među više od 400 učitelja, većina je izjavila da se ne osjećaju dovoljno spremnima nositi se s posljedicama zabrane u svakodnevnom školskom radu.

Više od 80 posto nastavnika koristi YouTube u nastavi. Iako je mladima zabranjeno imati korisničke račune, platforma se i dalje može koristiti u učionicama, što je otvorilo pitanje nejasnih smjernica.

Zabrana ne znači potpunu digitalnu izolaciju. Djeca i tinejdžeri i dalje mogu pristupiti internetu i gledati sadržaje koji nisu povezani s njihovim osobnim računom, primjerice videozapise bez prijave. Sankcije se ne izriču djeci ili roditeljima, već platformama koje ne osiguravaju poštivanje zakona.

Australija privremeno obustavlja ulazak u zemlju za iranske državljane s turističkim vizama, rekao je ministar unutarnjih poslova Tony Burke. Objasnio je da postoji rizik da privremeni posjetitelji iz Irana “neće moći ili vjerojatno neće htjeti napustiti Australiju kada im istekne viza”.

Zabrana, koja stupa na snagu u četvrtak, primjenjivat će se sljedećih šest mjeseci.

Međutim, neki će Iranci ipak moći putovati u Australiju. Zabrana se ne odnosi na one s dugoročnim vizama, niti na osobe koje imaju djecu ili supružnike u zemlji.

– Vlada djeluje u nacionalnom interesu u okolnostima globalnih promjena koje se brzo događaju – rekao je ministar Burke.

Prema njegovim podacima, 7000 iranskih državljana trenutno ima australske turističke vize.

Odluka dolazi nedugo nakon što je Australija ranije ovog mjeseca odobrila politički azil za sedam članica iranske ženske nogometne reprezentacije. Pet se sportašica u međuvremenu predomislilo i povuklo zahtjev za statusom izbjeglice.

Senator David Shoebridge, imigracijski glasnogovornik australskih Zelenih, opisao je vladin potez kao “brutalnu i nepravednu odluku čiji je cilj spriječiti Irance da traže zaštitu na australskom tlu, kao što su to učinile članice iranske ženske nogometne reprezentacije”.

– Velika većina ljudi koji traže azil iz autoritarnih zemalja to čine dobivanjem vize, a zatim po dolasku podnose zahtjev za azil – istaknuo je Shoebridge i dodao:

– Broj humanitarnih viza koje se daju ljudima dok su još u Iranu zanemarivo je mali, jer bi ih sam proces prijave jasno označio kao mete iranske vlade.

Vlasti australskog Sjevernog teritorija upozorile su stanovnike da su krokodili “gotovo posvuda” zbog velikih poplava izazvanih obilnom kišom, dok hitne službe evakuiraju stanovnike iz ranjivijih zajednica, priopćila je policija.

Lokalna policija upozorila je građane da se drže podalje od rijeka i poplavljenih područja, budući da su obilne kiše uzrokovale izlijevanje rijeka i poplavu velikih područja, zbog čega su krokodili mnogo aktivniji i opasniji nego inače.

– Krokodila ima doslovno posvuda. Molimo ne ulazite u vodu. Poruka je potpuno jasna – rekao je policijski zapovjednik, prenosi australski portal “News”.

Upozorio je da su rijeke brze i opasne, ali i da su upravo u takvim uvjetima krokodili najaktivniji.

– Imali smo dojave da se ljudi kupaju u rijekama. Moja poruka je vrlo jasna, molim vas nemojte to činiti – rekao je zapovjednik.

Sjeverni teritorij pogodile su jake kiše posljednjih dana, a grad Katherine u unutrašnjosti suočio se s najgorim poplavama u gotovo 30 godina.

Procjenjuje se da oko 100 000 slatkovodnih i morskih krokodila živi u rijetko naseljenom sjevernom teritoriju.

Policija je do sada evakuirala više od 1000 ljudi, koristeći zrakoplove i helikoptere kako bi došli do udaljenih zajednica.

Vlasti su priopćile da je u tijeku “masovna operacija evakuacije”.

Zbog poplava zatvorene su škole, a mnoge kuće i poslovni objekti ostali su bez struje.

CNN donosi priču o australskom otoku koji je bio aboridžinsko groblje, potom turistička atrakcija, a “turisti leže na grobovima otoka”.

