Predstavnici Unsko-sanskog kantona i Kantona 10 pokrenuli su inicijativu za razvoj cestovnog koridora Bihać-Livno, koji bi u budućnosti mogao postati jedan od ključnih infrastrukturnih projekata zapadne Bosne.

Na sastanku održanom u Livnu predstavljena je preliminarna analiza buduće brze ceste, a obje strane iskazale su spremnost za zajednički nastup prema federalnim institucijama kako bi projekt dobio status strateškog razvojnog prioriteta.

Izaslanstvo Ministarstva gospodarstva Unsko-sanskog kantona predvodila je ministrica Samra Mehić, a domaćini sastanka bili su predsjednik Vlade KS-a Ivan Vukadin i predsjedavajući Skupštine KS-a Jozo Ćosić.

Sastanku je prisustvovao i predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Nisvet Jusić sa suradnicima Ministarstva privrede USK.

U razgovoru je predstavljena Preliminarna analiza i koncept projekta brze ceste Bihać-Kupres koju je na inicijativu Ministarstva gospodarstva USK izradio T3 Consulting Team iz Sarajeva.

Tema sastanka bila je mogućnost nastavka ovog projekta prema Livnu, čime bi se uspostavila razvojna prometnica koja bi povezivala Bihać, Bosanski Petrovac, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres i Livno, s mogućnošću daljnjeg povezivanja s granicom Republike Hrvatske, autocestom A1 i jadranskom obalom.

Prema predstavljenom konceptu, planirano je korištenje prirodnog koridora kraških polja zapadne Bosne, čime bi se zaobišli visoki planinski masivi i smanjila potreba za izgradnjom velikog broja dugih tunela i mostova.

Analizom je predviđena rekonstrukcija i poboljšanje postojećeg cestovnog pravca između Bihaća i Bosanskog Petrovca, dok bi nastavak trase prema Drvaru, Bosanskom Grahovu, Glamoču, Kupresu i Livnu bio predmet sljedećih faza stručne i projektne razrade.

Sudionici sastanka ocijenili su da projekt nadilazi značaj obične cestovne veze između dva kantona i predstavlja potencijalni razvojni koridor za cijelu zapadnu Bosnu.

Njegova realizacija, istaknuto je, doprinijela bi boljoj prometnoj povezanosti, jačanju gospodarstva, razvoju turizma, privlačenju investicija i poboljšanju logističkih kapaciteta ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Predstavnici Ministarstva privrede, USK i institucija Kantona 10 iskazali su obostrani interes za nastavak aktivnosti na razvoju projekta.

Dogovoreno je da će se u narednom razdoblju provesti potrebne stručne i institucionalne pripreme, nakon čega će se održati novi sastanak na kojem će se razmotriti konkretni modeli zajedničkog djelovanja.

Današnjim sastankom započela je formalna međužupanijska suradnja s ciljem pozicioniranja cestovnog koridora Bihać-Livno, kroz zajednički nastup prema Vladi Federacije BiH i nadležnim federalnim institucijama, među strateške infrastrukturne projekte od značaja za razvoj zapadne Bosne.

Zbog protivljenja načelnika Općine Novi Grad Semira Efendića izgradnji brze gradske prometnice planirane u željezničkom koridoru, premijer Kantona Sarajevo u ostavci Nihad Uk kazao je da Sarajevo ne smije odustati od strateških razvojnih projekata zbog kratkoročnih političkih interesa.

Kaže da je nevjerojatno i neprihvatljivo da se danas zbog uskih lokalnih i političkih interesa pokušavaju zaustaviti razvojni projekti od značaja za cijelo Sarajevo.

– Brza gradska cesta kroz Sarajevo nije ideja nastala jučer. Riječ je o prometnom koridoru koji je u planskim dokumentima već više od šest desetljeća i potvrđen kroz generacije prostornih, urbanističkih i regulacijskih planova.

Gradonačelnik Semir Efendić danas se protivi projektu, iako je ista trasa godinama bila sastavni dio planske dokumentacije donesene u njegovom mandatu.

Njegovi stavovi se mijenjaju ovisno o političkoj potrebi trenutka, a ne na temelju stručnih analiza i dugoročnih interesa građana.

Sarajevo ne može napredovati ako ga promatramo kao skup zasebnih općina u kojima svaka brani nekoliko stotina glasova, a zanemaruje potrebe cijelog grada.

