Nakon što je Vijeće ministara BiH početkom srpnja odobrilo financijsku pomoć od šest milijuna KM za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine (BHRT), državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto priopćio je da su sredstva uplaćena javnom servisu, a sugovornici Detektora upozoravaju kako ova pomoć neće riješiti dugogodišnje probleme, te da i dalje ostaju otvorena pitanja stabilnog financiranja, duga i položaja zaposlenika.

Ministar Forto je na svom Facebook profilu naveo kako ova pomoć neće riješiti probleme, ali daje nadu da se promjenom zakona može učiniti puno više.

– Neću vam govoriti koliko je to bilo nemoguće napraviti u zastoju Vijeća ministara s ovakvim SNSD-om. Deset milijuna za BHRT, nakon što su do sada dobili ukupno 1,4 milijuna iz svih saziva Vijeća ministara, može biti jedan od glavnih uspjeha u mandatu – napisao je Forto.

Vijeće ministara BiH je na sjednici 2. srpnja, na prijedlog ministra komunikacija i prometa BiH, donijelo odluke i izmjene ranijih odluka o raspodjeli sredstava Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), kojima je osigurano dodatnih šest milijuna KM za BHRT, po dva milijuna KM entitetskim vladama za razvoj elektroničkih medija i jačanje medijskog pluralizma, te 1,7 milijuna KM za RAK, za jačanje regulatornih kapaciteta. Početkom 2024. godine za Javni RTV servis BiH izdvojena su četiri milijuna KM.

BHRT se već godinama suočava s financijskim poteškoćama, prvenstveno zbog neriješenog sustava naplate RTV takse i nepostojanja trajnog zakonskog rješenja financiranja javnog servisa.

Predsjednica Sindikata uposlenika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić smatra da je pomoć važna, ali da ne rješava probleme uposlenika koji se godinama suočavaju s teškim uvjetima rada i neizvjesnom materijalnom situacijom.

– Hvala ministru Fortu, znam da je bilo teško doći do ovih sredstava, ali pitamo: Što radnici imaju od tih šest milijuna KM? Hoćemo li dobiti četiri topla obroka koja nam nisu plaćena, hoće li se povećati plaće? Osamdeset posto zaposlenih ima minimalnu plaću – rekla je Kurtović Pašalić.

Dodaje da se mora riješiti pitanje stabilnog financiranja javnog servisa, ali i dugovanja koja godinama opterećuju BHRT.

– Šest miliona je ništa za BHRT. Neka nam RTRS vrati ono što duguje, pa ćemo onda biti na nuli – kazala je.

Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) od 2017. na svom računu drži sav novac prikupljen od RTV takse. BHRT u desetak sudskih procesa od RTRS-a potražuje više od 100 milijuna maraka. Presudom Višeg privrednog suda u Banjoj Luci iz travnja ove godine RTRS je bila dužna platiti dio duga u iznosu od 5,4 milijuna maraka u roku od 30 dana. Taj rok je istekao, ali isplata nije izvršena.

Glavna tajnica Udruženja “BH novinari” Borka Rudić kaže da se godinama zanemarivalo reagiranje na očito nezakonite radnje RTRS-a i kršenje zakonom utvrđenog sustava raspodjele RTV takse.

– U takvoj situaciji nikakva jednokratna isplata ne može riješiti dugoročne probleme BHRT-a. Ovo je samo kap u moru i pokazuje da institucije traže privremena rješenja, a izbjegavaju ono što je ključno, a to je izmjena i primjena zakonskog okvira za stabilno financiranje javnog servisa – rekla je Rudić.

Ona smatra da bi samohvalisanje ministra komunikacija i prometa imalo više smisla da je isplaćen cijeli dug RTRS-a prema BHRT-u, u skladu s postojećim zakonom. Prema njezinim riječima, suštinski problem BHRT-a je što ni osnivač, odnosno Parlament BiH, ni Vijeće ministara nisu učinili dovoljno da se riješi pitanje financiranja javnog servisa u skladu sa Zakonom o javnom RTV sustavu BiH.

– Nemamo odgovarajuću reakciju Parlamenta jer SNSD ne želi da se bavi tim pitanjem niti da reaguje na utvrđene nezakonitosti. Umjesto toga, vodila se kampanja protiv BHRT-a i odluke pravosuđa u Banjoj Luci, uz tvrdnje da se pokušava uništiti RTRS ili ugroziti njegova imovina. Ovakve reakcije samo dodatno produbljuju problem – rekla je Rudić.

