Veliki broj vjernika jutros je klanjao bajram-namaz u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je održana centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini.

Nakon sabah namaza počeo je svečani program u izvedbi poznatih učača Kur’ana, ilahija i kasida.

Bajram-namaz u Begovoj džamiji predvodio je i hutbu održao reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović.

Pozvao je vjernike da u vrijeme previranja, epskog nasilja i stradanja, u vrijeme podjela i malodušnosti ostanu prisebni i ne dopuste da nas drugi uvuku u svoje zle vrtloge.

– Naša srca trebaju ostati uz one koji najviše pate. Mi smo mala zajednica ljudi, ne trebamo se bojati zla, ali se moramo brinuti o sebi. Kad bi se suzama mogao ugasiti plamen zla, dovoljne bi bile suze naših majki, da oružje zauvijek utihne – rekao je Kavazović.

Ozbiljna prijetnja vjerskog fanatizma i cionizma nadvila se nad našim glavama, upozorio je.

– To je slijepa sila moći i mržnje, koja uništava svjetove, kulture i civilizacije. Vjerujemo da još ima zdravih srca koja će tome odoljeti, koja idu putem ljubavi i bratstva među ljudima. To je put na kojem su u prošlosti nastajali, rasli i cvjetali gradovi i sela, gdje su ljudi slavili Stvoritelja svjetova i natjecali se za dobro. Nadamo se da će tako biti i dalje, jer iza svake tamne noći dolazi nova zora – naglasio je Reisu-l-ulema.

Između ostalog, poručio je da ne smijemo izgubiti osjećaj za mjeru, istinu i pravdu.

– Naučili smo da je u svakoj situaciji, a posebno u teškim trenucima, najljekovitija Božja riječ i najbolja odlika strpljivost. Oni koji se drže Božijih riječi i nose ih u srcu i duši i budu strpljivi, bit će najbliži čestitosti – naglasio je Reisu-l-ulema u hutbi.

Vjernici su izrazili radost zbog dolaska jednog od najvećih blagdana, ističući da će radost ovog dana podijeliti sa svojim obiteljima i prijateljima.

Bajram-namaz klanjan je u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore.

Nakon centralne bajramske svečanosti, danas će u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice na Kovačima od 9.30 do 11.30 sati biti upriličeno tradicionalno bajramsko čestitanje reisu-l-uleme.

Drugi dan Ramazanskog bajrama Islamska zajednica obilježava kao Dan šehida, a tim povodom centralni program bit će upriličen na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Programom je predviđeno da delegacije odaju počast i polože cvijeće na središnjem platou, a potom i na mezaru prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića.

Ramazanski bajram počinje 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara, i slavi se tri dana.

Redakcija portala Faktor svim muslimanima i našim čitateljima čestita Bajram šerif mubarek olsun.

Centralna bajramska svečanost Muftiluka goraždanskog bit će u džamiji u Milatkovićima, Medžlis Islamske zajednice Čajniče.

Bajram-namaz će predvoditi i hutbu održati Ramzi ef. Pitić, muftija goraždanski.

U ovoj džamiji će se prvi put nakon više od 80 godina od rušenja klanjati bajram-namaz, dok će se sabah-namaz klanjati u džamiji Sinan-paše Boljanića u Čajniču.

U ovoj džamiji su 14. marta ove godine prvi put nakon 1943. godine klanjane teravije.

Taraviji je prisustvovalo dvadesetak džematlija, a ovaj događaj predstavlja simboličan povratak vjerskog života na mjesto gdje je tokom Drugog svjetskog rata bila srušena džamija.

Glavni imam Medžlisa Čajniče Avdo ef. Šišić je kazao kako je inicijativa za obnovu džamije potekla od rahmetli Salke Pašića, čija je obitelj financirala završetak projekta.

– Inicijativa za obnovu potekla je od rahmetli Salke Pašića, a sada su njegovi sinovi praktično završili posao. Ako Bog da, njegovo službeno otvorenje planiramo na ljeto – rekao je Šišić.

Prema njegovim riječima, tačan datum izgradnje stare džamije nije poznat, ali postoje pretpostavke da potiče iz osmanskog perioda.

– Pretpostavlja se da je mogla imati karakter vojne džamije, što nije rijedak slučaj za udaljenija područja gdje su bila manja naselja. Oko džamije je i mezarje, a malo iznad su i stare niše, što svjedoči o dugom kontinuitetu života na ovim prostorima – kazao je efendija Šišić.

