Rat u Iranu započeo je kao nevjerojatno koordinirana zajednička akcija SAD-a i Izraela, no tri mjeseca kasnije Donald Trump i Benjamin Netanyahu ne znaju kako sukob privesti kraju.

S jedne strane, Trump želi diplomatski dogovor koji bi otvorio Hormuški tjesnac, lišio Iran obogaćenog urana i brzo okončao sukob koji je doveo do skoka cijena goriva i – što je još važnije za američkog predsjednika – podijelio njegovu političku bazu.

S druge strane, Netanyahua kritiziraju kod kuće i kažu da bi trebao dodatno pojačati udare na Hezbollah.

Napetosti između dvojice čelnika prošlog su tjedna kulminirale upravo zbog Libanona jer je Teheran uvjetovao nastavak pregovora sa SAD-om prekidom sukoba Hezbollaha i Izraela. Nakon nekoliko žestokih rasprava postignut je labavi dogovor da će Hezbollah prestati napadati Izrael, a Izrael prestati napadati Bejrut, iako su napadi na druga područja Libanona nastavljeni u utorak. The Wall Street Journal.

Trump je pak u petak okupio svoje suradnike u Bijeloj kući i rekao da želi bolji dogovor s Iranom koji bi uključivao jamstva da Teheran nikada neće pokušati doći do nuklearnog oružja te da će predati svoj obogaćeni uran. Taj je zahtjev bio hitan, a Trump je kasnije objavio da je dogovor blizu.

Ali već se spremao novi problem. Netanyahu je pokrenuo novu operaciju protiv Hezbollaha i lansirao više dronova sa smrtonosnim teretom u Libanon. Trump je odmah obaviješten da je došlo do još jedne eskalacije koja prijeti prekidom mirovnih pregovora. A onda je uslijedio niz telefonskih razgovora Trumpa i Netanyahua o kojima su prenijeli svi svjetski mediji.

Netanyahu je inzistirao da jednostavno mora napasti Hezbollah, a Trump mu je uz dosta prostota odgovorio da bi već bio u zatvoru da nema podršku Bijele kuće te da zbog svega toga sada cijeli svijet mrzi i Netanyahua i Izrael.

– Mislim da postoje velike razlike (između njih). Trump želi iscrpiti sve opcije i ne želi da to išta poremeti – rekao je Danny Citrinowicz, bivši izraelski vojni obavještajni dužnosnik i viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.

Obojica lidera su za petama jer se i jednima i drugima bliže izbori, ali ih biračko tijelo gura u suprotnim smjerovima. Rat u Iranu i rastuće cijene goriva podijelili su Trumpovu MAGA bazu, a čak je i Tucker Carlson rekao da podrška Izraelu nema smisla.

Iran, naravno, nije prekriženih ruku promatrao sukob čelnika SAD-a i Izraela, već je brzo zaprijetio prekidom pregovora s Washingtonom ako Izrael proširi svoje napade na uporišta Hezbollaha u južnim predgrađima Beiruta. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da SAD pokušava odvojiti izraelsko-libanonske pregovore od pregovora s Iranom, unatoč naporima Teherana da ih poveže.

– Pokušavamo gledati na razgovore između Libanona i Izraela kao na odvojeno pitanje od Irana, dok Iran pokušava sve to spojiti u jednu cjelinu – rekao je Rubio tijekom saslušanja u Kongresu u utorak. Optužio je Teheran da “pokušava osujetiti svaki pokušaj da Izrael i Libanon konačno počnu surađivati ​​i produžiti sukob kako bi, ako se u budućnosti postigne dogovor, mogao tvrditi da je odgovoran za njegovo postizanje”.

U međuvremenu, neki su demokrati pokušali povezati Trumpovu odluku da uđe u rat s Iranom s njegovim bliskim odnosom s Netanyahuom.

– Netanyahu govori da je na ovo čekao 40 godina – rekao je senator Chris Van Hollen Rubiu tijekom saslušanja.

– Ispada da je konačno našao predsjednika koji je dovoljno glup i nepromišljen da mu se pridruži.

Rubio je, naravno, rekao da se ne slaže s tom ocjenom.

Iako se pravio da ne obraća previše pažnje na iranske prijetnje prekidom pregovora, Trump je ipak pojačao pritisak na Netanyahua da se suzdrži od daljnjih napada. Izrael je rekao da je na kraju pristao ne napadati Bejrut pod uvjetom da Hezbollah prestane napadati izraelske gradove, iako su naknadni izraelski napadi pokazali da gradovi na samom jugu Libanona nisu bili uključeni u dogovor.