I novinar Slađan Tomić smatra da ova pomoć neće promijeniti finansijsku situaciju u BHRT-u.

– To je kao da čašom vode gasite veliki požar u Hercegovini – kazao je Tomić, navodeći da BHRT ima velike obveze prema radnicima, dobavljačima, menadžmentu, ali i međunarodnim organizacijama.

Prema njegovim riječima, dugovanja BHRT-a prema Europskoj radiodifuznoj uniji premašuju 22 milijuna KM, dok se ukupni dugovi javnog servisa procjenjuju na oko 100 milijuna KM.

– Postoje sudske presude, oni svoj dug mogu naplatiti, ali ne. BHRT i dalje postoji jer Europska radiodifuzna unija ne želi biti ta koja će staviti ključ u bravu krovnog javnog emitera u BiH – kazao je Tomić.

Detektor je ranije pisao o dugogodišnjim problemima na BHRT-u, ali i prosvjedima uposlenika ispred Državnog parlamenta zbog financijske krize u kojoj se ta institucija nalazi nakon 80 godina postojanja.

Edin Forto, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, oglasio se nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo financijsku pomoć Radioteleviziji BiH (BHRT).

Kazao je da je javnom servisu upravo isplaćeno šest milijuna KM, dok je ukupna potpora predviđena u ovom mandatu povećana na 10 milijuna KM.

– BHRT-u je upravo isplaćeno šest miliona. Neću vam govoriti koliko je to bilo nemoguće napraviti u zastoju Vijeća ministara s ovakvim SNSD-om.

Deset milijuna za BHRT, nakon što su do sada dobili ukupno 1,4 milijuna iz svih saziva Vijeća ministara, može biti jedan od glavnih uspjeha u mandatu – napisao je Forto.

Dodao je da ova pomoć neće riješiti probleme, ali “daje nadu da sređivanjem zakona možemo učiniti puno više”.

BHRT se suočava s dugogodišnjim financijskim poteškoćama, prvenstveno zbog neriješenog sustava naplate RTV takse i nepostojanja trajnog zakonskog rješenja financiranja javnog servisa.

Koordinacijski odbor boračkih organizacija Kantona Sarajevo traži očitovanje menadžmenta BHRT-a u vezi, kako su naveli, planiranog usklađivanja programa “s danom žalosti u entitetu Republika Srpska”.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Dok se preživjele žrtve agresije, logoraši, obitelji šehida i poginulih boraca, te svi pošteni građani Bosne i Hercegovine svakodnevno bore za istinu, pravdu i očuvanje dostojanstva, u samom srcu zemlje – unutar zidina Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) – svjedoci smo sramnih nasrtaja na temelje naše domovine i dostojanstva. svojih branitelja.

Prema informacijama koje su dospjele u javnost, glazbeni urednik BH radija Vedran Prodić naredio je svojim kolegama da izravno prilagode i smanje ritam radijskog programa za 4. srpnja. Ovaj sramotni čin planiran je s ciljem da se državni mediji svrstaju uz “dan žalosti” u entitetu RS koji je posvećen palim borcima vojske koja je iza sebe ostavila masovne grobnice, logore i porušena ognjišta diljem Podrinja i cijelu Bosnu i Hercegovinu.

U ime pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, rukovodstvu javnog servisa i cjelokupnoj javnosti poručujemo: Štrajkovi ispod radara više ne prolaze!

Najoštrije osuđujemo ovaj pokušaj tihe sabotaže i ponižavanja svakog domoljuba koji je svoju krv prolio za slobodu ove zemlje. Nedopustivo je i sramotno da državni medij, koji financiraju svi građani Bosne i Hercegovine, svoj program usklađuje s odlukama onih koji kontinuirano negiraju suverenitet naše domovine, minimiziraju patnje njenih najvećih žrtava i pokušavaju izjednačiti žrtvu i agresora. Prilagođavanje programa javnog servisa strukturama koje su sustavno uništavale ovu državu predstavlja izravno suučesništvo u prekrajanju povijesne istine.

Izražavamo duboku zahvalnost savjesnim i patriotski raspoloženim uposlenicima BHRT-a koji su odbili sagnuti glavu pred ovim podvalama i pravovremeno alarmirali javnost. Ovo je jasan dokaz da svijest o odbrani digniteta Bosne i Hercegovine unutar njenih institucija nije i nikada neće biti ugašena.