Zemljište na kojem se nalazi džamija desetljećima nije bilo u vlasništvu Islamske zajednice, jer je vakufska parcela bila uknjižena na općinu.

Postupkom koji je Medžlis Čajniče zaključio krajem 2021. godine, parcela je vraćena u posjed Islamskoj zajednici, čime su stvoreni uvjeti za obnovu džamije, navodi se. Preporod.info.

Šejh Ekrima Sa’id Sabri, Hatib džamije Al-Aqsa i bivši muftija Jerusalema i Palestinskih teritorija, izdao je fetvu kojom poziva muslimane da klanjaju bajram-namaz na najbližoj mogućoj lokaciji ovom vjerskom objektu, koji je, po nalogu Izraelaca, zatvoren više od dva tjedna, piše on. Bliskoistočno oko.

Sabri je rekao da bi svi muslimani trebali prisustvovati događaju u petak (20. ožujka), prvog dana Ramazanskog bajrama, i moliti se na najbližoj mogućoj lokaciji mjestu, koje se smatra jednim od najsvetijih u islamu.

– Svima je postalo jasno da zatvaranje blagoslovljene džamije Al-Aqsa od početka rata protiv Irana nosi izraelske političke ciljeve i planove, vezane uz pokušaj iskorištavanja ovog velikog regionalnog događaja kako bi se nametnuli planovi judaizacije blagoslovljene džamije Al-Aqsa – rekao je Khaled Zabarqa, Sabrijev odvjetnik u intervjuu za Middle East Eye.

– Stoga je izgovor izraelske okupacije da su zatvorili Al-Aqsu iz sigurnosnih razloga, kako bi zaštitili živote ljudi, lažan i izmišljen izgovor i pokušaj obmane javnog mnijenja.

Džamija Al-Aqsa, koju Židovi smatraju Brdom hrama i najsvetijim mjestom u judaizmu, dugo je bila žarište sukoba u okupiranom istočnom Jeruzalemu.

Iako je službeni stav Glavnog rabinata dugo bio da Židovi ne smiju ulaziti na to mjesto dok se ne zarede u vjeri, neke židovske skupine zahtijevale su pristup džamiji Al-Aqsa za molitvu, pa čak i izgradnju Trećeg hrama tamo.

Mnogi Palestinci strahuju da su ograničenja muslimanskog pristupa mjestu preteča porasta židovskog bogoslužja, pa čak i djelomičnog ili potpunog rušenja džamije.

Middle East Eye izvijestio je u ponedjeljak da izraelske vlasti planiraju zatvoriti mjesto, koje je Izrael okupirao od rata 1967., za Ramazanski bajram, što bi izazvalo bijes među muslimanskim vjernicima.

Izvori upoznati s poslovima džamije rekli su da su izraelske vlasti obavijestile Islamski vakuf, tijelo odgovorno za upravljanje mjestom, o odluci posljednjih dana.

Ovo je prvi ramazan od 1967. godine u kojem Palestinci nisu mogli klanjati džumu namaz u ovoj džamiji.

Izraelske su vlasti ranije ovog mjeseca zatvorile stranicu, navodeći “sigurnosnu situaciju” usred američko-izraelskog rata protiv Irana.

Unatoč tome, Palestinci su se svake večeri pokušavali moliti u blizini mjesta, što je izazvalo nasilne reakcije izraelske policije.

Prošlog je tjedna osam zemalja s muslimanskom većinom osudilo neopravdano zatvaranje džamije, rekavši da Izrael nema suverenitet nad cijenjenim mjestom i da mora odmah ukinuti ograničenja.

Međutim, gašenje se nastavilo neprovjereno. Namaz petkom i taravih namaz ostali su zabranjeni, a Palestincima je zabranjen pristup mjestu, uz veliku prisutnost izraelskih snaga u Starom gradu.

Od zatvaranja, u veliki kompleks džamije nije bilo dozvoljeno više od 25 vakufskih djelatnika po smjeni.

Zabarqa je rekao da je Sabrijev autoritet takav da bi se molitva u blizini džamije smatrala jednakom molitvi unutar nje, u vjerskom smislu.

– Ova fetva je veoma važna, a isto tako za sve one koji traže nagrade i blagodati, posebno u ovim danima, postoji prilika da ih i dobiju. Na kraju krajeva, Svemogući Bog je taj koji upravlja poslovima i štiti svetinje i mubarek džamiju Al-Aqsa – kazao je.