I kako sad prekinuti sukob?

Izrael na iransko vodstvo gleda kao na egzistencijalnu prijetnju i strahuje da bi Trump mogao ublažiti pritisak na Teheran prije nego što osigura značajne ustupke u iranskom nuklearnom programu. Trump, iako od Irana traži strože uvjete, traži i diplomatski izlaz iz sukoba. Trumpova umiješanost izazvala je kritike u Izraelu, gdje su protivnici optužili Netanyahua da je dopustio Washingtonu da ograniči izraelske vojne operacije.

Čelnik oporbe Yair Lapid rekao je da zbog cijelog skupa Izrael sada izgleda “kao potpuni protektorat” SAD-a.

Razdor između saveznika čini se tim veći jer je sve počelo kao vrlo koordinirana akcija.

Američki zrakoplovi cisterne pomagali su u izraelskim operacijama, dužnosnici obiju zemalja zajedno su planirali vojne akcije, a Trump i Netanyahu javno su govorili da im je zajednički cilj onesposobiti iranski nuklearni program i oslabiti sposobnost režima da prijeti regiji.

Ali nakon što je Iran zaustavio pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, što je potaknulo rast cijena energije, Washington je počeo tražiti diplomatsko rješenje. Nakon još jednog teškog razgovora krajem svibnja, Trump je javno pohvalio Netanyahua kao gospodara rata, ali je dodao:

– Učinit će sve što ja želim.

– Ovo je Trumpov show. Nije Netanyahuov – to je Citrinowicz rekao, prema izvješćima Jutro.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je telefonski razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i da Izrael neće poslati vojsku u Bejrut.

– Ti si jebeno lud – rekao je navodno Trump izraelskom premijeru, piše Axios , pozivajući se na insajderske izvore.

Dva izvora rekla su da je Trump tijekom razgovora tvrdio da je on odgovoran što Netanyahu nije završio u zatvoru, aludirajući na njegovu političku podršku tijekom suđenja za korupciju izraelskom premijeru.

Drugi američki dužnosnik rekao je da je Trump posebno zabrinut zbog velikog broja civilnih žrtava i protivi se taktici rušenja cijelih stambenih zgrada kako bi se eliminirali pojedinačni zapovjednici Hezbollaha.

Prema izraelskom dužnosniku, Izrael više ne planira napadati ciljeve Hezbollaha u Bejrutu.

Iako su Trump i Netanyahu i prije imali napete telefonske razgovore, do sada su uglavnom uspjeli održati blisku koordinaciju oko Irana i drugih regionalnih pitanja.

Jedan američki dužnosnik tvrdi da je ovo bio jedan od najtežih razgovora dvojice čelnika otkako se Trump vratio u Bijelu kuću.

Libanon tvrdi da je Hezbollah prihvatio američki plan prema kojem bi ta organizacija prestala s napadima na Izrael, dok Izrael zauzvrat više ne bi napadao glavni grad Libanona Bejrut.

Nevjerojatne scene iz Bejruta prenose se diljem svijeta dok tisuće ljudi bježe iz grada.

Libanonsko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama priopćilo je da je “dobilo potvrdu Hezbollaha da prihvaća američki prijedlog o zajedničkom prekidu napada”.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu potvrdio je postojanje sporazuma, ali je istovremeno upozorio da će se napadi na Bejrut nastaviti “ako Hezbollah ne prestane napadati naše gradove i civile”.

Izjave su uslijedile nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump objavio da je razgovarao s predstavnicima i Netanyahua i Hezbollaha te da su se, prema njegovim riječima, “složili prekinuti pucnjavu”.

To se dogodilo nakon što je Iran upozorio da izraelske vojne operacije u Libanonu predstavljaju prijetnju trenutnom američko-iranskom primirju.

Sjedinjene Države pokušavaju postići novi dogovor s Iranom o njegovom nuklearnom programu, dok izraelske vojne operacije protiv Hezbollaha u Libanonu jačaju. Ovi paralelni razvoji sve se više smatraju znakom različitih pristupa ključnih saveznika sigurnosti na Bliskom istoku.

Prema Reutersu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ima ograničen utjecaj na američku politiku prema Iranu, iako se komunikacija između dviju strana nastavlja na visokoj razini.

Istodobno, Axios javlja da američki pokušaji smirivanja situacije u Libanonu nailaze na prepreke zbog nastavka izraelskih vojnih operacija i povećanog pritiska na Hezbollah, koji Washington vidi kao ključni izvor regionalne nestabilnosti.