Zbog svega navedenog, Koordinacijski odbor boračkih organizacija Kantona Sarajevo zahtijeva:

– Hitna reakcija i očitovanje menadžmenta BHRT-a povodom sramotnih uputa za program od 4. srpnja.

– Pokretanje stegovnog postupka i hitna suspenzija glazbenog urednika Vedrana Prodića, kao i svih ostalih osoba koje su umiješane u ovaj pokušaj ponižavanja žrtava i branitelja.

– Jasna poruka menadžmenta javnog servisa da BHRT pripada Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima koji je poštuju, a ne onima koji kroz državne institucije pokušavaju provoditi politiku destrukcije.

Građani i branitelji Bosne i Hercegovine koji su prošli golgotu obrane domovine neće mirno promatrati kako se iz centra Sarajeva, s državnih frekvencija, odaje počast onima koji su tu domovinu rušili. Vrijeme šutnje je prošlo. Tražimo odgovornost, zakonitost i hitno sankcioniranje svih odgovornih za ovaj sramotni čin!”.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je danas odluke o raspodjeli sredstava Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) kojom je BHRT-u osigurano šest milijuna KM, entitetskim vladama po dva milijuna KM za razvoj elektroničkih medija i jačanje medijskog pluralizma, te 1,7 milijuna KM RAK-u za jačanje regulatornih kapaciteta.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je da današnje odluke potvrđuju da sredstva RAK-a više nisu novac na računu.

– Danas govorimo o rekordnih 82 milijuna KM uloženih u konkretne projekte u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prvi put je čak 35 posto ukupno dodijeljenih sredstava usmjereno institucijama Bosne i Hercegovine, više nego ikad prije. To pokazuje da se javnim novcem može ojačati država i projekti koji donose stvarnu dobrobit građanima – rekao je Forto, priopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa.

Naveo je da su sredstva u ovom obimu usmjerena državnim institucijama, među kojima su IDDEEA, Granična policija BiH, Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Željeznička javna korporacija Bosne i Hercegovine i RAK.

– Sredstva su iskorištena za financiranje projekata digitalne transformacije, razvoja širokopojasne infrastrukture, poboljšanja sigurnosti granica, modernizacije prometa, razvoja željezničke infrastrukture, digitalizacije javne uprave i jačanja regulatornih kapaciteta – dodao je Forto.

Govoreći o današnjoj odluci o dodjeli novca za BHRT, ustvrdio je kako je riječ o najvećoj financijskoj potpori javnom RTV servisu u njegovoj povijesti kroz sredstva RAK-a, nakon što je prije dvije godine osigurano četiri milijuna KM.

Povodom informacije da je Federalna TV uspjela osigurati prava prijenosa utakmica reprezentacije BiH, BHRT se oglasio priopćenjem.

– Iz medija smo doznali da ćete utakmice reprezentacije BiH na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2026. godine moći pratiti u programu Radiotelevizije Federacije BiH. Apsolutno pozdravljamo ovaj potez, jer smatramo da je jako važno da nastupe naše reprezentacije možete pratiti na programu jednog od javnih emitera u BiH – navode u saopćenju.

Ističu da je BHRT učinio sve što je bilo u njihovoj moći, u teškoj situaciji u kojoj se nalaze, ali da, nažalost, nisu uspjeli otkupiti prava za prijenos Svjetskog prvenstva u nogometu.

– Unatoč katastrofalnoj financijskoj situaciji zbog ogromnih dugovanja RTRS-u za RTV taksu koja nam po zakonu pripada, ponudili smo značajan iznos od 1,5 milijuna eura za prava emitiranja.

Nažalost, FIFA, vlasnik prava, prihvatila je višu ponudu i prodala prava za cijelu regiju (osim Hrvatske) tvrtki Arena Sport čiji je vlasnik Telekom Srbije.

BHRT je i nakon prodaje prava u nekoliko navrata, formalnim i neformalnim kontaktima, poslovnim i privatnim, pokušao razgovarati s Telekomom Srbije o mogućnosti otkupa dijela prava ili postizanja dogovora koji bi omogućio prijenos barem utakmica nogometne reprezentacije BiH na BHRT-u. Nažalost, na sve te inicijative nismo dobili odgovor niti priliku za konkretne pregovore – naveli su.

