Svečanom akademijom u Konjicu je u srijedu navečer obilježena 36. godišnjica djelovanja Općinske organizacije Konjic Stranke demokratske akcije.

Svečanosti je prisustvovao predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je u svom uvodnom obraćanju čestitao godišnjicu utemeljiteljima, članovima i simpatizerima SDA Konjic.

Odgovarajući na pitanja voditelja, Izetbegović se osvrnuo na aktualne političke procese, ali i događaje koji su obilježili mandat, kao što je pravno i političko nasilje koje se provodi s ciljem izbacivanja SDA iz vlasti.

– Bio je to izuzetno štetan eksperiment. Spasiti Milorada Dodika i ukloniti iz političkog života najjaču bosanskohercegovačku i najjaču bošnjačku stranku, koja je uvijek bila generator pozitivnih promjena, bio je doista neobjašnjiv eksperiment dijela međunarodne zajednice, na koji su rado pristali i domaći akteri jer im je vlast ponuđena. Rezultat je vrlo teška i neizvjesna situacija, ljudi se osjećaju poniženo, svjedoci smo ekonomskog kolapsa. Trojka je pristala na tu trgovinu, da se promijeni Ustav i da se poništi volja Bošnjaka, da SNSD i HDZ biraju svoje predstavnike. Zauzvrat su morali predati cijele sektore, vrlo važna ministarstva i vrlo važne institucije – rekao je Izetbegović.

– Pristali su na poniženje. Ovdje u Konjicu Dodik je prokleo genocid. Nisu reagirali. Išli su na noge HDZ-u u Mostaru, SNSD-u u destilerije u Laktašima – rekao je Izetbegović.

Drugi problem Trojke, dodao je predsjednik SDA, je izuzetno loša kadrovska politika.

– Kleli su se u meritokraciju, a onda postavili nesposobne kadrove. Složeni sustav Elektroprivrede i rudnika povjerili su čovjeku koji je prethodno vodio lokalnu komunalnu tvrtku. Vidjeli ste koliko je dugo stajala ruševna pruga u Jablanici, dok je turska firma nije konačno obnovila. To je paradigma njihovog cjelokupnog odnosa i kadroviranja – kazao je Izetbegović.

Treći, posebno evidentan problem je korupcija vezana uz osoblje Trojke.

– Aplikacija Sky, tema Black Tie, komunikacija s kriminalcima iz Dubaija, afera Spangavanje. Da bi sačuvali Munjića, Autoceste su predali HDZ-u. Korupcija u Autocestama zaustavila je izgradnju autoceste. Oni štite tu ekipu ljudi, umjesto da ih uklone i omoguće nastavak izgradnje autoputa – kazao je Izetbegović.

Rezultat je gospodarski kolaps i prekomjerno zaduživanje aktualne vlasti.

– Kada obitelj ima 3.000 KM mjesečno, a potroši pet i posudi dvije, nikako neće moći vratiti dug i samo tone u dublje dugove. Jednog dana doći će im vjerovnici zaplijeniti auto, namještaj i na kraju stan. Oni će ovu državu dovesti u slično stanje. To znači gubitak suvereniteta, gubitak resursa. Neće biti moguće vraćati dugove ako se nastavi ovim tempom – upozorio je predsjednik SDA.

Izetbegović je potom podsjetio na pozitivne rezultate rada SDA u protekla dva mandata, prvenstveno na polju ekonomije, ali i na planu europskih i euroatlantskih integracija. Kada je riječ o vanjskoj politici, istaknuo je da predstavnici Trojke zaduženi za tu oblast, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, stvaraju privid da upravljaju procesima i kontroliraju situaciju, ali ne mogu ništa. Nisu bili pozvani ni na summit NATO-a u Ankari, recimo.

Govoreći o prioritetima za izlazak Bosne i Hercegovine iz sadašnje krize, predsjednik SDA je izdvojio europski put.