Analitičari upozoravaju da se sukobi između Izraela i Hezbollaha, koji ima bliske veze s Iranom, ne mogu odvojiti od šire diplomatske slike.

Svaka nova eskalacija u Libanonu dodatno komplicira napore SAD-a da postigne dogovor s Teheranom i smanji napetosti u regiji.

Guardian također ističe da se kriza u Libanonu i pregovori o Iranu sve više isprepliću, što dodatno komplicira odnose između Washingtona i Tel Aviva i širi prostor za neslaganje oko strategije na Bliskom istoku.

U tom okviru, američka administracija naginje diplomatskom rješenju i deeskalaciji napetosti, dok Izrael i dalje vojni pritisak na mreže povezane s Iranom smatra nužnim za vlastitu sigurnost.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu priznao je u četvrtak da Izrael trenutno kontrolira 60 posto Pojasa Gaze i nagovijestio planove za proširenje kontrole na 70 posto teritorija.

Prema izraelskom kanalu 12, Netanyahu je to rekao tijekom seminara u Jordanskoj dolini.

Nije pojasnio kako će se takvi planovi provesti.

Izraelska vojska objavila je prošlog listopada da kontrolira 53 posto Pojasa Gaze nakon preraspodjele na takozvanu “žutu liniju” u sklopu prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi.

Sporazum je predviđao daljnja izraelska povlačenja u drugoj fazi, koja je započela u siječnju. “Žuta linija” odnosi se na privremenu zonu razdvajanja u istočnoj Gazi koja razdvaja područja pod izraelskom vojnom kontrolom od područja u kojima Palestinci mogu ostati.

Međutim, palestinski izvori kažu da se granica postupno pomicala prema zapadu posljednjih mjeseci.

Bassem Naim, visoki dužnosnik Hamasa, rekao je za Anadolu Agency da je Izrael dodatno pomjerio liniju za osam do devet posto teritorije Gaze, povećavajući područje pod izraelskom kontrolom na više od 60 posto.

Promjena je smanjila prostor dostupan Palestincima na blizu 38 posto enklave, dodatno pogoršavajući ionako strašnu humanitarnu krizu.

Izrael je pokrenuo genocidni rat u Gazi u listopadu 2023., ubivši više od 72.000 Palestinaca i ranivši više od 172.000, većinom žena i djece, prema palestinskim podacima.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da su izraelske snage prešle rijeku Litani u južnom Libanonu, što ukazuje na širenje izraelske kopnene operacije izvan prethodno najavljenog područja operacije.

Netanyahu je rekao tijekom seminara u Jordanskoj dolini:

– Sada smo napali Bejrut, a jučer smo napali Tir i naše snage su prešle rijeku Litani. Napadamo ih i jako ćemo ih udariti – navodi izraelski Channel 14, pozivajući se na Hezbollah.

Litani je glavna rijeka Libanona, izvire zapadno od Baalbeka i teče kroz dolinu Bekaa u istočnom Libanonu prije nego što stigne do juga zemlje.

Netanyahu je također tvrdio da će izraelska vojska eliminirati prijetnju Hezbollahovih dronova.

Izrael nastavlja sa svakodnevnim kršenjem sporazuma o prekidu vatre objavljenog 17. travnja, koji je produžen do početka srpnja.

Hezbollah je na kršenja odgovorio raketnim i bespilotnim napadima na izraelske trupe i vojna vozila u južnom Libanonu i sjevernom Izraelu.

Posljednjih tjedana Hezbollahovi dronovi izazvali su sve veću zabrinutost u Izraelu, a Netanyahu ih je opisao kao “glavnu prijetnju” zbog poteškoća u otkrivanju.

Od 2. ožujka Izrael je pokrenuo veliku ofenzivu u Libanonu u kojoj je ubijeno 3.269 ljudi i ranjeno 9.840, uz raseljavanje više od milijun ljudi, prema službenim brojkama od srijede.

Izrael je okupirao područja u južnom Libanonu, neka desetljećima, a druga od rata 2023.-2024. Tijekom trenutne ofenzive Izrael je napredovao desetak kilometara u područje južnog Libanona.

Američki predsjednik Donald Trump osvrnuo se na svoj odnos s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, komentirajući njegove planove u vezi s potencijalnim napadom na Iran, kao i unutarnju političku situaciju u Izraelu.

