Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH ne osporava sam čin kupovine BH Telemacha i Telemacha Crna Gora, već činjenicu da Uprava BH Telecoma mjesecima ignorira i zaobilazi strogo utvrđene zakonske i administrativne procedure.

U Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH za Faktor tvrde da nije problem sama kupovina, već procedure koje Uprava BH Telecoma, kako navode, još nije ispoštovala.

Vlada Federacije BiH nije razmatrala niti imenovala predstavnika za Skupštinu dioničara BH Telecoma, koja je trebala biti održana danas, kazao je za Faktor izvor iz resornog ministarstva. Razlog je što BH Telecom uporno “preskače stepenice” i ne radi ono što se od njega traži, što je procedura koja se mora poštovati.

Na ovoj skupštini trebalo je raspravljati o akviziciji BH Telemacha i Telemacha Montenegro, koju BH Telecom planira više od godinu dana.

Na pitanje Faktora zašto je Skupština dioničara BH Telecoma zakazana prije odluke Vlade FBiH, sagovornik kaže da to moramo pitati Upravu.

Izvor Faktora navodi da Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH od Uprave BH Telecoma već treći mjesec traži da postupi po utvrđenim procedurama.

Skupštine dioničara, čini se, neće biti dok BH Telecom ne ispoštuje procedure koje resorno ministarstvo traži od kompanije.

No, i iz Ministarstva su tajnoviti. Na pitanje Faktora kakve su procedure, sagovornik ističe da nam ne može govoriti o tome, ali da akvizicija nije sporna za ovo ministarstvo, ali da postoje procedure koje se moraju poštovati.

Upitan da kaže jesu li točne informacije da je Vlada FBiH imala primjedbi na iznos novca koji se spominje u akviziciji, izvor Faktora kaže da je to informacija kojom raspolaže Vlada FBiH i da o tome ne bi govorio.

– Činjenica je da se Skupština dioničara neće održati dok se ne ispoštuju procedure – poručuju iz Ministarstva.

Iza tvrdnji o procedurama, prema saznanjima Faktora, krije se niz kontroverznih poteza koji su izazvali ozbiljne reakcije Vlade Federacije BiH, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Jedna od spornih točaka odnosi se na pokušaj ugovaranja tzv. D&O (Directors and Officers) osiguranja za članove Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma, a na teret kompanije.

– Ovakvom politikom menadžment bi bio zaštićen od financijske odgovornosti u slučaju da svojim poslovnim odlukama nanese štetu tvrtki – rečeno je neslužbeno za Faktor.

Neslužbeno se doznaje da je resorno ministarstvo zauzelo stav da nema zakonske osnove da se javnim novcem financira zaštita članova uprave od posljedica vlastitih odluka, zbog čega je postupak javne nabave za ovu vrstu osiguranja morao biti poništen.

Drugi prigovor odnosi se na način provođenja procesa vrednovanja i analize rizika Telemacha.

Prema saznanjima Faktora, pojedinim komisijama unutar BH Telecoma nije omogućen uvid u kompletnu originalnu dokumentaciju, već su materijali mogli pristupiti samo putem kontroliranih cloud servera prodavatelja, na što je javno upozorio Mirza Čelik, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, koji je sve ovo prijavio POSKOK-u.

Istodobno, kako tvrde naši izvori, u nastavku akvizicijskih aktivnosti nisu u potpunosti ispoštovana pojedina upozorenja unutarnjih i vanjskih revizora.

Dodatne polemike izazvale su tvrdnje o postojanju pojedinih ugovora bez potpisa, zbog čega je zastupnik u Parlamentu FBiH Mirza Čelik podnio kaznenu prijavu protiv Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma.

Posebno je osjetljivo pitanje financijske konstrukcije akvizicije čija se ukupna vrijednost, zajedno s troškovima financiranja, procjenjuje na više od 700 milijuna KM.

Prema izvorima Faktora, planirano je značajno kreditno zaduživanje kod komercijalnih banaka, za što je, prema važećim procedurama, bila potrebna prethodna suglasnost Vlade Federacije BiH i provođenje odgovarajućih procedura pred nadležnim institucijama.