– To su reforme i sredstva koja nas čekaju na tom putu. Izgubili smo sredstva iz Plana rasta. Ali zaustavljene reforme još su važnija stvar. Prije 20 godina Bugarska i Rumunjska imale su manje plaće od ratom razorene Bosne i Hercegovine. Njihov životni standard sada je duplo bolji jer su proveli reforme, napravili su funkcionalan sustav i funkcionalnu ekonomiju – rekao je Izetbegović.

Odgovarajući na pitanje jesu li poslovi aktualnih vlasti utjecali na zaustavljanje planirane kupovine Telemacha od BH Telecoma, Izetbegović je podsjetio da je za tu transakciju to javno poduzeće planirano zadužiti za oko milijardu KM s kamatama.

– A Telemach godišnje zaradi 20 milijuna KM. Dakle, trebalo bi 50 godina da se ta sredstva vrate. Toliko bi se zadužili da ne bi mogli uložiti ni u što drugo. Tehnologije tako brzo napreduju da sam uvjeren da će za pet godina sve što imaju BH Telecom i Telemach biti za staro željezo. Prije deset godina ovo što imamo danas, besplatnu video komunikaciju, bilo je nezamislivo. Možemo zamisliti što će se nuditi u sljedećem desetljeću. I tu kupnju namjeravaju završiti sada, na kraju mandata, i dati privatniku 700 milijuna KM za zastarjele tehnologije. To sigurno nisu čisti poslovi – upozorio je Izetbegović.

Naša stranka Mostar kritizirala je gradonačelnika Marija Kordića zbog njegovih izjava o radu policijskih i pravosudnih institucija, podsjetivši na neriješene slučajeve vandalizma u gradu.

No, njihova objava otvara i pitanje političke dosljednosti – jesu li u Našoj strani zaboravili da su bili samo dio političkog dogovora kojim je Kordić izabran za gradonačelnika Mostara nakon lokalnih izbora 2020. godine?

Kritike koje danas upućuje Naša stranka neminovno otvaraju pitanje političke dosljednosti. Ako Mario Kordić danas, po njihovom mišljenju, predstavlja problem za Mostar, zašto to nije bio 2020. godine, kada su glasovi Naše stranke bili ključni za njegov izbor? Ili je Kordić postao kontroverzan tek uoči nove predizborne kampanje, kada se ponovno traži podrška bošnjačkih birača?

U priopćenju navode kako žele podsjetiti Kordića na važnost institucionalne neovisnosti i povjerenja javnosti u rad pravosudnih i sigurnosnih institucija.

Ističu kako građani s pravom očekuju da se svaka istraga vodi profesionalno, nepristrano i bez političkih ili bilo kakvih utjecaja.

Između ostalog, podsjećaju na višegodišnju istragu o devastaciji Partizanskog groblja, ali i slučaju skrnavljenja harema Liska, navodeći da javnost još čeka konkretne rezultate u oba slučaja.

Ujedno su pozdravili brzu reakciju policije u slučaju vandalizma nad Gospinim kipom u Međugorju, ocijenivši kako je pokazalo kako institucije mogu učinkovito djelovati kada postoji profesionalan pristup.

Mnogi vozači iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju ili Njemačku putuju automobilom registriranim na oca, majku, supružnika ili nekog drugog člana obitelji.

Uglavnom ne očekuju nikakve poteškoće jer sa sobom imaju ključeve, originalnu vozačku dozvolu, a često i isto prezime kao vlasnik automobila. No, tijekom granične kontrole može im se tražiti dokaz da im je vlasnik dopustio korištenje vozila u inozemstvu, navodi se GP Maljevac.

Vozačka dozvola potvrđuje da osoba ima pravo upravljati određenom kategorijom vozila, dok prometna dozvola potvrđuje da je automobil registriran. Ako vozač nije ujedno i vlasnik naveden u vozačkoj dozvoli, ti dokumenti sami po sebi ne potvrđuju da je vozilo dobrovoljno ustupljeno na korištenje.

