Prema analizi koju je objavio Američki konzervativac, Američki predsjednik Donald Trump na meti je sve većih kritika nekih američkih konzervativnih autora zbog načina na koji njegova administracija pristupa krizama na Bliskom istoku, prije svega odnosima s Izraelom i Iranom.

U analizi se tvrdi da Trump, unatoč ranijim obećanjima da će izbjeći nove ratove i smanjiti američki intervencionizam, sve više provodi politiku koja odgovara interesima izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

U analizi se navodi da se u Washingtonu stvara atmosfera slična onoj iz razdoblja prije invazije na Irak 2003. godine, kada su, prema autorima, politički i medijski krugovi snažno zagovarali američki vojni angažman na Bliskom istoku.

U tekstu se upozorava da bi eskalacija sukoba s Iranom mogla izazvati ozbiljnu regionalnu destabilizaciju, ali i dodatno produbiti sigurnosnu i gospodarsku krizu na globalnoj razini.

Poseban dio analize odnosi se na američku podršku Izraelu tijekom rata u Gazi. Autor tvrdi da administracija Donalda Trumpa nije pokazala spremnost za ozbiljniji politički pritisak na izraelske vlasti unatoč sve glasnijim kritikama međunarodne zajednice zbog humanitarne situacije i civilnih žrtava među Palestincima.

Navodi se i da se u američkim medijima i političkim centrima moći često marginaliziraju stavovi koji dovode u pitanje dosadašnju strategiju Washingtona prema Bliskom istoku.

U analizi se upozorava i na dublje podjele unutar same američke desnice, s obzirom na to da dio konzervativaca podržava čvrsto savezništvo s Izraelom i oštriji pristup Iranu, dok drugi smatraju da bi novo američko uplitanje u regionalne sukobe predstavljalo ozbiljno odstupanje od politike “America First”, na kojoj je Trump izgradio velik dio svoje političke podrške.

Analiza objavljena u Američki konzervativac postavlja pitanje koje danas sve više dominira međunarodnim odnosima. Ulazi li svijet u razdoblje velikih promjena i postupnog raspada poretka koji je postojao nakon Drugog svjetskog rata?

Ratovi, političke krize i rastuće napetosti između velikih sila više nisu samo izolirani sukobi.

Sve češće djeluju kao znakovi dubljih promjena u globalnom sustavu koji je Amerika desetljećima oblikovala vojnom moći, ekonomskom dominacijom, dolarom i međunarodnim savezima.

Nakon 1945. nastao je svijet u kojem su zapadne institucije i američki utjecaj predstavljali temelj međunarodne stabilnosti.

Taj je sustav prvenstveno odgovarao interesima Sjedinjenih Američkih Država, ali je istovremeno mnogim zemljama donio sigurnost, gospodarski razvoj i relativno predvidljiv međunarodni okvir.

Danas su, međutim, njegove slabosti sve vidljivije.

Iako Amerika i dalje posjeduje ogromnu vojnu i gospodarsku moć, brojni sukobi posljednjih godina odaju dojam svijeta u kojem najveća sila više nema potpunu kontrolu nad događajima. Ratovi u arapskom svijetu, sukob u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i rastuće rivalstvo s Kinom ukazuju na sve složeniju međunarodnu ravnotežu snaga.

U analizi se posebno naglašava da možda ne svjedočimo “kraju Amerike”, već kraju ere u kojoj je jedna država mogla krojiti pravila za gotovo cijeli svijet.

Stari poredak polako slabi, dok novi još nije jasno definiran. Takva povijesna razdoblja često su najnestabilnija.

Kada međunarodna pravila izgube svoj autoritet, države počinju djelovati neovisnije, savezi postaju krhkiji, a političke odluke postaju nepredvidljivije. U takvom okruženju raste osjećaj nesigurnosti i dojam da globalna stabilnost više nije nešto što se podrazumijeva, zaključuje se u analizi.

Američka vojska izvela je napade na iransku luku Qeshm i Bandar Abbas, rekao je u četvrtak novinar Fox Newsa.

– Visoki američki dužnosnik rekao mi je da se prije nekoliko trenutaka radi o američkom vojnom napadu na iransku luku Qeshm i Bandar Abbas, ali je dodao da ovo nije ponovno pokretanje rata ili kraj primirja – rekla je Jennifer Griffin na društvenoj mreži X sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Dužnosnik je također potvrdio Fox Newsu da su Saudijska Arabija i Kuvajt iznenada prestali dopuštati SAD-u korištenje njihovih baza i zračnog prostora za “Projekt Sloboda”, odluka za koju je dužnosnik rekao da je u međuvremenu poništena.

Iranske pomorske snage ciljale su američke razarače u blizini Hormuškog tjesnaca nakon, kako je opisano, američkog napada na iranski naftni tanker, izvijestili su iranski mediji, prenosi Anadolija.

Tri američka razarača u blizini strateškog plovnog puta našla su se na meti iranskih pomorskih snaga, izvijestila je novinska agencija Tasnim pozivajući se na informirane izvore.

