Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski pozvao je u ponedjeljak na formiranje snaga za brzu reakciju financiranih iz proračuna Europske unije (EU) koje bi mogle biti raspoređene u krizama u susjedstvu bloka, naglašavajući da Europa mora postati sposobnija osigurati vlastitu sigurnost.

– EU mora biti sposobnija djelovati u svom neposrednom susjedstvu – rekao je Sikorski, navodi se u objavi MVEP-a na društvenoj mreži X nakon konferencije za novinare s irskom ministricom vanjskih poslova Helen McEntee.

– Ili na Balkanu ili primjera radi, ako se situacija u Libiji pogorša – dodao je.

Sikorski je rekao da želi da se snage za brzu reakciju “koje teoretski već imaju” financiraju iz proračuna EU-a, a koje se mogu rasporediti prema dogovorenim pravilima angažmana i otvorene za dragovoljce iz država članica.

Također je naglasio da bi Europa trebala moći upravljati ograničenim sigurnosnim operacijama bez pretjeranog oslanjanja na saveznike.

– SAD je u pravu kada kaže da je odvraćanje Vladimira Putina u svom neposrednom susjedstvu zadatak za NATO kao cjelinu, ali u operacijama manjih razmjera trebali bismo biti u stanju osigurati vlastitu sigurnost bez stalnog nametanja drugima ili traženja pomoći – rekao je Sikorski u drugom priopćenju ministarstva.

Dodao je da će snažniji europski obrambeni kapaciteti blok učiniti “vjerodostojnijim saveznikom SAD-u i vjerodostojnijim kontinentom za naše konkurente i prijatelje”.

Rijedak prodor arktičkog zraka krajem travnja donosi drastičan pad temperatura diljem istočne i jugoistočne Europe, piše meteorološka služba Teško vrijeme u Europi.

Hladni val, koji će se zadržati i početkom svibnja, donijet će mraz, ponegdje i snijeg.

Prema analizi portala Teško vrijeme u Europiuzrok je rijedak atmosferski obrazac poznat kao Omega blokada, koji blokira normalno kretanje vremenskih sustava i omogućuje vrlo hladnom arktičkom zraku da prodre duboko na jug kontinenta.

Ova promjena dolazi u najgorem mogućem trenutku za poljoprivredu.

Do sredine tjedna će anticiklona iznad sjevernog Atlantika dodatno ojačati i proširiti se sve do Grenlanda, što će hladni zrak potisnuti južnije, prema srednjoj Europi i Balkanskom poluotoku.

Temperaturna anomalija bit će izražena, s vrijednostima do 12 stupnjeva ispod normale u mnogim zemljama istočne Europe.

Postupno zahlađenje u srijedu će zahvatiti i dijelove srednje Europe, pa tako i Balkan.

Istodobno će zapadna Europa i zapadni Mediteran ostati pod utjecajem toplije zračne mase, stvarajući tako oštar temperaturni kontrast u srednjem dijelu kontinenta.

U četvrtak i petak ujutro temperature bi se u istočnoj Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Austriji mogle kretati oko nule, a u kotlinama su mogući kasni mrazevi koji bi mogli uzrokovati štete. Ovaj dipolni uzorak – toplo na zapadu i hladno na istoku – zadržat će se do kraja travnja i početka svibnja.

Do petka, 1. svibnja, snažna anticiklona nad Atlantikom organizirat će se u klasičnu Omega blokadu. Dok će se vrućina zadržati nad zapadnom Europom, hladnoća će se pojačati nad Balkanom i crnomorskim područjem, gdje će se premjestiti duboka ciklona. Temperature će biti 10 do 15 stupnjeva ispod prosjeka, što je iznimno rijetko i ekstremno za početak svibnja.

Ovako jaka temperaturna anomalija sigurno će rezultirati vrlo hladnim jutrima u petak i subotu, s vjerojatnošću da će temperature pasti nekoliko stupnjeva ispod nule.

To je posebno kritično zbog opasnosti od mraza u vinogradima u većini zemalja Balkanskog poluotoka, gdje bi štete mogle biti znatne, pa čak i katastrofalne.

Kako se približava proljeće, Bosnu i Hercegovinu, regiju i druge europske zemlje u okruženju suočavaju s neuobičajeno toplim i promjenjivim vremenskim prilikama. Iako je zima 2025./26. u mnogim dijelovima kontinenta obilovala kišom i značajnim nedostatkom sunčanih sati, trendovi od početka ožujka ukazuju na postupnu stabilizaciju i porast temperature, piše Met ured.

U Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama očekuju se umjereno topli dani s temperaturama koje će često biti iznad višegodišnjeg prosjeka za početak marta. Danju će u većini gradova biti ugodno uz sunčanije intervale, a jutarnja magla i temperatura blizu nule, osobito u središnjim i gorskim predjelima.

Dnevne temperature u većini gradova kretat će se između 12°C i 18°C, a na jugu i nizinama ponegdje i do 20°C.

Jutarnje temperature bit će niže, uglavnom od 0°C do 6°C, uz mogućnost mraza u središnjim i gorskim predjelima. Lokalni pljuskovi i kraća kiša očekuju se u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima, dok će u središnjim i istočnim krajevima biti više sunčanih intervala.

Promjenjivo, ali toplije vrijeme donosi mjestimičnu prolaznu naoblaku i kišu, osobito u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima, kada će preko Balkana prelaziti frontalni sustavi s Atlantika. Ovakve promjene mogu uvjetovati kratkotrajne pljuskove, ali i razvedravanje uz postupan porast temperature zraka.

Nedjelja, 8. ožujka, očekuje se kao najtopliji dan u tjednu, s dnevnim temperaturama od 15°C do 19°C, uglavnom uz sunčane intervale, no lokalno su mogući pljuskovi. Takva situacija označava raniji dolazak proljeća, što je neuobičajeno za prvi dio ožujka.

Početak nove godine donosi naglu promjenu vremenskih prilika u Europi.

Snažan prodor Arktika zahvatit će gotovo dvije trećine kontinenta, a Balkan će se naći u epicentru jakih zimskih oluja, obilnog snijega i neobično niskih temperatura.

Meteorološki modeli pokazuju da će temperature u velikom dijelu Europe, pa tako i u Bosni i Hercegovini, pasti 12 do 15 stupnjeva ispod prosjeka za ovo doba godine. Uzrok je formiranje takozvanog grenlandskog bloka koji blokira normalno strujanje zraka i omogućuje da se arktičke ledene mase spuštaju duboko prema jugu, piše portal Severe Weather, prenosi N1.

Posebno opasna kombinacija očekuje se nad Balkanom, gdje će se hladni arktički zrak sudarati s toplijom i vlažnijom zračnom masom iz Sredozemlja. Taj će sraz izazvati snažne mediteranske ciklone, poznate i kao “balkanske snježne bombe”, koje će do kraja tjedna donijeti intenzivne snježne padaline, mećave i olujne vjetrove.

Najviše snijega očekuje se u središnjim predjelima Balkana. U Bosni i Hercegovini, posebno u zapadnim i planinskim predjelima, lokalno se predviđa više od 50 centimetara snijega, dok ponegdje može doći i do gotovo jednog metra. Slične prilike očekuju se i u Hrvatskoj, sjevernoj Srbiji, južnoj Sloveniji i dijelovima Rumunjske.

Dodatni problem predstavljat će jaka bura duž Dinarida i Jadrana s udarima vjetra koji bi mogli prelaziti 120 pa i 150 kilometara na sat. U kombinaciji s obilnim snijegom, to će uzrokovati jaku mećavu, smanjenu vidljivost i ozbiljne smetnje u prometu, uključujući moguće zatvaranje cesta.

Dok će unutrašnjost Balkana biti pod snijegom, južne dijelove regije očekuju različite, ali jednako ekstremne pojave. U Crnoj Gori se zbog pritjecanja toplije i vrlo vlažne mediteranske zračne mase očekuju obilne kiše, a količina oborina lokalno bi mogla doseći i do 400 milimetara, što nosi opasnost od bujičnih poplava.

Ovakav razvoj vremena povezan je i s poremećajem polarnog vrtloga koji je ove zime već izazvao velike hladnoće u Sibiru i Sjevernoj Americi, a sada se njegov utjecaj snažno osjeća i nad Europom. Meteorolozi upozoravaju da bi zimski uvjeti mogli potrajati do sredine, pa i kraja siječnja, uz mogućnost novih hladnih valova.

Građanima se savjetuje oprez, osobito u gorskim predjelima i na cestama, te redovito praćenje vremenskih upozorenja i idućih dana.