Činjenica da je vlasnik automobila otac, majka ili supružnik vozača može olakšati objašnjenje, ali nije službeni dokaz da se vozilo koristi uz njihov pristanak.

Policajac na temelju prezimena ne može znati je li automobil posuđen, neovlašteno uzet, predmet obiteljskog spora ili prijavljen ukraden.

Zbog toga se vozačima preporuča nabaviti dozvolu za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu, poznatu kao DTV.

Iz BIHAMK-a navode da ovaj dokument služi kao dokaz nadležnim organima druge države da vozilo nije ukradeno i da ga vozač koristi uz izričit pristanak vlasnika.

Za automobil registriran u Bosni i Hercegovini, DTV se izdaje u prisustvu vlasnika vozila i osobe koja će njime upravljati.

Vlasnik mora predočiti važeću vozačku dozvolu, a korisnik vozila putovnicu. Prema informacijama iz BIHAMK-a, dokument vrijedi do isteka registracije vozila, a najduže godinu dana, a njegovo izdavanje košta 25 KM.

Dokument sadrži podatke o vlasniku, vozaču i vozilu, što može uvelike pojednostaviti graničnu kontrolu.

Postupak se može razlikovati od zemlje do zemlje. Ministarstvo unutarnjih poslova RH navodi kako neposjedovanje punomoći ili dozvole za upravljanje tuđim vozilom samo po sebi ne može biti razlog za zabranu napuštanja Hrvatske, osim ako država u koju putujete ne zahtijeva takav dokument.

No, policija može provesti dodatnu provjeru vozača i automobila ako postoji sumnja na kazneno djelo, prekršaj ili druge nepravilnosti u vezi s vozilom i ispravama.

Zbog toga vozač može nekoliko puta prijeći granicu bez pitanja o vlasništvu, a tijekom sljedećeg putovanja biti odvojen radi detaljnije kontrole.

Tada se može provjeriti tko je vlasnik vozila, zašto ga koristi druga osoba, kamo putuje te postoji li prijava vezana uz automobil, registarske pločice ili dokumente.

Granične i policijske službe koriste domaće i međunarodne evidencije za provjeru sumnjivih vozila.

Schengenski informacijski sustav sadrži upozorenja o ukradenim, otuđenim ili izgubljenim automobilima, registarskim pločicama i prometnim dokumentima. INTERPOL također vodi bazu podataka o ukradenim motornim vozilima.

Ukoliko vozač nema službenu dozvolu, policija može pokušati kontaktirati vlasnika, provjeriti podatke u evidenciji ili zatražiti dodatno objašnjenje. Procedura može trajati nekoliko minuta, ali može potrajati i puno dulje ako vlasnik nije dostupan ili se podaci ne podudaraju.

Fotografija osobne iskaznice vlasnika, poruka na mobitelu ili rukom pisana izjava mogu pomoći u razjašnjavanju situacije, ali nemaju istu dokaznu vrijednost kao službena višejezična dozvola.

Kod službenih, leasing i rent-a-car vozila procedura može biti stroža.

Osoba koja upravlja službenim vozilom treba imati putni nalog ili službeno ovlaštenje. Za leasing vozila potrebno je provjeriti dopušta li ugovor izlazak iz zemlje i je li potrebna posebna suglasnost leasing kuće.

Iznajmljeno vozilo ne smije se izvoziti iz zemlje bez dopuštenja navedenog u ugovoru, čak ni kada je vozač uredno registriran kao korisnik.

Vozač, osim DTV-a ili punomoći, treba imati originalnu vozačku dozvolu, važeću vozačku dozvolu, putnu ispravu i dokaz o osiguranju gdje postoji.

Fotokopija vozačke dozvole općenito nije sigurna zamjena za original, osobito tijekom granične ili policijske kontrole.