Nadzorni odbor BH Telecoma otkazao je sjednicu Skupštine zbog nedostatka kvoruma, nakon što Vlada FBiH nije imenovala punomoćnika, čime je privremeno zaustavljena sporna akvizicija kabelskog operatera Telemach.

Kako doznaje Faktor, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić nije imenovala predstavnika Vlade FBiH na Skupštini dioničara BH Telecoma.

Ovaj potez ukazuje na strah unutar vlasti od kaznene odgovornosti za forsiranje kupnje visokozadužene tvrtke javnim sredstvima, što bi profitabilni BH Telecom moglo pretvoriti u gubitaša.

Iako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, u srijedu na sjednici održanoj daleko od očiju javnosti odlučila da ipak proučava rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crna Gora, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost zapadanja BH Telecoma u dugove i krizu, danas je stigla vijest da je Skupština dioničara zakazana za 20. srpnja. je otkazan.

Nadzorni odbor BH Telecoma otkazao je sjednicu Skupštine zbog nedostatka kvoruma, nakon što Vlada FBiH nije imenovala punomoćnika, čime je privremeno zaustavljena sporna akvizicija kabelskog operatera Telemach.

Kako doznaje Faktor, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić nije imenovala predstavnika Vlade FBiH na Skupštini dioničara BH Telecoma.

Ovaj potez ukazuje na strah unutar vlasti od kaznene odgovornosti za forsiranje kupnje visokozadužene tvrtke javnim sredstvima, što bi profitabilni BH Telecom moglo pretvoriti u gubitaša.

Iako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, u srijedu na sjednici održanoj daleko od očiju javnosti odlučila da ipak proučava rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crna Gora, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost zapadanja BH Telecoma u dugove i krizu, danas je stigla vijest da je Skupština dioničara zakazana za 20. srpnja. je otkazan.

Jedan od najvećih poslovnih poteza u telekom sektoru u Bosni i Hercegovini naišao je na ozbiljne prepreke. Iako je kupnja Telemacha predstavljena kao strateški iskorak BH Telecoma, u vrhu Vlade Federacije BiH, prema informacijama Faktora, otvorila su se ključna pitanja o financijskoj opravdanosti, mogućim rizicima i stvarnim učincima ovog posla, zbog čega je cijeli proces za sada zaustavljen.

Vlada Federacije BiH nije odustala od akvizicije BH Telemacha koju planira BH Telecom, već ju je stavila “po strani” jer od BH Telecoma nije dobila odgovore na pitanja zašto je ta akvizicija potrebna?

Hoće li to ugroziti poslovanje BH Telecoma?

Što će to donijeti građanima FBiH i BH Telecomu, koji je tvrtka u većinskom vlasništvu Federacije BiH, koja ne posluje s gubitkom?

Potvrdio je to Faktoru izvor iz Vlade Federacije BiH, rekavši da je na upite iz Vlade i obustavu akvizicije dok kompanija ne dobije odgovore na ključna pitanja, zašto kupujemo, što Federacija od toga ima, iz uprave BH Telecoma kazali: “Kupit će netko drugi”.

– Pa šta hoće, recite ko je drugi kupac, imate li informacije o tome, na koje nismo dobili odgovor – rekao je sagovornik Faktora iz Vlade FBiH.

Na pitanje Faktora da li je Vlada FBiH upoznata s činjenicom da je s vlasnikom BH Telemacha potpisan predugovor kojim se vlasniku garantira da će, ukoliko akvizicija ne uspije, BH Telecom morati isplatiti 50 milijuna KM vlasniku ove kompanije, naš sugovornik kaže da o tome ne zna ništa i da Vlada FBiH nema te informacije.

Kako Faktor saznaje, radnici BH Telecoma ponovo su zabrinuti jer im stižu različite informacije.