S obala Pertha na jugozapadu Australije vidi se visoko plavo brdo na horizontu koje se uzdiže iznad mora. Nekih dana se čini tako blizu da bi je mogao dodirnuti. Drugim je danima skriven iza magle ili brodova koji prolaze, piše CNN.

– Ponekad želi biti viđen, a ponekad se skriva u sjeni – kaže Glen Stasiuk, predavač na Sveučilištu Murdoch i redatelj dokumentarca “Wadjemup: Black Prison — White Playground” iz 2014. godine.

– To je kao biće. Ima svoj otkucaj srca – govori.

Otok Rottnest, ili Wadjemup kako ga zovu lokalni Aboridžini Noongar, nalazi se 19 kilometara od obale Fremantlea. Više od 800.000 ljudi dolazi svake godine uživati ​​u bijelim pješčanim plažama, kristalno čistom moru i autohtonoj quokki — simpatičnom tobolčaru poznatom po svojim “nasmiješenim” selfijima na Instagramu.

Za tradicionalne čuvare zemlje Wadjemup ima duboko duhovno značenje, objašnjava Len Collard, profesor emeritus Sveučilišta Zapadne Australije i starješina Noongara.

– U predanju Noongara – kaže on, “kada ljudi umru, njihov duh napušta tijelo i putuje na zapad, prema otocima – – mjesto duhova”.

– Wadjemup je oduvijek bio prebivalište duhova – dodao je Collard, “ali definitivno je postao još duhovnije mjesto nakon kolonijalnog razdoblja, kada je postao mjesto najvećeg broja smrti Aboridžina u pritvoru u Australiji”.

Australski Aboridžini predstavljaju jednu od najstarijih kontinuiranih civilizacija na svijetu, čuvare australske zemlje, mora i neba – ili “zemlje”, kako je oni zovu – najmanje 65.000 godina. Britanija je polagala pravo na istočnu Australiju 1770., a prva flota, uglavnom sastavljena od kažnjenika, stigla je 1788. Tijekom kolonijalnog razdoblja koje je uslijedilo izbili su nasilni sukobi između lokalnog aboridžinskog stanovništva i Britanaca.

Godine 1838. Wadjemup je pretvoren u zatvor za dječake i muškarce Aboridžina. Prvi zatvorenici stigli su brodom, spavali su u obalnoj špilji dok su kopali vapnenac i gradili sam zatvor. Većina zatvorenika optužena je za krađu stoke ili brašna, kaže Stasiuk. Sustav im je bio potpuno stran, optuživani su, uhićeni i osuđivani na jeziku koji nisu razumjeli. Odjednom su se našli poslani na otok, ne znajući hoće li i kada ponovno vidjeti svoje obitelji.

Neki su putovali tisuće kilometara, čak i iz više od 2000 kilometara udaljenog Kimberleya. Ljudi iz pustinjskih područja, kaže Stasiuk, nikad prije nisu ni vidjeli more. Prema uobičajenoj praksi toga vremena, mnogi su transportirani s lancima oko vrata, ruku i nogu.

Na Wadjemupu su zatvorenici bili prisiljeni raditi težak posao, kopati materijale i graditi otočku infrastrukturu.

– Pristanište, kuće, zatvor, guvernerova rezidencija, sve su to sagradili zatvorenici starosjedioci – kaže Stasiuk.

Collard dodaje da je upravo ta gradnja koloniji poslužila kao opravdanje za troškove zatvora, jer su Aboridžini kasnije korišteni kao jeftina radna snaga.

Život u ćelijama bio je jednako težak. Zatvor je bio prenapučen, a bolesti su se brzo širile. Situaciju je dodatno pogoršao menadžer Henry Vincent, kojeg Stasiuk opisuje kao posebno “barbarskog”.

– Imao je jedno oko i sudjelovao je u Napoleonskim ratovima. Ljude je vezivao lancima u ćelijama, tukao zatvorenike i strijeljao ih. Za te zločine nikada nije osuđen, a jedna ulica na otoku nosila je njegovo ime do 2022. godine.

Krajem 19. stoljeća pozivi za zatvaranje zatvora su bili sve jači, usporedno s izgradnjom novih zatvora na kopnu i željom da se otok iskoristi u rekreacijske svrhe. Godine 1902., nakon 93 godine rada, zatvor je službeno zatvoren.

Gotovo 4000 domorodačkih muškaraca i dječaka bilo je zatočeno u Wadjemupu. Od njih 373 koji su tamo umrli, većina je pokopana u neobilježenim grobovima – kaže.