Ukoliko policija utvrdi da je automobil prijavljen kao ukraden, da registarske pločice ne pripadaju vozilu ili da su isprave krivotvorene, vozilo se može oduzeti, a vozač zadržati na kriminalističkom istraživanju.

Ukoliko vozilo nije ukradeno, ali vozač ne može dokazati da ga koristi uz dopuštenje vlasnika, moguća je duža provjera, kontaktiranje vlasnika ili zahtjev za ishođenje odgovarajuće potvrde prije nastavka putovanja.

Za automobil registriran u Bosni i Hercegovini na ime člana obitelji najsigurnije je izvaditi DTV prije puta. Trošak od 25 KM znatno je manji od mogućih dodatnih troškova, gubitka vremena i neugodnosti na granici.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da su nakon obmanjivanja javnosti mantrama stranaka Trojke da će kadrove SNSD-a “počistiti bagerom” i “metlom pomesti”, došli do realnosti da u Sarajevu ne mogu ništa odlučivati ​​bez suglasnosti Republike Srpske.

Kazao je da se o održivim rješenjima može govoriti samo kada se prihvati da se RS pita u Sarajevu i da se njen glas mora poštovati.

– Edin Forto se uporno hvali kako je osigurao pomoć BHRT-u, bezuspješno glumeći velikog vođu. Trojka je na sva zvona obećala novac iz proračuna institucija BiH za BHRT i za tzv. kulturne ustanove. Naravno, od toga nema ništa jer SNSD na to nikada neće pristati. Neće biti novca iz proračuna za te namjene jer se RS pita u Sarajevu – naglasio je Košarac za Srna.

Podsjetio je da su sredstva koja RTVBiH daje dio akumuliranog viška prihoda nad rashodima RAK-a i da su namijenjena isključivo za unapređenje i razvoj komunikacija.

Košarac je naveo da su ova sredstva dio seta od pet srodnih odluka kojima je za RS deblokirano ukupno 18 milijuna KM.

– Dakle, Trojka ne bi osigurala ta sredstva za RTV BiH da nisu istovremeno glasali za deblokadu 18 milijuna KM za RS. Najveća ironija je u tome što je Trojka od pompeznog “špartanja bagerom” i glasnog najavljivanja političkog kraja SNSD-a zapravo postala naš saveznik i najbolji promotor naše politike – rekao je Košarac.

Na zajedničkom planu SNSD je, kako je naveo, ostvario sve što je bilo u interesu RS i srpskog naroda.

– Što je Trojka učinila? Vrtjela se u začaranom krugu političke nesposobnosti, uporno pokušavajući vlastite poraze sarajevskoj javnosti predstaviti kao političke pobjede. Ni u tome nisu uspjeli – zaključio je Košarac.

Iz Ureda za odnose s javnošću američkog State Departmenta priopćeno je da su SAD opredijeljene za partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom kako bi diversificirale svoj energetski sektor i donijele prosperitet svim građanima. Detektor.

U odgovoru su dodali da će plinovod Southern Interconnection, koji je bio prioritet američke vlade tijekom posljednje tri administracije, proširiti i diverzificirati energetski sektor BiH, dajući državi veću kontrolu nad opskrbom energijom osiguravanjem pristupa prirodnom plinu na temelju tržišnih uvjeta i smanjenjem ovisnosti o jednom, nepouzdanom izvoru.

– Izvoz energenata iz SAD-a središnji je stup naše gospodarske suradnje s europskim partnerima – naveli su u odgovoru.

Prema njima, SAD ima resurse da podrži napore Europe da se oslobodi ovisnosti o ruskim energentima i potakne gospodarski rast. Američke tvrtke pouzdani su partneri i spremne su preuzeti inicijativu čak i kada druge nisu.

– Pažljivo ćemo pratiti one koji politički probitak i ovisnost o ruskoj energiji daju prednost nad energetskom sigurnošću – dodali su iz Ureda.

