U veljači ove godine negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svih deset kantona u Federaciji BiH.

U tom mjesecu rođeno je 1.168 beba, a umrlo 1.633 stanovnika, što znači da je prirodni priraštaj iznosio 465, a vitalni indeks 72.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu ove godine sklopljeno je 426 brakova, dok je zabilježeno 110 razvoda.

Prirodni priraštaj u prošloj godini bio je negativan u devet kantona FBiH, a pozitivan samo u Zapadnohercegovačkom kantonu.

U 2025. godini u Federaciji BiH rođeno je 15.387 djece, dok je u istom razdoblju umrla 20.541 osoba, pa je prirodni priraštaj stanovništva u tom razdoblju iznosio minus 5.154.

Bosna i Hercegovina već godinama tone u demografski ponor, a posljednji podaci to u potpunosti potvrđuju. Prema evidenciji Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), u razdoblju od 2023. do 2025. godine u cijeloj zemlji bilježi se kontinuirani pad nataliteta, uz istovremeni porast mortaliteta.

U 2023. rođeno je 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, dok je do 27. listopada 2025. zabilježeno tek 23.663 novorođenih – gotovo 9500 manje nego prije samo dvije godine. Najviše beba rođeno je u Federaciji BiH (15.341), zatim u Republici Srpskoj (7.738) i Brčko Distriktu (584).

Istodobno, negativan prirodni priraštaj zabilježen je u gotovo svim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine, s izuzetkom Zapadnohercegovačkog i Sarajevskog. U razdoblju siječanj-listopad 2025. godine u Federaciji je rođeno 12.519 beba, dok je umrlo 17.016 stanovnika. Godinu dana ranije razlika je bila još poraznija – 15.375 rođenih naspram 20.195 umrlih, što je rezultiralo prirodnim padom od 4.820 stanovnika.

Ovaj scenarij nije došao iznenada, a na njega je prije više od 20 godina upozorio prof. dr.sc. Jusuf Žiga

– Unutar bosanskohercegovačkog društva već su tada bili vidljivi alarmantni negativni demografski trendovi – pad fertiliteta i nataliteta, porast mortaliteta i ubrzano starenje stanovništva – kazao je Žiga za Faktor, podsjećajući da su ratni demografski slom, ubistva i progoni mladih trajno osiromašili biološki potencijal zemlje.

Kako naglašava, malo je tko, pa i sam profesor, tada upozoravao da treba krenuti u ozbiljnu, dugoročnu pronatalitetnu politiku.

– Oni koji su to trebali čuti nisu htjeli čuti, a kamoli cijeniti. Sve je napravljeno kampanjski, a demografija ne trpi improvizaciju. To je posao koji daje rezultate tek za 20 ili 30 godina – upozorava Žiga.

Danas, kaže, živimo posljedice tog ignoriranja.

– Stalno sam govorio – ovo će postati zemlja staraca i staraca. To nas čeka, pa danas političke priče o “mojem entitetu”, “mojem kantonu” zaista zvuče degutantno. Čija, kad postanemo država staraca. Tko će tu sutra živjeti – pita Žiga.

Uz pad nataliteta, ključni problem je masovni odlazak mladih, posebice obrazovanih ljudi.

– Stvara se ambijent u kojem mladi ljudi nemaju ni ekonomsku, ni socijalnu, ni političku sigurnost. Prijetnje ratovima, krizama, nestabilnošću – mladi imaju jedan život i neće se s njim kockati – naglašava profesor, dodajući kako nema većeg gubitka za jedno društvo od odlaska mlade i obrazovane osobe.

– Ali kome ćeš to pričati, ja to godinama ponavljam kao papagaj i dosta sam sebi, kad oni koji to trebaju čuti neće, a kamoli da te cijene – ističe Žiga.

Iako je pad nataliteta svjetski trend, Žiga naglašava da je BiH mogla proći prirodnu demografsku tranziciju i stabilizirati se blizu pozitivne nule.

– Umjesto toga, otišli smo u provaliju. Druge zemlje stvaraju sustav u kojem se ljudi ne boje imati djecu – da majka neće ostati bez posla, da će imati vrtić, sigurnost i podršku. Kod nas na natjecanju prva ispada trudnica – upozorava.

To su, kaže, najgori mogući demografski trendovi koji se mogu dogoditi.

– Nažalost, mi smo među njima – zaključuje profesor.