Danas mnogi turisti koji posjećuju otok nisu svjesni njegove burne prošlosti. Voze bicikle sunčanim cestama, rone među koraljnim grebenima ili šetaju kolonijalnim naseljem s otopljenim sladoledom u ruci. Kontrast između rajskog krajolika i njegove skrivene prošlosti je jak.

– Pretvaranje otoka u turističku destinaciju počelo je nedugo nakon zatvaranja zatvora, kada je glavna zatvorska zgrada 1911. godine pretvorena u smještaj za odmor. Rušenjem zidina te postavljanjem vodovoda i struje uništen je dio povijesne baštine, kaže Collard.

Što je još dirljivije, turisti su sada “plaćali sobu, spavali i vodili ljubav na mjestu gdje su ti ljudi umrli”.

Još gore, područje s neobilježenim grobovima pretvoreno je u logor nazvan Tentland. Sljedećih 90 godina turisti su spavali samo dva metra iznad jednog od najvećih australskih aboridžinskih groblja.

Stasiuk se prisjeća kako je 1970-ih posjetio Tentland, ne poznavajući njegovu povijest.

– Razbolio sam se – kaže.

– Opet sam otišao i završio u bolnici. Doktori nisu znali objasniti zašto – kaže.

Njegova baka je odmah imala odgovor: “To je warra – to je loše.”

Iako su kosturni ostaci pronađeni još 1970., kamp je službeno zatvoren tek 2007., a bivši zatvor prestao je s radom kao turističko naselje 2018. Danas na otoku postoje i drugi kampovi koji nisu povezani s lokalitetom Tentland.

Za narod Noongar, Wadjemup još uvijek ima snažno simboličko značenje.

“To je poput stražara”, kaže Collard.

– Svjetionik koji ljudima pokazuje da nešto postoji – ističe.

Stasiuk naglašava koliko je važno očuvati sjećanje na starosjedilačku povijest otoka. Godine 2020. Uprava otoka Rottnest pokrenula je projekt Wadjemup kako bi službeno priznala povijest zatvaranja i smrti Aboridžina kroz istinu, ceremoniju i obilježavanje sjećanja.

Projekt uključuje odavanje počasti groblju, očuvanje izvorne zgrade zatvora i kulturne ceremonije usmjerene na liječenje. Wadjemup Wirin Bidi Trail ili “Put duhova” održan je 2024. godine, kada je oko 200 Aboridžina iz cijele zemlje sudjelovalo u ceremonijama konačnog počinaka duša pokopanih.

Danas se ova složena povijest stapa s turističkim identitetom otoka kroz kulturne ture koje vode pripadnici autohtonih zajednica.

Glasnogovornik uprave otoka Rottnest rekao je za CNN da su predani suradnji s aboridžinskom zajednicom kako bi “otvoreno i pošteno” podijelili povijest otoka.

Casey Kickett, lokalni Noongar vodič i direktor organizacije Koordas Crew, organizira aktivnosti za djecu – slikarske radionice i šetnje prirodom – kako bi ih upoznao s pozitivnim aspektima Wadjemup kulture.

Nada se da će, kad odrastu, biti spremniji razumjeti njegovu mračniju prošlost.

Kickett svoj rad opisuje kao most između ljepote otoka i njegove tragične povijesti. Jer, kako naglašava Collard, otok je “doista prekrasno mjesto”, unatoč užasima koji su se tamo dogodili.

– Tu su moji ljudi pokopani – kaže, “i uvijek mi je posebno kad dođem i pozdravim ih”.

Kickett savjetuje turistima jednostavan ritual:

– Kad siđeš s mola, baci pijesak u vodu. Predstavite se zemlji i našim precima, objašnjava.

Collard se slaže:

– Sljedeći put kad dođeš, pozdravi ih. Recite mom narodu da znate što im se dogodilo i da ćete učiniti sve da ispravite prošlost u sadašnjosti – rekao je.

Australski premijer Anthony Albanese evakuiran je iz svoje službene rezidencije u Canberri zbog sigurnosnog incidenta u utorak, prema izvješćima lokalnih medija.

Albanese je premješten iz The Lodgea, a policija je poslana u njegov dom, izvijestio je SBS News.

Premješten je na drugo sigurno mjesto, javlja Sky News Australia.

Federalna policija reagirala je na navodni sigurnosni incident u utorak navečer.