Dodaju kako jako dobrim potezom smatraju to što su uspjeli osigurati prava prijenosa utakmica reprezentacije BiH na FTV-u, zahvaljujući kojem će građani reprezentaciju moći gledati na jednom od javnih servisa u našoj zemlji.

– BHRT je uvijek bio uz Zmajeve, i kada su gubili i kada su pobjeđivali, i na svoj način će dati punu podršku reprezentaciji, te se svima vama zahvaljujemo na razumijevanju i podršci kako našim Zmajevima tako i BHRT-u. Slavit ćemo svi zajedno! – poručili su s BHRT-a.

Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nakon skoro četiri godine mandata, predložio je izmjene i dopune Zakona o javnom RTV servisu (BHRT), koji su upitni u gotovo svakom pogledu.

Forto je ove izmjene nazvao malim i tehničkim, a koje bi, kako tvrdi, dugoročno riješile pitanje održivog financiranja BHRT-a i ne bi značajno opteretile proračun BiH.

Prema njegovom prijedlogu, BHRT bi “komisiji za finansije i proračun Parlamentarne skupštine BiH” dokazala da deficit koji ima u jednoj godini nije njihova krivnja “nego zbog propusta entiteta da naplati zakonom propisanu RTV naplatu, pri čemu RTRS, točnije RS ne isporučuje sredstva, a u FBiH se ne naplaćuju u cijelosti”, kako je pokušao objasniti Forto.

– Ako to (BHRT) svojim dokumentima dokaže, komisija bi mogla usvojiti tu razliku, potrebnu za njihovo normalno funkcioniranje… Ona bi onda mogla biti obavezna stavka u svakom proračunu. Ne bi to bila bolna izmjena zakona – riječi su Fortea izrečene iz Doma naroda Parlamenta BiH odgovarajući na pitanje delegata Ilije Cvitanovića (HDZ 1990) o sistemskom rješenju BHRT-a.

Za početak, u Fortinom prijedlogu zakona postoji materijalna pogreška. Ne postoji Komisija za financije i proračun Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kako je navedeno, ali svaki dom, odnosno Zastupnički dom i Dom naroda, imaju svoje komisije za financije i proračun. U jednoj je devet, u drugoj šest članova.

Nadalje, grupi zastupnika i/ili delegata kojima BHRT treba nešto dokazati daje se mogućnost da odlučuje o sudbini BHRT-a.

Potom to povjerenstvo, koje nema svoje mišljenje, to dostavlja Vijeću ministara BiH i Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine. Poznato je da opće mišljenje nije obvezujuće.

Prijedlog ide i dalje na način da “Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine iznos… uvrsti u Nacrt proračuna institucija Bosne i Hercegovine kao posebnu proračunsku stavku namijenjenu financiranju BHRT-a”.

Na čelu ovog ministarstva je SNSD-ov Srđan Amidžić, a SNSD nikada nije dozvolio da se BHRT na bilo koji način uvrsti u proračun.

– RTV pristojba i dalje ostaje primarni izvor financiranja, dok proračunska sredstva predstavljaju dopunski mehanizam. Predložene izmjene ne predstavljaju uvođenje novog oblika trajnog proračunskog financiranja javnog servisa – pojašnjenje je izmjena Zakona o BHRT-u, koju je Forto pohvalio.

Prema ranijim objavama BHRT-a i presudama, samo se od RTRS-a traži dva i više milijuna KM za RTV pristojbu, i to za razdoblje od četiri mjeseca. To bi bilo šest do sedam milijuna KM godišnje.

Edin Ramić, član Povjerenstva za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zastupnik SDA, podsjetio je da je od Fortea u više navrata tražen zakon o BHRT-u, ali da ga on nikada nije predložio, a onaj koji ga je sada uputio u proceduru nije ga vidio.

– Ali općenito, kad se želi uprijeti prstom u svu nesposobnost ove vlasti, Forto je primjer. U tri godine nije ništa poslao pod izlikom da ne može proći. Kada je u pitanju BHRT, potreban je novi aranžman, politički dogovor oko financiranja BHRT-a. Ovaj ne radi. Jedini način da BHRT bude funkcionalan je da bude proračunski korisnik. Sve ostalo je pokušaj stvaranja privida da se nešto radi – dodao je Ramić za Faktor.

Kratko vrijeme koje je ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto proveo na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prije nego što ju je napustio izaslanici su iskoristili da mu postave niz pitanja, s obzirom da se gotovo i ne pojavljuje na ovim sjednicama, iako mu je to obaveza.