Treba nam politika koja vidi Sarajevo kao jedinstvenu urbanu cjelinu, a ne politika koja blokira projekte od strateškog značaja čim pređu administrativnu granicu jedne općine – poručio je premijer u ostavci.

Kako je rekao, brza cesta kroz željeznički koridor ima dvije ključne funkcije.

– Prvi je usmjeravanje tranzitnog prometa van gradskih ulica i smanjenje gužvi u središnjim dijelovima Sarajeva. Drugi, još važniji, je omogućavanje brzog ulaska i izlaska iz centra grada, što mijenja cjelokupnu prometnu i logističku sliku Sarajeva.

Ovakvo rješenje znači manje vremena provedenog u redovima, učinkovitiju opskrbu gospodarstva i institucija, niže troškove prijevoza, ali i manju emisiju štetnih plinova zbog kraćeg rada vozila u uvjetima mirovanja.

Sarajevo ne smije odustati od projekata koji su planirani desetljećima i koji mogu poboljšati kvalitetu života stotinama tisuća ljudi samo zato što su postali predmet dnevne politike. Razvoj Sarajeva ne smije biti talac političkih kalkulacija – kazao je Uk.

U Velikoj Obarskoj kod Bijeljine polaganjem kamena temeljca svečano je proglašen početak izgradnje dionice autoputa Bijeljina – Brčko, a sagovornici Detektor upozoravaju da su ranije najavljene i druge dionice koje su trebale graditi kineske kompanije, a na kojima je bez izvođenja radova uklonjen kamen temeljac, te da je ovo još jedna predizborna predstava vladajuće strukture u Republici Srpskoj.

Dionica od 17 kilometara “dokaz je snage i vizije Republike Srpske”, tako je prije nekoliko dana Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) okarakterizirala najavu početka radova na dionici autoputa Brčko-Bijeljina. Događaju su nazočili visoki zvaničnici iz vrha Vlade RS-a, kao i Milorad Dodik, u funkciji predsjednika SNSD-a, koji je kazao da je ova izgradnja nacionalni interes povezivanja Beograda i Banje Luke, što je dio dugogodišnjeg projekta koji još nije realiziran.

– Ovo je novi zadatak, početak izgradnje dionice autoputa Brčko – Bijeljina koju gradimo i koja će nas povezati sa Srbijom. Ovim smo pokazali sposobnost da kao Republika Srpska gradimo i surađujemo s partnerima, kineskom kompanijom i Kinom – rekao je Dodik za RTRS.

Izvođač radova je China Overseas Engineering Group (COVEC), jedna od najvećih državnih željezničkih kompanija u Kini. U Europi, prema dostupnim podacima, ured imaju samo u Banjoj Luci, a surađuju s nekoliko zemalja Afrike i južnog Pacifika.

Ugovor je potpisan krajem 2025. godine, a vrijednost projekta je, prema podacima Vlade RS, 274 milijuna maraka bez PDV-a. Rok izgradnje je tri godine, a kreditor je kineska Exim banka.

Savo Minić, predsjednik RS-a, rekao je da je početak radova “slika Srpske”, jer su gradnja i investicije ono što se svakodnevno viđa u RS-u, dok je bivši premijer, a sadašnji direktor Autocesta RS-a Radovan Višković rekao da je “to dokaz moći i snage, vizija ljudi koji 20 godina upravljaju Srpskom”.

U kolovozu se navršava šest godina otkako je krenula ideja o povezivanju Banje Luke i Beograda, a dio dionice autoputa Modriča – Brčko formalno je najavljen prije četiri godine.

Vlada RS tada je najavila skori početak radova uz pomoć kineskih partnera, ali i kroz financiranje preko kineske Exim banke.

Detektor je ranije pisao da je i ondje položen kamen temeljac, a kineska tvrtka China State Construction Engineering postavila je improvizirano sjedište kod Modriče, na putu prema Vukosavlju, gdje se dionica trebala spojiti s graničnim prijelazom s Republikom Hrvatskom. Obilaskom terena novinari su se uvjerili da je kamen temeljac uklonjen.

Tada smo razgovarali s Jovicom Radulovićem, koji je šef SDS-a, načelnik općine Modriče kroz koju bi trebao proći dio autoceste, a on nije znao objasniti zašto nema radova. To ni danas ne može, a kaže da ga nitko iz Vlade RS-a ne obavještava o gradnji i eventualnim radovima, iako je primijetio da su neke aktivnosti krenule.