Na pitanje novinara što mu je točno Netanyahu rekao i koliko dugo planira odgađati vojnu akciju protiv Irana, Trump je izbjegao izravan odgovor o vojnim planovima, fokusirajući se na svoj osobni odnos s izraelskim čelnikom i njegov utjecaj na njega.

– On je jako dobar čovjek. Učinit će sve što želim i sjajan je tip. Za mene je on sjajan tip – rekao je Trump.

Stao je u obranu Netanyahua, istaknuvši kako smatra da aktualni izraelski premijer nema adekvatan tretman u vlastitoj zemlji, unatoč teškim okolnostima u kojima vodi zemlju.

Trump je podsjetio da je Netanyahu ratni premijer, te da se prema njemu u Izraelu ne postupa dobro.

Osim što je kritizirao odnos javnosti i političara u Izraelu prema aktualnom premijeru, Trump se pohvalio i vlastitom popularnošću među Izraelcima.

Ustvrdivši da uživa veliku podršku u toj zemlji, u šali se našalio na račun svoje političke budućnosti, rekavši da bi se nakon što završi posao u Americi mogao kandidirati u Izraelu.

Američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu razgovarali su o nacrtu sporazuma o okončanju rata s Iranom tijekom napetog telefonskog razgovora, prema izvješću objavljenom u srijedu.

Čelnici su razgovarali o onome što je Axios nazvao “revidiranim mirovnim memorandumom” koji su sastavili Katar i Pakistan tijekom razgovora u utorak, što je navodno razbjesnilo Netanyahua.

– Nakon poziva Netanyahu je gorio od bijesa – rekao je jedan od trojice izvora koji su za “Axios” govorili o razgovoru.

Netanyahu nastoji obnoviti neprijateljstva protiv Irana u ratu koji je na pauzi od početka travnja u primirju koje je Trump kasnije produžio na neodređeno vrijeme.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom o izvješću.

Trump je ranije u srijedu rekao da su pregovori s ciljem konačnog okončanja rata u “završnoj fazi”.

– Isprobat ćemo ovu. ne žuri mi se. Nikada ne mislite, oh, međuizbori, žurim. ne žuri mi se. U idealnom slučaju, volio bih vidjeti manje ubijenih ljudi, umjesto više – rekao je Trump novinarima u zračnoj bazi Andrews, prije nego što je otputovao u saveznu državu Connecticut.

Umanjio je bilo kakve razlike s Netanyahuom, rekavši da se slažu oko Irana i inzistirajući na tome da će Netanyahu učiniti što god želi.

Govoreći diplomantima Akademije američke obalne straže nakon dolaska u sjeveroistočnu državu, predsjednik je o pregovorima s Iranom rekao da je jedino pitanje hoće li ih SAD dovršiti ili će Iran potpisati dokument.

Izraelski parlament odobrio je u srijedu zakon o samoraspuštanju, potencijalno odgađajući sljedeće nacionalne izbore za nekoliko tjedana, za koje ankete predviđaju da će premijer Benjamin Netanyahu izgubiti, rekao je. Reuters.

Datum izbora još nije određen. Izrael bi trebao održavati nacionalne izbore svake četiri godine, ali prijevremeni izbori često su održavani. Posljednji nacionalni izbori održani su u studenom 2022.

Nakon glasovanja o raspuštanju parlamenta, članovi će se morati dogovoriti o datumu izbora. Politički komentatori u Izraelu kažu da će izbori vjerojatno biti održani u prvoj polovici rujna, ali bi se mogli održati bliže roku za listopad.

Glasovanje je održano sada jer je ultraortodoksna židovska frakcija, tradicionalno blizak politički saveznik Netanyahua, ovog mjeseca objavila da više ne vidi premijera kao partnera i da će tražiti prijevremene izbore. Ultraortodoksni čelnici rekli su da to čine jer Netanyahuova koalicija nije ispunila obećanje da će usvojiti zakon koji bi njihovu zajednicu oslobodio obvezne službe u izraelskoj vojsci. Istodobno, oporbene stranke već dugo pokušavaju srušiti Netanyahuovu vladu.

Pokušaj da se to učini prošle je godine propao, a uspjeh ovoga puta, čak i ako je pomaknuo izbore za samo nekoliko tjedana, mogao bi dati zamah oporbenoj kampanji i ograničiti sposobnost koalicije da promiče bilo kakve kontroverzne zakone do tada. U nastojanju da kontrolira proces, koalicija je 13. svibnja podnijela vlastiti prijedlog zakona za raspuštanje Knesseta.