Podsjetimo, Fahrudin Radončić, lider SBB-a, nedavno je rekao da ima saznanja da postoje “papiri koji otkrivaju tko u BiH za svoje osobne potrebe ima spremljenih 10 milijuna eura”.

Također, javnosti još nije poznata službena cijena koju bi BH Telecom trebao platiti da bi postao vlasnik Telemacha, a govori se o milijardama KM.

Međutim, premijer Nermin Nikšić nedavno je u medijima potvrdio da su dvije revizorske kuće procijenile da bi BH Telecom mogao preplatiti Telemach za cifru od 100 milijuna eura.

– Mislim da je jako važno da se BH Telecom širi i svjestan sam da bi BH Telecom trebao platiti malo iznad realne cijene kako bi spriječili da drugi igrač uđe na tržište FBiH i da drugi igrač kupi Telemach i konkuriše BH Telecomu. Ali ako dvije revizorske kuće naprave procjenu i ostave raspon cijene na 100 milijuna eura, to nije baš 10 milijuna, pa nema veze. 100 milijuna eura je 200 milijuna KM i to svakako treba definirati i donijeti odluku – potvrdio je Nikšić.

Nikšić je dalje govorio o Radončićevim upozorenjima da riskira zatvor zbog “Konakovićeve i Kovačevićeve pljačke stoljeća”.

– Neću licitirati mogu li ići u zatvor ako potpišem. Naravno, premijer je dužan potpisati odluke Vlade i kada glasa protiv tih odluka. Ako smatra da je nešto nezakonito, premijer je to dužan prijaviti. Zahvaljujem Radončiću što brine o meni i znam da ovo ne govori iz loše namjere – kazao je Nikšić u javnom obraćanju.

A ono što se zapravo događa “iza zatvorenih vrata”, zaposlenici BH Telecoma već uveliko govore o tome da je sporan i kredit koji je BH Telecom tražio od Unicredit banke.

Naime, kako je rekao izvor Faktora, Unicreditu u Italiji dojavljeno je da bi ovaj kredit mogao biti problem.

Prije nego što je otkazana skupština dioničara BH Telecoma, generalni direktor Amel Kovačević izjavio je u medijima da se ova kompanija zadužuje u iznosu od 390 milijuna KM, a da će ostatak sredstava financirati iz vlastitih sredstava.

Kovačević je naveo da je riječ o kreditnom aranžmanu s osam banaka, s kamatom od 3,49 posto i rokom otplate od sedam godina, uz fiksnu kamatu.

Prema njegovim riječima, BH Telecom ima dovoljno financijskih kapaciteta da servisira kredit bez ugrožavanja poslovanja kompanije.

Kovačević je naglasio da će BH Telecom kupovinom Telemacha dobiti oko 390.000 novih korisnika, čime će kompanija značajno ojačati tržišnu poziciju.

Dodao je da, ukoliko BH Telecom ne preuzme ovu kompaniju, postoji mogućnost da Telemach kupi neku od velikih regionalnih telekomunikacijskih grupacija.

Kovačević je također odbacio tvrdnje da će ova transakcija biti teret za državu.

No, sada se postavlja pitanje, ako je sve tako kako Amel Kovačević u medijima tvrdi da neće zaduživati Federaciju BiH, da se radi o važnoj akviziciji i to stalno ponavlja, zašto je onda Vlada Federacije BiH stavila “po strani” ovu akviziciju i odluku o njenom potpisivanju, te zašto je Skupština dioničara trebala raspravljati o akviziciji. otkazan?

Dok uprava BH Telecoma iza zatvorenih vrata gura akviziciju Telemacha vrijednu oko 1,3 milijarde KM, javnost, Parlament Federacije i radnici ostaju bez odgovora na najvažnija pitanja.

Zastupnici upozoravaju na rizično i netransparentno poslovanje koje bi moglo imati ozbiljne posljedice po javni novac i budućnost najvećeg državnog teleoperatera.

Nakon napisa u medijima i zahtjeva parlamentaraca u Federaciji BiH da se upoznaju s akvizicijom koju BH Telecom planira kao tvrtka u većinskom vlasništvu Federacije BiH, radnici su ostali u nedoumici i tražili informacije.