No, smatra da je ovo još jedna predizborna aktivnost vladajućih struktura u RS-u.

– Od tada radovi na tom mjestu nisu intenzivirani, a to potvrđuje stanje u kojem je Vlada bila u ove dvije godine. Kamen temeljac je uklonjen i tu povremeno imate određeni broj strojeva koji rade, na dionici od 200-300 metara – kazao je za Detektor Radulović.

U trenutku kada su novinari bili u blizini Modriče prema Vukosavlju, bageri su raščistili nekoliko stotina metara te trase, međutim od tada do danas ta dionica je ista.

Suštinski problem, osim same neizgrađenosti, bila je i netransparentnost velikih infrastrukturnih poslova RS-a s kineskim kompanijama. Ugovori se sklapaju daleko od očiju javnosti, a javnosti nisu poznati ključni detalji o cijeni, uvjetima kredita i rizicima zaduživanja. Iz Vlade RS-a nisu odgovorili na upit Detektora.

Sugovornici Detektora upozoravaju da kineski kreditori u zemljama sa slabijim institucijama često posluju bez strogih zahtjeva transparentnosti, a politička situacija u RS dodatno otežava privlačenje ozbiljnijih sredstava.

– Nisu objavljeni ti ekonomski modeli, nije objavljen aneks koji se odnosi na plaćanje. Ti se dijelovi ugovora u pravilu ne otkrivaju, pod izlikom zaštite privatnosti treće strane i ekonomskih interesa treće strane. Kada se traži pristup informacijama, onda se treća strana, u ovom slučaju kineski investitor, izjasni da ne želi da se ona objavi – objašnjava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.

Vlada RS prije nekoliko dana utvrdila je po hitnom postupku prijedloge izmjena i dopuna Zakona o posebnom postupku izvlaštenja za izgradnju autoceste i plinovoda na dionicama Vukosavlje-Brčko i Brčko-Rača, zatim Banja Luka-Prijedor i autoceste na Koridoru 5c kroz RS, te izgradnju dionice Banja Luka-Doboj na autocesti “9. januar”.

Kako piše Capital, Vlada RS je Autocestama RS dala garanciju za kredite UniCredit banke od ukupno 48,7 miliona KM za kapitalna ulaganja. Ekonomisti ocjenjuju da su uvjeti zaduženja nepovoljni, iako tvrtka bilježi veliku dobit, a garanciju daje proračun RS. Kredit od 33,47 milijuna KM nosi kamatu od oko 7,5 posto, dok je drugi, od 15 milijuna KM, ugovoren s fiksnom kamatom od 7,8 posto.

– Moje mišljenje je da su ovdje sve neki infrastrukturni projekti i neke investicije ili šta god se predstavlja uvijek u službi predizborne kampanje koja se zahuktava i koji su ključni za opstanak, za dalji opstanak ili nastavak dvadesetogodišnje vladavine SNSD-a i njihovih satelita. Tako da se ovo može posmatrati kao nešto što se želi predstaviti kao još jedan veliki napredak RS – rekao je Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik Capitala.

Dodao je kako su sve ove investicije koje se najavljuju u energetici, kao iu sektoru infrastrukture, zapravo samo promocija i pokušaj da se skrene pažnja s velikog duga tog subjekta koji će, prema njegovim predviđanjima, biti veći od dvije milijarde maraka.

Prema podacima iz Vlade RS-a, riječ je o strateškim projektima za RS, a izmjenama dijela zakona brišu se odredbe koje su donesene u uvjetima proglašenog izvanrednog stanja i koje više ne odgovaraju promjenama pravnog sustava i stvarnim potrebama, primjerice da korisnik izvlaštenja stječe pravo ulaska u posjed nakon pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju i propisuje da se korisnik izvlaštenja uvodi u posjed na temelju odlukom Vlade RS.

No, konačni tekst zakona još nije javan i upućen je Narodnoj skupštini RS-a.

– Sve aktivnosti na izgradnji autoputa Beograd – Banja Luka od prioritetnog značaja nemaju kontinuitet događanja, ne idu ni blizu dinamike predviđene, a naravno da se intenziviraju u izbornoj godini – zaključuje Radulović.

Više osoba povrijeđeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu u blizini Sarajeva, kod naselja Bačići, potvrđeno je za Faktor iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo.

– Nesreća se dogodila u 12.20 sati. na dionici autoputa od Stupske petlje do Reljeva.