Bosna i Hercegovina trenutno sav plin uvozi iz Rusije. BiH i Hrvatska su u travnju ove godine potpisale međudržavni sporazum Južna interkonekcija o izgradnji plinovoda. Projekt ima za cilj diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe Bosne i Hercegovine, koja se trenutno opskrbljuje plinom iz jednog smjera.

Godine 2025. odlučeno je da će Južnu interkonekciju raditi tvrtka BH Gas, no zakon je naknadno promijenjen i zadatak je dat američkoj tvrtki AAFS, što je u javnosti otvorilo pitanje transparentnosti ugovora i procesa, o čemu je Detektor ranije pisao.

Vijeće ministara će na sjednici zakazanoj za četvrtak, 30. srpnja, prvi put razmatrati Nacrt ugovora između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji.

U SAD-u se trenutno razmatra Zakon o sankcijama Rusiji iz 2025., koji je predložio senator Lindsey Graham i koji je podržao američki predsjednik Donald Trump, a koji je usmjeren na rusko ratno gospodarstvo i uključuje, između ostalog, carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje trguju ruskim energentima, viza i zamrzavanje imovine za vodstvo.

Zakon je trenutno usmjeren na globalne energetske gigante i partnere Rusije, a ekonomski stručnjak Igor Gavran za Detektor navodi da su ekonomske veze Bosne i Hercegovine sa SAD-om minimalne, te da bilo kakve sankcije imaju malo ili nimalo direktnog efekta na našu zemlju.

– U prošlosti bi američke sankcije imale negativan utjecaj na ugled i povjerenje partnera iz trećih zemalja, no s obzirom na ponašanje sadašnje američke administracije, to više nije slučaj – ustvrdio je Gavran.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nema alternativne izvore za uvoz plina osim Ruske Federacije. Gavran navodi da je to trenutno najpouzdaniji i najjeftiniji izvor te da zaustavljanje uvoza ruskog plina nije opcija.

– Uvozom se bavi samo jedna tvrtka – “Energoinvest” – i samo bi oni eventualno mogli imati neke teoretske sankcije, ali ako ne posluju sa SAD-om, nisam siguran da i na njih mogu utjecati – rekao je Gavran.

Adnan Huskić, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Sarajevskoj školi za znanost i tehnologiju (SSST), kaže za Detektor da neće biti prvi put da se sankcije koje su uvedene protiv nekih drugih velikih aktera na određeni način pretoče u BiH.

Huskić je dodao da je nedvojbeno da će Srbija biti snažnije pogođena ovim sankcijama zbog neriješene situacije s Naftnom industrijom Srbije, ali to s druge strane pokazuje da su Amerikanci i dalje spremni pregovarati i razgovarati o njihovoj odgodi.

Huskić je kazao kako procjenjuje da će usvajanje ovog zakona izravno ubrzati procese vezane za Južnu interkonekciju i sve što je potrebno za taj projekt, s obzirom da od donošenja Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH ništa nije urađeno.

– Ne vidim da bi to, na primjer, moglo ili trebalo koštati Bosnu i Hercegovinu mimo onoga što je bio plan Europske unije, a to je postupno izbacivanje ruskog plina koje bi se trebalo dogoditi 2028. godine – dodao je Huskić.

Prema njegovom mišljenju, svi rokovi i paketi sankcija još su podložni promjenama.

– Dok ne vidimo kakve se stvari događaju, teško je procijeniti kakvi bi mogli biti konkretni efekti po Bosnu i Hercegovinu u vezi s našim povezivanjem ili našom ovisnošću o ruskom plinu – rekao je Huskić.

Europska komisija prihvatila je prijedlog Bosne i Hercegovine za privremeno izuzeće BiH iz primjene Mehanizma prilagodbe granice ugljika (CBAM).

