Znanstvenici su očekivali suprotno, no polarni medvjedi na norveškom arhipelagu Svalbard, u arktičkoj regiji, postali su deblji i u boljoj fizičkoj kondiciji nego početkom 1990-ih.

To se dogodilo u razdoblju kada se morski led postupno ali kontinuirano smanjivao zbog klimatskih promjena.

Morski led služi kao platforma za polarne medvjede za lov na tuljane, njihov glavni izvor masti. Zalihe masti osiguravaju im energiju i toplinsku izolaciju, a zahvaljujući njima ženke proizvode i izuzetno hranjivo mlijeko za mladunce.

Između 1992. i 2019. istraživači su detaljno pratili tjelesnu težinu i veličinu 770 odraslih polarnih medvjeda na Svalbardu i otkrili da su u tom razdoblju postali znatno deblji. Znanstvenici vjeruju da su se medvjedi prilagodili gubitku leda okrećući se više kopnenom plijenu, uključujući sobove i morževe.

Rezultati, objavljeni u znanstvenom časopisu Scientific Reports, posebno su iznenađujući zbog snažnog utjecaja klimatskih promjena na Svalbard. U istom razdoblju broj dana bez leda povećao se za gotovo 100, što znači da su godišnje u prosjeku zabilježena dodatna četiri dana bez leda.

– Što je medvjed deblji, to je u boljem stanju – kaže voditelj istraživanja Jon Ars s Norveškog polarnog instituta i dodaje:

– S obzirom na značajan gubitak morskog leda, očekivao bih pogoršanje fizičkog stanja, a ne suprotno.

Morževi su u Norveškoj službeno zaštićeni od 1950-ih, nakon što su zbog pretjeranog lova dovedeni na rub istrebljenja. Ova zaštita omogućila je oporavak njihove populacije, čime su polarnim medvjedima osigurali novi, iznimno bogat izvor masne hrane.

– Danas ima znatno više morževa koje medvjedi mogu loviti, a moguće je i da sada uspješnije love tuljane – navode iz Arsa. Kad tuljani imaju manje dostupnog morskog leda, okupljaju se u ograničenim područjima, olakšavajući lov polarnim medvjedima i povećavajući njihove šanse da ulove više jedinki.

Iako je ovo neočekivano dobra vijest za ove arktičke predatore, istraživači upozoravaju da takav trend vjerojatno neće potrajati. Dok se morski led nastavlja topiti, medvjedi će morati prijeći veće udaljenosti u potrazi za hranom, trošeći više energije i trošeći dragocjene zalihe masti.

Polarni medvjedi na Svalbardu nekoć su bili među najintenzivnije lovljenim populacijama na svijetu, sve do uvođenja međunarodnih mjera zaštite 70-ih godina prošlog stoljeća, podsjeća organizacija Polar Bears International. Stručnjaci smatraju da su ovi nalazi djelomično povezani s oporavkom populacije nakon tog razdoblja masovnog lova.

Čini se da su mjere zaštite, zajedno s povećanjem broja morževa i sobova u posljednjim desetljećima, privremeno potaknule oporavak polarnog medvjeda.

Međutim, kako je istaknuo John Whiteman, glavni istraživač u Polar Bears International, rezultati su “kratkoročno pozitivni”.

– Fizička spremnost je samo jedan dio slagalice. Druga su istraživanja pokazala da se zbog većeg broja dana bez leda smanjuje stopa preživljavanja mladunaca, ali i mlađih jedinki i starijih ženki – upozorava Whiteman.

U drugim dijelovima Arktika klimatske promjene imaju puno negativniji utjecaj na polarne medvjede.

Postoji 20 poznatih zasebnih populacija na Arktiku, a pad broja u zapadnom Hudson Bayu u Kanadi, domu najjužnije i najbolje proučene populacije, izravno je povezan s porastom temperatura.

– Dugoročno, polarni medvjedi ne mogu preživjeti bez morskog leda – ističe istraživač i dodaje:

– Gubitak leda u konačnici znači smanjenje broja medvjeda. Ovo istraživanje pokazuje da kratkoročna slika može biti specifična za regiju, ali ako se topljenje nekontrolirano nastavi, polarni medvjedi će na kraju nestati.