U nesreći su sudjelovala dva automobila. Ima povrijeđenih osoba, ali u ovom trenutku nije poznato koliko je osoba povrijeđenih, niti se zna stepen povreda – kazao je za Faktor dežurni operativni u MUP-u KS.

U tijeku je policijski očevid.

Promet na ovoj dionici autoputa nije obustavljen.

Stravična saobraćajna nesreća dogodila se večeras na magistralnom putu Doboj – Banja Luka, kod Prnjavora.

Nesreća se dogodila u mjestu Potočani, kada je, prema riječima očevidaca, automobil sletio s nadvožnjaka na magistralni put “9. januar”.

– Ovo u životu nisam vidio, automobil je bukvalno izletio s nadvožnjaka i pao na magistralni put, traka prema Prnjavoru. Muškarac nepomično leži na cesti – ispričao je očevidac za Srpskainfo.

Nesreća se dogodila oko 21 sat, a na mjesto događaja izašli su policija i hitna pomoć.

Promet je u prekidu.

Zastupnik Amir Purić u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH na jednoj od sjednica u okviru zastupničkog sata postavio je pitanje JP Autoceste FBiH koliko je sredstava do sada utrošeno za realizaciju projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska.

Riječ je o strateškom infrastrukturnom pravcu dugom gotovo 46 kilometara koji bi trebao poboljšati povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, povećati sigurnost u prometu i pridonijeti gospodarskom razvoju ovog dijela Federacije Bosne i Hercegovine. Autocest je ovu dionicu nazvao “novom razvojnom okosnicom Krajine”.

– Za realizaciju projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska od 2022. do 2026. godine utrošeno je 4.679.405 KM, od čega je za izradu idejnog rješenja utrošeno 4.250.566 KM, a na ime eksproprijacije 428.839 KM – stoji u odgovoru JP Autoceste Federacije BiH. reprezentativno pitanje Purića.

Dodaju da je u razdoblju 2018.-2020. Za izradu idejnog projekta brze ceste Ključ – Bihać – granica Republike Hrvatske u 2008. godini utrošeno je 2.241.333,57 KM.

– Predviđeni rok izgradnje prve dionice brze ceste Bihać – Cazin (Čoralić), dužine 17,95 kilometara, je 36 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o izgradnji, a nakon uspješno završenih pripremnih aktivnosti izgradnje. Prema službeno izrađenom elaboratu, ukupna procijenjena vrijednost ovog udjela je oko 300 milijuna KM bez PDV-a, uključujući troškove glavnog projekta, eksproprijacije, građenja i nadzora nad građenjem – navode iz Autocesta.

Dotaknuli su se promjene namjene šumskog zemljišta ističući da to nije u njihovoj nadležnosti.

– Međutim, kao društveno odgovorno poduzeće, JP Autoceste FBiH su se u više navrata obraćali Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vladi FBiH, Vijeću ministara BiH, Parlamentu BiH, Delegaciji Europske unije i OHR-u s prijedlozima za rješavanje ovog problema, ali do danas nismo dobili odgovor – kazali su iz Autocesta FBiH.

Podsjetili su da je način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta utvrđen člankom 1. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, bez obzira na trenutni upis vlasnika u zemljišne knjige.

Naveli su da je Vlada FBiH 15.11.2023. donijela odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta za ostale namjene“ kojom se uređuje način promjene namjene šumskog zemljišta.

– Zahtjev za promjenu namjene šumskog zemljišta može podnijeti samo vlasnik zemljišta, a podnosi se kantonalnom ministarstvu uz izvod iz važećeg prostornog plana uređenja, izvod iz zemljišne knjige, presliku katastarskog plana, posjedovni list, a za planirani objekt: okolišnu suglasnost sukladno propisima o zaštiti okoliša, mišljenje/suglasnost organa nadležnog za poslove zaštite povijesnog i prirodnog naslijeđa, prethodnu vodnu suglasnost sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša. propisa iz oblasti voda – navode iz Autocesta.

Još 2006. godine prvi put se u lokalnoj zajednici spominje plinofikacija Krajine, ali smo i danas na istoj temi. Dosta nam je studija, obećanja, idejnih projekata od kojih očito nema ništa. I nije samo riječ o plinofikaciji, nego i o Unskoj pruzi, aerodromu u Bihaću, brzoj cesti, komentirao je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić odgovor koji je Faktor dobio iz BH Gasa na pitanja o projektu izgradnje Zapadne plinske interkonekcije.