– Službeno smo obaviješteni od strane nadležne direkcije da je Europska komisija prihvatila naše prijedloge i ugradila ih u prijedlog izmjena CBAM uredbe, koji je upućen u zakonodavnu proceduru Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije – rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Predložene izmjene CBAM uredbe omogućuju izračun emisija električne energije uzimajući u obzir stvarni miks električne energije zemlje izvoznice, uključujući proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok se ujedno pojednostavljuje postupak dokazivanja stvarnih emisija.

Također je moguće prepoznati električnu energiju isporučenu putem ugovora o otkupu električne energije, uključujući ugovore sklopljene preko posrednika, kako bi se utvrdile stvarne emisije.

Također je predloženo da se navedene izmjene primjenjuju retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine, čime bi se otklonile poteškoće s kojima se suočavaju izvoznici električne energije iz Bosne i Hercegovine.

Ministar Košarac je naglasio da su nadležne institucije na svim razinama vlasti u BiH uložile maksimalne napore kako bi upozorile Europsku komisiju na zabrinjavajuće posljedice primjene CBAM-a na domaći elektroenergetski sektor.

– Europska komisija je prepoznala vjerodostojnost našeg zahtjeva i predložila izmjene CBAM uredbe, koje predstavljaju značajan korak ka pravednijoj primjeni CBAM-a i očuvanju konkurentnosti izvoznika električne energije iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta na tržištu Europske unije – rekao je Košarac.

Istovremeno, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine pripremilo je Prijedlog odluke o usvajanju Metodologije za proračun faktora emisije ugljičnog dioksida iz elektroenergetske mreže u Bosni i Hercegovini, čime su stvoreni preduvjeti za pravovremenu primjenu novih europskih pravila.

– Prvim amandmanom Europske komisije, zajedno s Prijedlogom odluke koju je pripremilo Ministarstvo, značajno će se smanjiti trošak izvoza električne energije na tržište Europske unije. Prema našim procjenama, uštede bi mogle biti i do 13 milijuna eura godišnje, što jača konkurentnost domaće elektroprivrede i štiti prihode od izvoza – rekao je Košarac.

Istaknuo je kako je cilj svih aktivnosti zaštita interesa domaćeg elektroenergetskog sektora i jačanje ukupne gospodarske aktivnosti u BiH.

Prijedlog izmjena Uredbe CBAM trenutno je u zakonodavnoj proceduri Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će nastaviti aktivnu suradnju s europskim institucijama do njegovog konačnog usvajanja, priopćeno je iz Kabineta ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Proračun institucija Bosne i Hercegovine usvojen je i u Domu naroda, čime su stvoreni uvjeti da on stupi na snagu – kazao je danas ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.

Amidžić ističe da su “najveća vrijednost proračuna ljudi na koje se taj novac odnosi”.

– Najveći dio proračuna odnosi se na plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno 1.162.000.000 KM, a povećanje u odnosu na prethodnu godinu iznosi 125 milijuna konvertibilnih maraka, s obzirom na to da će se primjenjivati veća osnovica i da ćemo retroaktivno svim zaposlenicima u institucijama isplatiti veće plaće po toj osnovi od 1. siječnja 2026. godine – kazao je. Amidžić.

Napominje da je procedura usvajanja proračuna krenula prije godinu dana, ali da premijer Federacije BiH nije prisustvovao sjednicama Fiskalnog vijeća, zbog čega je izgubljeno dragocjeno vrijeme.

– Kašnjenje je izazvalo Fiskalno vijeće, a nakon što je usvojen proračun je otišao na Predsjedništvo, gdje ga je Bećirović porazio i držao ga dva mjeseca da se kiseli, bez ikakvog objašnjenja zašto se proračun ne kreće dalje i zašto zaposlenici institucija neće dobiti ono što im sljeduje – rekao je.

Amidžić napominje da usvojeni proračun u potpunosti odgovara dokumentu koji je izdalo Ministarstvo financija i trezora, te da nakon “mjesečnog gunđanja” u njemu nije promijenjeno niti jedno slovo.

Istaknuo je da u proračunu nema iznosa za BHRT ili sedam institucija kulture.