Prijedlog zakona sada ide na odbor, gdje se dogovara datum izbora. Zatim se vraća na konačno odobrenje, pri čemu je za trećinu od tri glasa potrebna većina od 61 od 120-članog Knesseta. Proces bi mogao biti brz ili trajati nekoliko tjedana.

Manje od godinu dana nakon njegovog političkog povratka 2022. godine kao čelnik najdesničarske vlade ikada, Netanyahuove sigurnosne akreditacije potpuno su uništene iznenadnim napadom Hamasa 7. listopada 2023. godine.

Ankete od tada dosljedno pokazuju da Netanyahuova vladajuća koalicija nije ni blizu parlamentarne većine. Međutim, također postoji mogućnost da oporbene stranke ne uspiju formirati koaliciju, ostavljajući Netanyahua na čelu privremene vlade dok se ne riješi politički zastoj. Ovo se već događalo. Prije izbora 2022. Izrael je bio uhvaćen u nizu neuvjerljivih izbora, održavši pet krugova glasovanja u manje od četiri godine.

Netanyahuov glavni izazivač je Naftali Bennett, bivši suradnik koji je svrgnuo najdugovječnijeg izraelskog čelnika na izborima 2021. i sam postao premijer. Desničar Bennett udružio je snage s oporbenim čelnikom lijevog centra Yairom Lapidom kako bi osnovali novu stranku Zajedno, koja je sada rame uz rame s Netanyahuovim Likudom. Drugi kandidat koji pobjeđuje na izborima je bivši načelnik vojske i centristički ministar u vladi Gadi Eizenkot.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će Jeruzalem zauvijek ostati pod kontrolom Izraela, hvaleći vojna postignuća protiv Irana i drugih neprijatelja. The Times of Israel.

– Režim terora u Iranu je slabiji nego ikad, a država Izrael je jača nego ikad. Nastavit ćemo se odlučno boriti protiv svake prijetnje radikalnog islama – rekao je Netanyahu.

Ponovio je svoju tvrdnju da Izrael nije pokrenuo napade na iranski nuklearni i balistički raketni program u lipnju 2025. i ranije ove godine, “Iran bi danas imao nuklearnu bombu, rekao je”.

– Naši neprijatelji žele nas uništiti sve bez iznimke. Ali imaju i drugi cilj: istrgnuti nas iz Jeruzalema. Njihov slogan “Na putu smo za Jeruzalem” izražava njihovu zlonamjernu namjeru da nas uklone iz srca židovske nacije. Nećemo dopustiti da se to dogodi. Samo je Jeruzalem pod izraelskom vlašću istinski slobodan grad – slobodan za sve religije i sve narode – rekao je Netanyahu.

Netanyahu je tvrdio da je uspio tijekom nedavnih napada na Iran i njegove, dodao je, zastupnike Hamas i Hezbollah, rekavši:

– Moć koju smo projicirali na svakom frontu (i) savez bliži nego ikad s administracijom predsjednika Trumpa u Sjedinjenim Državama, naša odlučnost da udarimo na one koji žele naše uništenje duboko unutar njihovog teritorija, daleko izvan naših granica, tampon zone koje smo stvorili oko sebe u Gazi, Libanonu i Siriji – sve je to promijenilo lice Bliskog istoka – ustvrdio je Netanyahu.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) odbacili su u srijedu tvrdnju ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je on tajno posjetio zemlju Perzijskog zaljeva tijekom američko-izraelskog rata protiv Irana.

Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je izvješća o posjetu Netanyahua Emiratima ili primanju bilo kojeg izraelskog vojnog izaslanstva na teritoriju UAE.

Ministarstvo je naglasilo da su odnosi između UAE i Izraela “javni i poznati” u okviru Abrahamovog sporazuma i da se “ne temelje na tajnosti ili skrivenim dogovorima”.

Dodano je da su sve tvrdnje o neprijavljenim posjetima ili aranžmanima “neutemeljene” osim ako ih ne objave relevantna službena tijela Emirata.

Ministarstvo je pozvalo medije da provjeravaju informacije i izbjegavaju širenje neprovjerenih izvješća ili njihovo korištenje za stvaranje “političkih dojmova”.

Netanyahuov ured je tvrdio da je izraelski premijer tajno posjetio UAE i sastao se s predsjednikom šeikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom tijekom američko-izraelskog rata protiv Irana, dodajući da je posjet doveo do “povijesnog pomaka” u odnosima Izraela i UAE.