Nakon što je prije 18 godina izrađena predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona, trenutno se čeka okončanje javne nabave za izradu studije izvodljivosti. Kada je u pitanju završetak izgradnje, iz BH Gasa navode da bi prva faza projekta mogla biti završena do kraja 2031. godine ukoliko bude adekvatne potpore institucija BiH i Federacije BiH te pravovremene realizacije dijela projekta u Hrvatskoj.

Prethodno se govorilo o 2027. godini.

– Dok gledamo u drugom dijelu, u Hercegovini, Srednjobosanskom kantonu, idu infrastrukturni projekti, ulažu se novci, pokažu nam nekoliko slika, 3D idejno rješenje, malo nas animiraju i to je to – dodao je Sedić.

Na pitanje zašto misli da se Krajina zanemaruje, odgovara da ili nema dovoljnog prodora ljudi iz Krajine u centre političkog odlučivanja za nametanje projekata ili se šalje poruka da Krajini nema mjesta u razvojnoj politici.

– Nije samo stvar plinofikacije, tu je Unska pruga, brza cesta, aerodrom. Akcize na naftu naplaćuju se od 2013. godine. Do danas je USK za brze ceste i autoceste izdvojio od 800 milijuna do milijardu KM, a ovdje do danas nije izgrađen niti jedan metar. Građani USK su platili infrastrukturu, ali ona nije isporučena. Da smo dobili pola od prikupljenog, mogli smo napraviti kompletnu brzu cestu Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Ali ona se spominje dugi niz godina. Ne tražimo da nam se nešto da.

Isto se odnosi i na plin, aerodrom, Unsku prugu, ulaganje u nacionalni park. Pa povećali smo broj turista za 200 posto, ali nam je novca za turizam sve manje. Ne možemo govoriti o razvoju bilo koje grane privrede ako nemamo veze – rekao je Sedić.

Napomenuo je da je samo Grad Bihać kroz porez na dodanu vrijednost (PDV) u proteklih pet godina dao više od 120 milijuna KM.

– Znate li koliko je vraćeno u naš proračun? 22 miliona KM – dodao je Sedić.

Na magistralnom putu M17 kod Zenice, te prema magistralnom putu prema Sarajevu, jutros je došlo do zastoja u oba smjera zbog – ovaca.

– Ovce tjeraju na autocestu – bio je komentar vozača koji je fotografiju poslao jednoj od Viber grupa.

Ostali su se nadovezali u šaljivom tonu.

– Imaju ACC, ne brinite – jedan je od komentara.

Više nije neobično da na bosanskohercegovačkim cestama, pa čak iu tunelima, što zna biti vrlo opasno, vidimo i domaće životinje – stada ovaca, krava, svinja…

Zbog saobraćajne nezgode na autoputu A-1, na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, saobraća se jednom trakom, saopćeno je iz BiHAMK-a.

Iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo za Faktor su kazali da se nesreća dogodila nešto prije 9 sati.

– Učestvovalo je jedno vozilo. Prema informacijama, nitko nije ozlijeđen. Ekipa je izašla na teren – dodaju iz Operativnog centra MUP-a KS.

Izgradnja prve dionice brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, dužine 17,95 kilometara, trebala bi početi krajem ove godine, saopćeno je iz Javnog poduzeća Autoceste FBiH odgovarajući na pitanje federalnog zastupnika Amira Purića.

Pojasnili su da je idejno rješenje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske u potpunosti završeno.

Ovo je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu. Put će biti dug 47 kilometara.

– Na temelju izrađenog idejnog rješenja brze ceste i pribavljenih prethodnih suglasnosti nadležnih organa, pokrenuta je procedura za ishođenje urbanističke suglasnosti za prvu dionicu Bihać – Cazin (Ćoralići) u dužini od 17,95 kilometara. Proglašen je javni interes za izgradnju kompletne dionice brze ceste – saopćeno je iz Autocesta FBiH.

Dodaju da je postupak izvlaštenja u tijeku.

– U razdoblju od 2023. do 2025. godine za projektiranje je utrošeno 4.100.000,00 KM, a za eksproprijaciju 420.000,00 KM. Početak aktivnosti na izgradnji prve dionice Bihać – Cazin (Coralići) u dužini od 17,95 km planiran je za kraj 2026. godine – odgovorili su iz Autocesta FBiH.