– Razlog tome nije nečiji hir, već ne postoje zakonske pretpostavke da postanu proračunski korisnici, jer nemamo donesenih zakona koji bi to omogućili – dodao je Amidžić.

Proračun institucija Bosne i Hercegovine usvojen je i u Domu naroda, čime su stvoreni uvjeti da on stupi na snagu – kazao je danas ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.

Amidžić ističe da su “najveća vrijednost proračuna ljudi na koje se taj novac odnosi”.

– Najveći dio proračuna odnosi se na plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno 1.162.000.000 KM, a povećanje u odnosu na prethodnu godinu iznosi 125 milijuna konvertibilnih maraka, s obzirom na to da će se primjenjivati veća osnovica i da ćemo retroaktivno svim zaposlenicima u institucijama isplatiti veće plaće po toj osnovi od 1. siječnja 2026. godine – kazao je. Amidžić.

Napominje da je procedura usvajanja proračuna krenula prije godinu dana, ali da premijer Federacije BiH nije prisustvovao sjednicama Fiskalnog vijeća, zbog čega je izgubljeno dragocjeno vrijeme.

– Kašnjenje je izazvalo Fiskalno vijeće, a nakon što je usvojen proračun je otišao na Predsjedništvo, gdje ga je Bećirović porazio i držao ga dva mjeseca da se kiseli, bez ikakvog objašnjenja zašto se proračun ne kreće dalje i zašto zaposlenici institucija neće dobiti ono što im sljeduje – rekao je.

Amidžić napominje da usvojeni proračun u potpunosti odgovara dokumentu koji je izdalo Ministarstvo financija i trezora, te da nakon “mjesečnog gunđanja” u njemu nije promijenjeno niti jedno slovo.

Istaknuo je da u proračunu nema iznosa za BHRT ili sedam institucija kulture.

– Razlog tome nije nečiji hir, već ne postoje zakonske pretpostavke da postanu proračunski korisnici, jer nemamo donesenih zakona koji bi to omogućili – dodao je Amidžić.

Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate vezane uz provedbu reformi.

Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči neke zemlje, ali također postavlja pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo poštuju rokove kako bi dobile novac.

Europska komisija pokrenula je Plan rasta za 2023. kako bi ubrzala europsku integraciju. Financijska sredstva uvjetovana su provedbom konkretnih gospodarskih, institucionalnih i reformi vladavine prava, uz postupno uključivanje šest zemalja Zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.

Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela niti jednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tijekom nedavnog posjeta Sarajevu da će daljnja odgađanja značiti nove financijske gubitke.

BiH je već izgubila 108 milijuna eura, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 milijuna eura.

Sličan problem ima i Kosovo, koje je u travnju dobilo 61,8 milijuna eura predfinanciranja, ali je politička kriza onemogućila provođenje potrebnih reformi.

Kosovska vlada procjenjuje da je država već izgubila oko 40 milijuna eura zbog neispunjenja reformskih ciljeva do kraja lipnja, dok bi do kraja godine mogla ostati bez ukupno 250 milijuna eura ako se ne formira funkcionalna vlada sposobna usvojiti potrebne zakone.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Kosovo Riho Terras ocijenio je da zemlja ne može napredovati dok se ne riješi politička kriza.

Srbija je primila jednu isplatu u siječnju, ali je izvjestitelj Europskog parlamenta Tonino Picula pozvao na obustavu daljnjih isplata dok Beograd ne pokaže veću predanost europskim reformama.

Marko Todorović, analitičar Centra za europsku politiku u Beogradu, rekao je da Srbija ima sposobnu administraciju i stabilnu parlamentarnu većinu, zbog čega je neispunjavanje obveza pitanje političkih prioriteta.

Dodao je da će pritisak na vlasti biti sve veći jer se sredstva koja se ne iskoriste mogu preusmjeriti u zemlje koje brže napreduju.