Fikret Alić, predsjednik Sindikata radnika BH Telekoma, kazao je za Faktor da su sindikalni predstavnici prošlog tjedna zatražili sastanak s Upravom.

– Danas smo imali sastanak, ali ne mogu vam ništa reći jer smo morali potpisati papir koji nas obvezuje na tajnost. Ono što mogu reći jeste da su nas iz Uprave uvjeravali da ova akvizicija neće utjecati na radnike i da su napisi u medijima pretenciozni – kazao je Alić za Faktor.

Kontaktirali smo i Amela Kovačevića, generalnog direktora BH Telecoma, koji je rekao da ne zna za sastanak, iako je bio u svom uredu, kako bi nam dao informacije…

Da situacija u BH Telecomu nije najbolja govori i činjenica da su zaposlenici pod pritiskom, a kako saznaje Faktor za svaku riječ o akviziciji vode se disciplinski postupci.

Više od 30 parlamentaraca podnijelo je zahtjev predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH za održavanje tematske sjednice na kojoj će predstavnici BH Telecoma objasniti sve detalje planirane akvizicije BH Telemacha.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu FBiH i jedan od potpisnika zahtjeva za održavanje tematske sjednice, kazao je za Faktor da bi sjednica trebala biti održana početkom aprila, bez obzira na to što nema predsjedavajućeg ovog doma, jer dopredsjedavajući može zakazati sjednicu.

– Ako oni to ne učine u roku od sedam dana, onda će to učiniti zastupnici – rekao je Čelik.

Govoreći o akviziciji koju planira BH Telecom, Čelik je rekao da se uprava ove kompanije obvezala “isplatiti 50 milijuna KM Draganu Šolaku ako ne realiziraju akviziciju”.

– To je za vas pouzdana informacija, oni su potpisali predugovor kada su počeli pregovarati, ja sam dobio tu informaciju – rekao je Čelik.

Sudbina gotovo 3.000 radnika BH Telecoma bit će poznata u narednim mjesecima, iako ih je, kako je za Faktor rekao predstavnik stranke BH Telecom, Uprava uvjeravala da akvizicija neće utjecati na radnike.

Ono što zabrinjava, a što je već objavljeno u medijima, jeste da se BH Telecom planira zadužiti kod poslovnih banaka, što najvjerojatnije znači i stavljanje imovine pod hipoteku.

BH Telecom je početkom prošle godine objavio namjeru kupovine Telemacha BH, što bi bila najveća akvizicija u povijesti domaćeg telekom sektora.

Iako je Konkurencijsko vijeće BiH dalo uvjetnu suglasnost za akviziciju, uz niz mjera koje bi trebale spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja, proces je praćen nizom žalbi i zahtjeva za preispitivanjem odluke.

Istovremeno, Parlament Federacije BiH do danas nije raspravljao o ovoj temi, iako je BH Telecom u vlasništvu Federacije.

Predstavnici oporbe i dio vladajuće većine upozoravaju da je riječ o netransparentnom procesu te traže dostavu ugovora i financijskih projekcija, uz ocjene da je odnos kupoprodajne cijene i dobiti Telemachua ekonomski upitan i potencijalno štetan po javni interes.

Izvanredna skupština BH Telecoma, na kojoj će se raspravljati o akviziciji, zakazana je za 23. ožujka ove godine.

Zastupnici SDA, Demokratske fronte i Kluba nezavisnih zastupnika u Parlamentu Federacije BiH predali su danas zahtjev na protokol Zastupničkog doma FBiH u kojem traže hitno sazivanje posebne sjednice Zastupničkog doma FBiH na kojoj bi se razmatrala informacija o odluci kojom će BH Telecom preuzeti udjele u kompanijama Telemach BH iz Sarajeva i Telemach Crna Gora iz Podgorica.

Zahtjev je potpisao 21 zastupnik.

U pismu su upozorili na ozbiljne financijske i strateške rizike za jedno od ključnih poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH.

Kako navode u obrazloženju zahtjeva, sjednica je zatražena zbog hitne potrebe parlamentarnog nadzora nad potencijalno štetnim poslovanjem tvrtke u vlasništvu Federacije BiH.

Prema dostupnim informacijama, BH Telecom planira kredit od oko 745 milijuna KM, što bi uz kamate ukupno opteretilo tvrtku za više od 1,1 milijardu KM.

Ukoliko se realizira, bila bi to najveća investicija u povijesti tvrtke, a plan je da se kredit otplaćuje 50 godina.

Zastupnici upozoravaju i na netransparentnost procesa pregovora o kupnji Telemacha. Tvrde da javnost, kao ni Parlament Federacije BiH, nisu adekvatno obaviješteni o detaljima pregovora i financijskoj konstrukciji posla.

Posebno ističu da je izvanredna Skupština dioničara BH Telecoma zakazana za 24. ožujka 2026. godine, na kojoj bi trebala biti donesena konačna odluka o ovoj akviziciji.

Stoga traže da Sabor odmah dobije potpunu informaciju kako bi mogao reagirati prije donošenja konačne odluke.

Dodatne dileme odnose se na ekonomsku opravdanost cijelog projekta.

Kako se navodi u zahtjevu, planirana investicija veća od milijardu KM odnosi se na tvrtku čija je godišnja dobit oko 20 milijuna KM, što bi, prema tim procjenama, značilo rok povrata od oko 50 godina.

Zastupnici također upozoravaju da bi ovako veliki dug mogao ugroziti strateški razvoj BH Telecoma, posebice ulaganja u nove tehnologije poput 5G mreže, što bi dugoročno moglo oslabiti tržišnu poziciju kompanije.

Zbog svega navedenog smatraju kako je riječ o pitanju od najvišeg javnog interesa koje ne može čekati redovitu proceduru.

Na kraju su od Vlade Federacije BiH i Uprave BH Telecoma zatražili da zastupnicima prije sjednice dostave svu relevantnu dokumentaciju o planiranoj nabavi.

Nadzorni odbor BH Telecoma donio je odluku o sazivanju izvanredne Skupštine ove kompanije na kojoj bi se trebala odlučiti o trogodišnjem poslovnom planu i suglasnosti za akviziciju Telemacha Sarajevo i Telemacha Crna Gora.

Skupština bi trebala donijeti i odluku o zaduženju kod poslovnih banaka radi realizacije ove akvizicije.

Skupština je zakazana za 24. ožujka ove godine.

Mirsad Zaimović, šef Kluba zastupnika SDA u Parlamentu Federacije BiH potvrdio je za Faktor da ova stranka priprema zahtjev i prikuplja potpise za sazivanje vanredne sjednice na kojoj će se raspravljati o akviziciji koju planira BH Telecom.

– Sigurno ćemo podnijeti zahtjev, pozvat ćemo i zastupnike iz drugih stranaka, ali i sami imamo dovoljno ruku – rekao je Zaimović za Faktor.

Mahir Mešalić, šef Kluba zastupnika DF-a u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da je ranije uputio zastupničko pitanje i tražio odgovor da li BH Telecom ima izrađenu studiju izvodljivosti, te da li je kupovina Telemacha sigurna.

Kaže da još nije dobio poziv od kolega iz SDA da se izjasni za poseban sastanak, ali da će podržati sve što će konačno rasvijetliti ovu situaciju i razjasniti koliko se BH Telecom, tvrtka u većinskom vlasništvu Federacije BiH, zadužuje, je li to transparentno i hoće li štetiti poslovanju te, konačno, koliko će koštati građane Federacije BiH.

BH Telecom je početkom prošle godine objavio namjeru kupovine Telemacha BH, što bi bila najveća akvizicija u povijesti domaćeg telekom sektora.

Iako je Konkurencijsko vijeće BiH dalo uvjetnu suglasnost za akviziciju, uz niz mjera koje bi trebale spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja, proces je praćen nizom žalbi i zahtjeva za preispitivanjem odluke. Istovremeno, Parlament Federacije BiH do danas nije raspravljao o ovoj temi, iako je BH Telecom u vlasništvu Federacije.

Predstavnici oporbe i dio vladajuće većine upozoravaju da je riječ o netransparentnom procesu te traže dostavu ugovora i financijskih projekcija, uz ocjene da je odnos kupoprodajne cijene i dobiti Telemachua ekonomski upitan i potencijalno štetan po javni interes.

Izbacivanje Hayat televizije i Izvorne TV iz ponude velikih telekom i kablovskih operatera otvorilo je pitanje kriju li se iza formalnog pozivanja na propise politički pritisci na medije. Kompanija Telemach od idućeg tjedna prestaje emitirati Izvornu TV i kanale iz Hayat grupacije, vijest je koja je sinoć odjeknula, a nakon toga i BH Telecom.

I dok iz BH Telemacha tvrde da nisu ispunjeni uvjeti iz Pravilnika 79/2016, pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije BiH upozoravaju da bi posljedice mogle biti puno ozbiljnije ako se pokaže da je politika umiješala ovaj slučaj.

Iz Telemacha je za Faktor potvrđeno da su u zakonskom roku od osam dana obavijestili Regulatornu agenciju za komunikacije BiH o prestanku emitiranja kanala Izvorna TV i Hayat, uključujući i sve njihove tematske kanale – Hayat 2, Hayatovci, Hayat Music Box i Hayat Folk Box.

– Telemach će nastaviti pratiti situaciju i nada se da će navedeni kanali u budućnosti ponovno biti dio programske ponude – navodi se u odgovoru kompanije, uz obrazloženje da trenutno nisu ispunjeni uvjeti propisani Pravilnikom 79/2016.

Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić (SBiH) za Faktor upozorava da bi politička pozadina ovakvih odluka bila izuzetno opasna po slobodu medija.

– Čitam da je to isto najavio i Telemah. Ne znam koji su razlozi, ali se nadam da nisu politički, nego ekonomski. Jesu li gospodarski, to je pitanje koje se rješava na sudu – rekao je Čavalić.

Dodaje kako je potrebno što prije sjesti i pokušati pronaći rješenje kako bi se prevladale prepreke i vratili isključeni kanali u kabelske mreže.

S druge strane, zastupnik SDA Salko Zildžić smatra da je teško povjerovati da se radi samo o poslovnoj odluci.

– Sve što se događa govori da se ne radi samo o gospodarstvu, nego i o politici. Ne vidim problem u plaćanju prijenosa domaćih televizija ako se već plaćaju regionalni prijenosi. Ovdje je glavni problem, po meni, to što se nekome iz vlasti ne sviđa sadržaj koji se emitira – ističe Zildžić za Faktor.

Prema njegovim riječima, postoji osnovana sumnja da se radi o pokušaju političkog pritiska na medije, dok su drugi operateri, koristeći situaciju s BH Telecomom, odlučili iskoristiti priliku i izbjeći plaćanje naknade za emitiranje.

Isključivanje domaćih televizijskih postaja iz kabelskih mreža, bez jasnih i transparentnih obrazloženja, ponovno je otvorilo pitanje odnosa politike, kapitala i slobode medija u Bosni i Hercegovini – pitanja na koja javnost još uvijek čeka konkretne odgovore.

Dok uprava BH Telecoma bez javnog obrazloženja gura akviziciju Telemacha vrijednu oko 1,1 milijardu KM, predstavnici i ekonomski stručnjaci upozoravaju da je riječ o financijski rizičnom i netransparentnom poslu koji može skupo stajati porezne obveznike Federacije BiH.

Pregovori se vode iza zatvorenih vrata, saborski zastupnici i javnost već mjesecima bezuspješno traže objašnjenja upozoravajući na rizike za javni novac i budućnost najvećeg državnog teleoperatera.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe za Faktor da je o ovoj akviziciji potrebno raspravljati u najvišem zakonodavnom tijelu Federacije BiH i najavljuje da će na sljedećoj sjednici ponovno tražiti da se zastupnicima dostavi prijedlog ugovora o kupnji BH Telemacha od BH Telecoma.

– Moramo javno i otvoreno govoriti o kupovini Telemacha po cijeni od 1,1 milijardu KM, a godišnja dobit te kompanije je oko 20 milijuna KM. Jednostavna matematika pokazuje da bi se takva investicija isplatila tek za više od 50 do 60 godina. To nije strateška investicija, to je ekonomski promašaj i ozbiljno dovođenje u pitanje odgovornog upravljanja javnim novcem – ističe Čelik.

Haris Šabanović (SDA), također zastupnik u Parlamentu FBiH, naglašava za Faktor da je BH Telecom tvrtka u vlasništvu Federacije BiH i da građani imaju pravo znati koliko će se, zašto i pod kojim uvjetima zadužiti za kupovinu privatne tvrtke.

– Zanima nas i imamo pravo znati zašto se traži ova akvizicija i zašto je cijeli proces obavijen velom tajne – ističe Šabanović.

Dodaje da su okolnosti ove kupnje “čudne” i da saborski zastupnici imaju pravo biti u potpunosti informirani.

– Postavlja se pitanje hoće li ova akvizicija dovesti u situaciju da i sam BH Telecom postane predmet prodaje. Toga se bojim – zaključuje Šabanović.

Dodaje da je nužno da Sabor raspravlja o poslovanju javnih poduzeća, ali da takve točke gotovo nikad nisu na dnevnom redu.

– Vlada odbija podnijeti izvješća, a problematično je stanje u javnim poduzećima u Federaciji – ističe Šabanović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za Faktor da ne može tvrditi koliki je planirani iznos za akviziciju jer ga nije vidio, a ako je to ono o čemu se priča, onda bi to bio potpuno nerazuman potez koji je nemoguće opravdati ni ekonomski ni bilo kakvom logikom.

– Kad bi BH Telecom čak i polovinu tog iznosa uložio u vlastiti razvoj (prije svega uvođenje 5G mreže, prije svega u unapređenje širokopojasnog interneta), mogao bi biti možda i najnapredniji operater u regiji, a svakako drastično unaprijediti korisničke usluge i sve ostale aspekte poslovanja.

Nasuprot tome, bacanje tolikih novaca za kupnju posrnulog operatera (možda čak i samo dijela njihova poslovanja, jer je još uvijek nejasno što se zapravo kupuje) koji ni u najluđoj mašti ne vrijedi toliko može biti ili ekstreman primjer nesposobnosti i potpunog odsustva osjećaja za realnu procjenu vrijednosti i strateških prioriteta tvrtke, ili može biti i namjerna destrukcija iz nekih nepoznatih privatnih interesa – kaže Gavran.

Dodaje da bi, u svakom slučaju, ovakav potez bio izravno štetan za BH Telecom, a neizravno za sve porezne obveznike u Federaciji BiH, koji bi u budućnosti mogli vidjeti kako se njihovim novcem spašava opstanak ove tvrtke i vraćaju dugovi iz proračuna.

Podsjećamo, BH Telecom je početkom prošle godine objavio namjeru kupovine Telemacha BH, što bi bila najveća akvizicija u povijesti domaćeg telekom sektora.

Iako je Konkurencijsko vijeće BiH dalo uvjetnu suglasnost za akviziciju, uz niz mjera koje bi trebale spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja, proces je praćen nizom žalbi i zahtjeva za preispitivanjem odluke. Istovremeno, Parlament Federacije BiH do danas nije raspravljao o ovoj temi, iako je BH Telecom u vlasništvu Federacije.

Predstavnici oporbe i dio vladajuće većine upozoravaju da je riječ o netransparentnom procesu te traže dostavu ugovora i financijskih projekcija, uz ocjene da je odnos kupoprodajne cijene i dobiti Telemachua ekonomski upitan i potencijalno štetan po javni interes.