– Za osam dana počinje Svjetsko prvenstvo na koje se plasirala reprezentacija Bosne i Hercegovine. Imamo problem što naš javni servis još nije osigurao pravo emitiranja. Arena sport, koja je u vlasništvu Telekoma Srbije, dobila je ekskluzivno pravo za područje regije. Pitam predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto, ministra komunikacija i prometa Edina Fortija i ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića postoji li mogućnost da se za sedam dana iskoristi milijun KM iz tekuće proračunske rezerve da BHRT kupi dio licence za prijenos tri utakmice reprezentacije BiH. To je dobar način da podržimo reprezentaciju i usrećimo građane koji plaćaju pretplatu – upitao je delegat Zlatko Miletić.

Krišto je odgovorila podsjetivši na poslovnik, te naglasila da će Vijeće ministara BiH razmatrati i odlučivati ​​o svemu što budu pripremila ministarstva. Ona je ranije u više navrata podsjetila i pozvala Fortu da dostavi materijale vezane za BHRT.

– Sukladno Poslovniku, Vijeće ministara BiH razmatra materijale na prijedlog resornih ministarstava i po točkama donosimo zaključke. Sve što budu pripremila ministarstva, Vijeće ministara će razmotriti i donijeti odluke – rekla je Krišto.

Govorila je i o tekućoj pričuvi te kazala da je Zakonom o financiranju institucija BiH jasno propisano za što se pričuva može koristiti, od arbitražnih odluka i reprezentacije, do korištenja za hitne intervencije, za nove proračunske institucije koje nisu osnovane prije donošenja proračuna, te druga pitanja o kojima odlučuju resori.

Podsjetimo, sadašnja pričuva Vijeća ministara također je data za prijeme, konferencije, otpremnine, dezinfekciju…

Krišto je reprezentaciji BiH poželjela puno uspjeha i dodala kako je “uvjerena da će kroz igru ​​sve njih ispuniti ponosom i da će oni koji ih budu pratili naći načina da ih bodre, a ako bilo ko iz resora nađe način da predloži odluku, to će svakako biti razmotreno u okviru naših zakonskih i operativnih ovlasti”.

Na pitanje predsjedavajućeg Doma naroda Kemala Ademovića “Ministre Forto, imate li potrebu” (odgovarati), Forto nije izašao za govornicu.

– Slučajno je prisutan i nadležni ministar i zamolio bih ga da danas uputi zahtjev da vidimo kako funkcionira Vijeće ministara – kazao je Miletić i dodao da mora demantirati Krišto po pitanju trošenja tekuće pričuve, istaknuvši da 19 dužnosnika dijeli novac iz svoje tekuće pričuve kako je.

Forto je kasnije, nakon dogovora o ostalim delegatskim pitanjima, dao odgovor i na ovo.

– Rado ću pokrenuti inicijativu da se iz tekuće pričuve izdvoji. Na osnovu političkog raspoloženja iz proteklog perioda oko BHRT-a, nisam osjećao da će dobiti konsenzus u Vijeću ministara. Nadam se da se to promijenilo plasmanom reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo i pozitivnim emocijama iz svih dijelova BiH i regije. Bude li prilika da ta odluka bude na Vijeću ministara u narednim danima, bit ću najsretniji – rekao je Forto.

Zamjenik Ilija Cvitanović (HDZ 1990) također je imao pitanje ministru, napomenuvši kako mu je drago što je Forto napokon prisutan i može odgovoriti na pitanje koje je dugo čekao.

Zanimalo ga je koliko je puta BHRT dobio pomoć, kao i novac za Koridor Vc od akciza.

– U oba slučaja cilj očito nije postignut. BHRT ima isti problem, autocesta nije ni 50 posto završena – rekao je Cvitanović, spomenuvši u tom kontekstu misao Alberta Einsteina da je ludost raditi istu stvar, a očekivati ​​drugačiji rezultat.

Dodao je da je od akciza na gorivo za autoceste i ceste prikupljeno skoro deset milijardi KM i da tome treba dodati još devet milijardi KM, te upitao gdje je taj novac.

Forto je odgovorio da su bila dva transfera za BHRT, 2017. godine iz akumulirane dobiti Regulatorne agencije za komunikacije 1,4 milijuna KM za dug prema EBU-u, te 2024. kroz paket koji je uključivao četiri milijuna KM za BHRT i po tri milijuna KM entitetskim vladama. Kako se navodi u obrazloženju, BHRT je novac potrošio za nabavku opreme, proizvodnju signala za HD rezoluciju i plaćanje prava za prijenos Europskog prvenstva i Ljetnih olimpijskih igara, a entitetske vlade, između ostalog, za RTRS i agenciju Srna (Vlada RS), te RTVFBiH i RTVHB (Vlada FBiH).

Za pitanje o autocestama Cvitakoviću je dao izvješće iz Autocesta FBiH.

Presuda Višeg privrednog suda u Banjoj Luci, o kojoj su u utorak prenijeli pojedini mediji, izazvala je ozbiljnu zabrinutost BHRT-a, posebno imajući u vidu ukupni društveni i institucionalni kontekst u kojem djeluje pravosuđe u Republici Srpskoj.

– Međutim, sudovi ne mogu i ne smiju biti instrument bilo čijih političkih ili financijskih interesa, a BHRT i dalje želi vjerovati u njihov profesionalni integritet i neovisnost. Iz tog razloga ističemo da je ovom istom presudom, koju dio medija nije objavio, potvrđeno da je RTRS dužan BHRT-u, na ime obustave RTV takse, isplatiti iznos od 7,8 milijuna KM, uvećan za zatezne kamate iz prosinca 2017. godine – navodi se u priopćenju BHRT-a.

S pravnog aspekta, kako dodaju, presuda nije dala dovoljno jasno i logično obrazloženje, zbog čega je Viši privredni sud preinačio prvostepenu odluku isključivo u dijelu koji se odnosi na korist RTRS-a. BHRT će, nakon detaljne analize svog pravnog tima, kao i do sada, svim raspoloživim pravnim sredstvima ukazati na nepravilnosti zbog kojih smatraju da ovu presudu treba preispitati.

– Za BHRT je u ovom trenutku posebno važno što je još jednom sudskom presudom BHRT-u potvrđeno pravo na prihode od RTV takse, sukladno Zakonu o Javnom RTV sustavu Bosne i Hercegovine, koji je Parlamentarna skupština BiH usvojila 2005. godine – priopćeno je iz BHRT – Odnosi s javnošću.

Posljednjom pravomoćnom presudom Višeg privrednog suda u Banjoj Luci, BHRT je dužan RTRS-u isplatiti iznos od 7.391.250 KM na ime duga za korištenje fiksnih radio veza.

Također, temeljem pravomoćne presude, sud je presudio da BHRT-u na ime zakonske zatezne kamate treba isplatiti isti iznos glavnice, 7.391.250 KM.

Na osnovu raspodjele prihoda od marketinga, BHRT je dužan RTRS-u isplatiti 2.017.727,85 KM i 844.030,61 KM na ime kamata za isto razdoblje.

U odluci suda je navedeno da je BHRT dužan RTRS-u na ime troškova parničnog postupka isplatiti iznos od 119.675,15 KM, a sve u roku od 30 dana od dana prijema presude.

To znači da je BHRT dužan RTRS-u isplatiti više od 17,7 milijuna KM (17.763.933,61 KM).

Istom presudom Viši privredni sud u Banjoj Luci odbio je žalbu BHRT-a, priopćio je RTRS.

Viši privredni sud u Banjoj Luci potvrdio je u travnju ove godine presudu Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, prema kojoj je RTRS dužan BHRT-u isplatiti 5,5 milijuna maraka na ime rapsodije prihoda od RTV takse.

Forto je naveo kako je ovo jedan od najvažnijih infrastrukturnih razvoja u području komunikacija u posljednjih nekoliko godina.

– Upravo smo pustili digitalni signal iz zgrade BHRT-a i time završili realizaciju projekta digitalizacije TV signala u Bosni i Hercegovini. Konačno, mi smo država koja, zajedno sa svim zemljama u Europi, ima digitalni TV signal. Kad sam prije tri godine imenovan ministrom, zatekao sam sredstva na računu i spreman projekt koji iz nekog razloga nije krenuo. Projekt smo pokrenuli uprkos otporima, realizirali smo ga i BiH sada ima digitalni TV signal – rekao je Forto.

Dodao je da digitalizacija predstavlja važan korak za budućnost javnih emitera u Bosni i Hercegovini.

– Uključivanje digitalnog signala također je simboličan iskorak za naše javne nakladnike. Svi će oni imati ovu opremu na raspolaganju – rekao je Forto.