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata unatoč vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže donošenje reformskih mjera.

Direktorica Centra za demokraciju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjenje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno vidljivim strukturnim promjenama.

Prema njezinim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali nema dokumentacije potrebne za neovisnu provjeru rezultata, posebice u područjima pravosuđa i vladavine prava.

Europska komisija priopćila je kako je Plan rasta i instrument europske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.

Nevrijeme praćeno tučom proteklih tjedana napravilo je velike štete u nekoliko dijelova Bosne i Hercegovine, od Nevesinja i Hercegovine do središnje Bosne. I dok Republika Srpska koristi sustav protugradnih raketa, u Federaciji BiH ne postoji jedinstveni sustav zaštite, a stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene donose sve češće i razornije oluje.

Sve češće nevrijeme praćeno tučom nanosi ogromne štete poljoprivrednicima diljem Bosne i Hercegovine, javlja BHRT.

Samo u posljednjih nekoliko dana led je uništio usjeve i oštetio imovinu građana u Nevesinju, Grudama, Počitelju, Čapljini, Bugojnu i Donjem Vakufu.

Klimatolog Dženan Zulum ističe da klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet oborina koje se opažaju u gradu, ali i pojašnjava koliko su učinkoviti sustavi zaštite koji se koriste u regiji.

– Protugradne rakete vrlo često ne mogu dosegnuti aktivne dijelove oblaka koji se nalaze na visinama od deset i više kilometara. Oni ne mogu spriječiti stvaranje tuče, ali mogu utjecati na stvaranje manjih ledenih kugli umjesto velikih, odnosno na njihovo raspršivanje – rekao je Zulum.

I dok u Republici Srpskoj djeluje sustav “Protugradne preventive” koji podrazumijeva korištenje protugradnih raketa, u Federaciji BiH zaštita se uglavnom svodi na postavljanje protugradnih mreža u voćnjacima i vinogradima, osiguranje usjeva i primjenu agrotehničkih mjera.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo upozorava da su vremenske nepogode iz godine u godinu sve razornije.

– Svake godine je sve gore. Klimatske promjene donose pojave koje prije nismo imali. Tuča veličine teniskih loptica uništava cijele investicije i cijele usjeve. To je postao kritičan problem za poljoprivredu – rekao je Bićo.

Dodaje da se i sami proizvođači bore da zaštite svoje usjeve, ali da su ulaganja ogromna.

– Poljoprivrednici ulažu u protugradne mreže, a povrat sredstava je tek 20 do 30 posto. Nekoliko hektara voćnjaka zahtijeva ulaganja od više stotina tisuća maraka, što si mnogi ne mogu priuštiti – istaknuo je.

Voćar Čedomir Radovanović kaže da je vrijeme postalo jedan od najvećih izazova za proizvođače.

– Ne možemo promijeniti vrijeme. Vidjeli smo što se prije nekoliko dana dogodilo u Hercegovini, gdje je led napravio ogromnu štetu. Pokušavamo takve situacije riješiti koliko možemo, ali priroda je često jača – rekao je.

Zulum navodi kako postoje i drugi načini obrane od tuče koji se koriste u europskim zemljama.

– U Austriji se, prema mojim saznanjima, koriste mali avioni koji raspršuju srebrni jodid kako bi se spriječilo stvaranje velikih zrnaca leda. Hrvatska, pak, sve više odustaje od protugradnih projektila i usmjerava se na meteorološke radare i pravovremeno upozoravanje stanovništva – objasnio je.

Dodaje da meteorolozi u BiH mogu dva dana unaprijed predvidjeti mogućnost tuče, ali se ne može precizno odrediti koji će grad ili općina biti pogođeni.

Sve izraženije klimatske promjene, upozoravaju stručnjaci, znače da će ovakvih ekstremnih vremenskih nepogoda biti sve više, zbog čega će ulaganje u učinkovitije sustave zaštite biti sve važnije za očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje.