Udomiteljstvo je puno više od osiguravanja krova nad glavom – ono je spas i prilika za novo, sretnije djetinjstvo. Često mislimo da su za to potrebne savršene filmske obitelji.

Istina je drugačija. Zakon traži stabilne, empatične osobe spremne dati ljubav. Kroz jasne okvire, financijsku stabilnost i stručnu pomoć, sustav u Kantonu Sarajevo osigurava da nitko ne bude sam na ovom plemenitom putu.

Prvo i najvažnije pitanje koje se postavlja je – tko ima pravo djetetu otvoriti vrata svog doma? Zakon o udomiteljstvu FBiH je jasan: udomitelj može postati bračni ili izvanbračni par, ali i samac.

O ovoj temi razgovarali smo sa Belmom Šehović, stručnom suradnicom za pravne poslove u Službi za hraniteljstvo Kantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo.

Prema njezinim riječima, da bi osoba ili partneri ušli u ovaj proces moraju ispunjavati sljedeće opće uvjete.

Državljanstvo i prebivalište: Moraju biti državljani BiH sa prebivalištem u FBiH (izuzetak su strani državljani sa stalnim nastanjenjem, ukoliko Stručni tim Kantonalnog centra za socijalni rad ocijeni da je to u najboljem interesu djeteta i uz saglasnost Federalnog ministarstva).

Dobne granice: Sponzor ne može biti osoba mlađa od 25 niti starija od 65 godina. Postoji iznimka od ovog pravila u relacijskom udomiteljstvu (na primjer, kada baka i djed čuvaju unuke).

razlika u godinama: Razlika u godinama između uzdržavatelja i uzdržavatelja (djeteta) ne može biti manja od 25 niti veća od 50 godina. Ova razlika prirodno odražava biološki raspon između roditelja i djeteta, osiguravajući stabilnu generacijsku ravnotežu. Stručni tim može odobriti odstupanje ako je to u najboljem interesu djeteta.

Sposobnost i obrazovanje: Moraju biti punoljetni, poslovno i zdravstveno potpuno sposobni te imati završeno najmanje srednje strukovno obrazovanje (SSS).

Financijska i stambena stabilnost: Moraju imati riješene stambene i materijalne uvjete života, te podmirene porezne obveze.

Kompetencije za odgoj: Ključni uvjet je posjedovanje ljudskih i roditeljskih kapaciteta prema procjeni Centra. U prijevodu – zakon traži ljude koji znaju zagrliti, saslušati, utješiti i odgojiti dijete da postane dobra osoba.

Jedna od najčešćih zabluda je da samci ne mogu biti hranitelji obitelji. Zakon izričito kaže da osoba koja živi sama, bez obzira da li je neoženjena, udovac, udovac ili razvedena – ima apsolutno jednako pravo na podnošenje zahtjeva.

– Uvjeti su isti za sve. Samac mora ispunjavati sve prethodno navedene stambene, materijalne, zdravstvene, obrazovne i dobne uvjete iz Zakona o udomiteljstvu.

Emocionalna snaga je važna. Često stabilna, predana i smirena osoba može djetetu pružiti svu potrebnu ljubav i sigurnost. Za dijete koje je prošlo teške traume i nemire, mirniji dom sa samo jednim udomiteljem ponekad je upravo ono što mu je najpotrebnije za ozdravljenje i osjećaj sigurnosti – kaže Šehović.

Dakle, ako netko ima uvjete, stabilnost i iskrenu želju da pomogne, to što živi sam nije prepreka. Prilika je to postati nečiji cijeli svijet i jedina obitelj.

Država kroz zakonske okvire osigurava redovita mjesečna sredstva kako bi se djetetu osiguralo sve što mu je potrebno, a udomiteljima osigurala stabilnu materijalnu potporu.

– Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS svake godine donosi uputstvo o visinama novčanih naknada. Ovim aktom se financijski iznosi direktno usklađuju sa zakonskom osnovom (prosječna neto plaća u FBiH).

Prije smještaja djeteta u obitelj nadležni centar za socijalni rad pribavlja formalnu saglasnost resornog ministarstva za korištenje ovih naknada – kaže za Faktor Belma Šehović.

Prema važećim propisima Ministarstva, ova se potpora sastoji od dva ključna dijela, naknade za rad udomitelja i naknade za uzdržavanje djeteta, a iznosi su definirani na sljedeći način.

Tradicionalno udomiteljstvo: Ukupno 717,30 KM mjesečno po djetetu. Ovaj iznos čini pomoć za udomiteljstvo od 239,10 KM i pomoć za uzdržavanje u iznosu od 478,20 KM.

Specijalizirano udomiteljstvo: Ukupno 1.275,20 KM mjesečno po djetetu. Ova potpora namijenjena je djeci s dodatnim razvojnim potrebama ili zdravstvenim poteškoćama, a sastoji se od 478,20 KM udomiteljskog dodatka i 797,00 KM za uzdržavanje djeteta.

Ovakvim sustavom kantonalno ministarstvo ne samo da administrativno provjerava smještaj, nego i jamči urednost i pravnu utemeljenost plaćanja, čime se direktno potiče razvoj udomiteljstva kao humanijeg oblika zaštite djeteta u odnosu na institucionalni smještaj.

– Potpora sustava udomiteljima ne ogleda se samo u financijskim beneficijama, već prvenstveno u stručnoj i edukativnoj pripremi koja počinje prije dolaska djeteta u obitelj. Sukladno Zakonu, svi potencijalni udomitelji imaju obvezu, ali i pravo na besplatno i sustavno organizirano osposobljavanje i obrazovanje.

Ovaj proces je podijeljen u dvije ključne faze, osnovno i dodatno obrazovanje. To nije samo administrativno testiranje, već temeljit, interaktivan proces učenja i osnaživanja. Kroz ove programe, koje provode certificirani stručnjaci centara za socijalni rad, sustav pruža podršku budućim udomiteljima – kaže Šehović.

Tri su ključna smjera.

Razumijevanje dječje psihologije: Udomitelji uče o specifičnim razvojnim potrebama djece različite dobi i kako na njih adekvatno odgovoriti.

Prepoznavanje traume i gubitka: Trening pruža duboki uvid u emocionalni svijet prognane djece, objašnjava prirodu traume, privrženosti i gubitka kroz koji su prošla, te nudi alate za njihovo iscjeljenje.

Otkrivanje vlastitih kapaciteta: Putem samoprocjene i radionica potencijalni udomitelji otkrivaju vlastite snage, roditeljske vještine, ali i granice unutar odgojnog procesa. Zakon priznaje da ljubav i dobre namjere nisu dovoljni za specifične izazove udomiteljstva. Zato kroz PRIDE program država osigurava da udomitelji vrata svog doma otvore potpuno spremni, puni samopouzdanja i uz podršku stručnih timova od samog početka.

Uloga sustava ne prestaje završetkom osnovnog obrazovanja i dolaskom djeteta u obitelj.

Tek tada dobiva svoj puni smisao. U skladu sa zakonskim okvirom, Centar za socijalni rad prestaje biti samo upravno tijelo koje obavlja nadzor, već postaje svakodnevni, praktični partner i podrška udomiteljskoj obitelji. Ova kontinuirana podrška ostvaruje se kroz četiri ključna segmenta.

– To se odvija kroz sveobuhvatan savjetodavni rad. Stručni timovi, sastavljeni od socijalnih radnika, psihologa i pedagoga, redovito obilaze obitelj. Oni nisu tu da kontroliraju, već da pruže stručnu pomoć, savjete i zajednički prebrode svakodnevne obrazovne izazove ili moguće krizne situacije. Centar aktivno koordinira suradnju sa školama, vrtićima i zdravstvenim ustanovama. Na ovaj način djetetu se maksimalno olakšava proces tretmana, inkluzije i školovanja, a udomitelji rasterećuju administrativnog pritiska. Sustav u potpunosti preuzima teret formalnih procedura. To uključuje ugovaranje zdravstvenog osiguranja za dijete, rješavanje pitanja skrbništva i održavanje svih pravnih protokola.

Važno je i profesionalno posredovanje s biološkom obitelji. Djetetov kontakt s biološkim roditeljima može biti emocionalno izazovan. Stoga ove susrete organiziraju, provode i strogo kontroliraju stručni djelatnici Centra, vodeći računa da svaki kontakt bude isključivo u najboljem interesu djeteta. Sigurnost je ta koja ljubav čini mogućom – kaže za Faktor viši stručni saradnik za pravne poslove u Službi za hraniteljstvo Kantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo.

Svrha cjelokupnog sistema – od finansijske podrške Ministarstva KS, preko PRIDE obuke, do kontinuirane saradnje sa Centrom – jeste stvaranje cjelovitog i sigurnog okruženja za sve aktere. Kada udomitelj iza sebe ima institucionalnu, pravnu, profesionalnu i financijsku sigurnost, rasterećen je sistemskih briga. Tada svu svoju energiju, pažnju i kapacitete može usmjeriti na ono što je djetetu najpotrebnije i što nijedan sustav ne može kupiti novcem. Pružanje čiste ljubavi, stabilnosti, osjećaja pripadnosti i tople obiteljske atmosfere djetetu koje je to pravo privremeno izgubilo.

Za više informacija o tome kako otvoriti vrata svog doma i postati udomitelj, obratite se na:

JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo – Služba za hraniteljstvo

Adresa: Gatačka br. 80, 71000 Sarajevo

Telefon: 033/723-630

Email: [email protected]