– Izvršena je temeljita pretraga zaštitne ustanove i ništa sumnjivo nije pronađeno – rekao je glasnogovornik policije, prenosi 9News, te dodao:

– Trenutačno nema opasnosti za zajednicu i javnu sigurnost.

Dvije prigodne kovanice koje je izdala Kraljevska australska kovnica, a koje nose portret kraljice Elizabete II., kritizirane su zbog nedostatka sličnosti s pokojnim monarhom.

Srebrne kovanice od 5 dolara i 50 centi, stvorene u spomen na stotu obljetnicu kraljičinog rođenja, objavljene su u online glasovanju koje je završilo u srijedu.

“To mora biti najsramotniji portret na novčiću”, rekao je jedan od nekoliko ljudi koji su negativno reagirali na internetu.

Kraljevska australska kovnica branila je portret rekavši: – Naše slike na kovanicama ne pokazuju uvijek punu ljepotu dizajna nakon što je ugraviran u metal.

Kraljica Elizabeta II umrla je 2022. godine u dobi od 96 godina i bila je najdugovječniji monarh u Velikoj Britaniji.

– Postoji razlog zašto je većina portreta sa strane. Čini se da je upravo udarila u zid”, komentirala je jedna osoba ispod Facebook objave kovnice novca.

– Da sam vidio to lice bez kose i bisera, nikad ne bih pogodio tko bi to trebao biti – rekao je drugi.

Napravljene su usporedbe s raznim TV likovima, uključujući gospođu Doubtfire – voljenu izmišljenu kućanicu u istoimenoj komediji, koju glumi pokojni Robin Williams.

Drugi su ljudi bili pozitivniji o dizajnu koji je izradio jedan od umjetnika kovnice, prenosi BBC.

– Fantastično. Drago mi je da su predstavili nešto vezano uz kraljicu Elizabetu II., ona zaslužuje posebno priznanje – napisao je jedan korisnik na društvenim mrežama.

– Molim te, izaberi mene za jedan od ovih novčića – rekao je drugi. Jedna žena koja živi u SAD-u komentirala je da “izgleda kao lijep novčić”.

Australski mediji, pozivajući se na glasnogovornika Kraljevske australske kovnice, rekli su da su srebrnjaci rasprodani te da njihov kontakt centar i trgovina imaju ograničene zalihe.

Prema web stranici kovnice, proizvedeno je 30 000 kovanica od 50 centi i 5 000 kovanica od 5 dolara – svi su kolekcionarski predmeti i neće ući u širu javnu cirkulaciju.

Osim kraljičinog portreta, kovanice imaju dizajne koji “simbolično odražavaju mnoge aspekte života i ostavštine kraljice Elizabete II.”, priopćila je kovnica.

To uključuje motive konja i korgija, reference na umjetnost i kazalište kako bi označila “njezinu trajnu podršku kulturi”, kao i neke od njezinih omiljenih cvjetova – ruže i đurđice. Zlatni pleter, australski nacionalni cvjetni simbol, također je prikazan.

– Dizajn uključuje kraljevski monogram Njezina Veličanstva, stiliziranu krunu svetog Edwarda i amblem pomoćne teritorijalne službe, u znak priznanja za njezinu ratnu službu i doživotni osjećaj dužnosti – dodala je kovnica.

U međuvremenu, naličje kovanica prikazuje portret kraljičinog sina, kralja Charlesa, u profilu.

Australska policija u četvrtak je optužila čovjeka koji je “aktivno ciljao” stotine djece u Australija i 15 drugih zemalja, usred najnovijeg objavljivanja dosjea američkih vlasti o osuđenom seksualnom prijestupniku Jeffreyu Epsteinu.

Dvadesetsedmogodišnji Australac Ethan Burns-Dederer, koji je u pritvoru od veljače 2025., optužen je za stotine kaznenih djela zlostavljanja djece protiv 459 žrtava, objavila je policija Queenslanda.

Australski slučaj dolazi usred zabrinutosti zbog zlostavljanja djece nakon objavljivanja milijuna datoteka povezanih s Epsteinom, koji je počinio samoubojstvo 2019. dok je čekao suđenje.

Dosjei su otkrili “tko je tko” diljem svijeta zbog njihovih veza i veza sa seksualnim prijestupnikom.

Policija u Australiji optužila je muškarca za 596 kaznenih djela nakon što je na njegovim elektroničkim uređajima pronašla dodatnih 23.000 videozapisa i slika navodnog zlostavljanja.

U policijskom priopćenju navodi se da su žrtve uglavnom bile u dobi od 7 do 15 godina te da je aktivno ciljao na djecu na društvenim mrežama i platformama za igrice između 2018. i 2025. godine.

Dužnosnik Australskog kriminalističkog zapovjedništva Denzil Clark rekao je:

– Zbog količine slika i videa djece na uređajima navodnog počinitelja, proces identifikacije zahtijevao je vrijeme, vještinu i predanost. Ovo je iznimno zabrinjavajući i uznemirujući zločin. Svjedoci smo sve većeg broja djece koja su manipulirana, prisiljena ili prijetnjama da snimaju i šalju svoje seksualne slike, često putem popularnih aplikacija, igrica i društvenih mreža. Trauma koju ovo uzrokuje djetetu je značajna – rekao je.

Također je rekao da su navodne žrtve identificirane u 15 zemalja i da je slučaj bio izuzetno uznemirujući i uznemirujući mlade ljude i njihove obitelji, prema Australian Broadcasting Corporation.

Protiv optuženih se vode 244 točke optužnice za izradu materijala o zlostavljanju djece, 163 točke optužnice za korištenje usluge prijevoza djece mlađe od 16 godina, kao i 87 točaka optužnice za spolne radnje s djetetom korištenjem usluge prijevoza, priopćila je policija.

– Policija će tvrditi da je muškarac napravio nekoliko lažnih online profila, muških i ženskih, te da je nagovarao, prisiljavao i prijetio mladima da mu šalju seksualno eksplicitni materijal – rekao je Clark novinarima i dodao:

– Naši istražitelji neće stati te pozivam roditelje i skrbnike da i dalje aktivno i kontinuirano poduzimaju mjere kako bi osigurali online sigurnost mladih.

Do sada je identificirano ukupno 360 žrtava, a istrage su u tijeku, dodao je.

Prošle je godine Australija donijela zakon kojim se zabranjuje pristup platformama društvenih medija korisnicima mlađima od 16 godina, a koji je stupio na snagu 10. prosinca.

Australski ministar unutarnjih poslova Tony Burke otkazao je vizu židovskom influenceru Sammyju Yahoodu samo nekoliko sati prije nego što je trebao odletjeti u Australiju, što je izazvalo oštru reakciju Australske židovske organizacije.

Yahood je trebao držati govore pred židovskim zajednicama, piše Sky News Australija.

Sammy Yahood, rođen u Britaniji, izazvao je kontroverzu svojim tvrdnjama da je islam “ubojita ideologija” i da mu se “ne može vjerovati da će jednostavno ‘koegzistirati’ sa zapadnim društvom”.

– Vrijeme je za zabranu islama. Vrijeme je da prestanemo biti tolerantni prema onima koji nisu tolerantni prema nama – napisao je Yahoodu u studenom na društvenoj mreži X.

Yahood je otputovao u Australiju kako bi se obratio židovskim skupinama, uključujući Australsku židovsku organizaciju (AJA), koja je oštro kritizirala ukidanje viza.

– Sammy Yahood je trebao posjetiti Australiju kako bi govorio u glavnim sinagogama u Sydneyu i Melbourneu i sudjelovao u nizu događaja sa židovskim organizacijama – rekao je izvršni direktor AJA-e Robert Gregory za Skynews.com.au.

– Na državni praznik, Dan Australije, samo tri sata prije planiranog leta, Sammy je obaviješten da mu je viza poništena – dodao je.

U izjavi za The Guardian Australia, ministar unutarnjih poslova potvrdio je da je Yahoou otkazana viza zbog zabrinutosti da “širi mržnju”.

Burke je prethodno ukinuo vize tehnološkom poduzetniku Hillelu Fuldu i desničarskom izraelskom političaru Simchi Rothmanu, navodeći njihove prethodne izjave o Palestini i ratu u Gazi.

Odluka ministra Burkea da Yahoou ukine vizu dolazi samo sedam dana nakon što je vladin novi zakon o zločinima iz mržnje proširio osnove dostupne ministru unutarnjih poslova za odbijanje ili poništavanje viza. Ministri sada mogu odbiti vizu ako smatraju da je pojedinac sudjelovao u govoru mržnje, kleveti ili ekstremizmu prema postojećem testu karaktera.