Prema izvješću, razarači su se povlačili prema Omanskom moru, a operacija je uključivala projektile i dronove samoubojice.

Odvojeno, iranska državna televizija IRIB, pozivajući se na informirani vojni izvor, izvijestila je da su se “neprijateljske jedinice” u Hormuškom tjesnacu našle pod iranskom raketnom vatrom nakon, kako je opisala, američkog vojnog napada na iranski naftni tanker.

Izvor je naveo da su pogođene jedinice pretrpjele štetu i bile prisiljene na povlačenje.

Iran je u petak rano ujutro optužio Sjedinjene Države za kršenje primirja gađanjem iranskih brodova u blizini Hormuškog tjesnaca i napadima na civilna područja u južnom Iranu.

Glasnogovornik vojnog stožera Khatam al-Anbiya, Ebrahim Zolfaghari, rekao je da su SAD gađale iranski naftni tanker koji se kretao iz iranskih obalnih voda u blizini Jaska prema Hormuškom tjesnacu, kao i još jedan iranski brod u blizini luke Fujairah UAE.

Glasnogovornik je također optužio SAD za izvođenje zračnih napada na civilna područja u Bandar Khamiru, Siriku i otoku Qeshm u južnom Iranu u suradnji s “nekim zemljama u regiji”.

Rekao je da su iranske oružane snage odmah odgovorile napadom američkih ratnih brodova istočno od Hormuškog tjesnaca i južno od luke Chabahar, tvrdeći da su udari prouzročili “značajnu štetu”.

Izjava je izdana nedugo nakon što se u zapadnom Teheranu čula stalna paljba protuzračne obrane nakon dvije glasne eksplozije, prema iranskoj službenoj novinskoj agenciji IRNA.

IRNA je izvijestila da se protuzračna vatra nastavila nekoliko minuta u područjima u blizini teheranskog Distrikta 22 i Ahmadabad Mostofija u zapadnom dijelu glavnog grada.

Sjedinjene Države odobrile su 8,6 milijardi dolara vrijednu prodaju oružja saveznicima na Bliskom istoku, u jeku američko-izraelskog rata protiv Irana.

Ove isporuke dolaze nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio pokrenuo hitne okolnosti kako bi ubrzao transfere bez prethodne kontrole američkog Kongresa, izvještava Al Jazeera.

Izrael i zaljevske države suočene su s nizom raketnih napada i napada dronovima iz Irana od početka rata krajem veljače, što je iscrpilo ​​njihove zalihe američkog oružja i dodatno opteretilo njihove sustave protuzračne obrane.

Prodaja uključuje isporuku naprednog APKWS preciznog oružanog sustava i prateće opreme Izraelu u vrijednosti od 992 milijuna dolara, te kupnju borbenih zapovjednih sustava od strane Kuvajta u vrijednosti od 2,5 milijarde dolara.

Kataru je odobrena kupnja sustava APKWS i obnavljanje zaliha protuzračnog i raketnog obrambenog sustava Patriot, u vrijednosti od gotovo 5 milijardi dolara, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati dobili odobrenje za kupnju sustava APKWS u vrijednosti od 148 milijuna dolara.

U nizu priopćenja u petak, američki State Department rekao je da je dao “detaljno obrazloženje” da je nacionalna izvanredna situacija zahtijevala isporuke “u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država”, zaobilazeći proces revizije Kongresa predviđen Zakonom o kontroli izvoza oružja.

Sustavi Patriot koriste se za presretanje nadolazećih projektila i među najnaprednijom su obrambenom opremom u američkom vojnom arsenalu.

Sustav APKWS koristi se za pretvaranje nevođenih raketa u precizno vođene projektile.

Sustavi borbenog zapovijedanja za Kuvajt poboljšat će otkrivanje protuzračne obrane zemlje pomoću radara, priopćio je State Department.

U ožujku je State Department odobrio odvojene prodaje oružja u vrijednosti od 16,5 milijardi dolara Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Jordanu.

Ti su poslovi uključivali bespilotne letjelice, projektile, radarske sustave i zrakoplove F-16 za UAE, kao i radarske sustave protuzračne i raketne obrane za Kuvajt.

Izvan Zaljeva, intenzivna uporaba američkog streljiva u ratu protiv Irana izazvala je zabrinutost u Washingtonu zbog mogućnosti da SAD povede rat protiv Kine u slučaju sukoba oko Tajvana, samoupravnog otoka koji Peking smatra svojim teritorijem.

Izvješće Centra za strateške i međunarodne studije objavljeno prošli mjesec zaključuje da SAD ima dovoljno zaliha za rat protiv Irana, ali da će trebati dodatne količine za sukob s protivnikom poput Kine.

– Prije rata opskrba je već bila nedovoljna; današnje razine ograničit će američke operacije ako dođe do budućeg sukoba, navodi se u izvješću.

Američka vojska objavila je u četvrtak da je nosač zrakoplova USS George HW Bush stigao na Bliski istok, čime se broj ogromnih američkih ratnih brodova koji djeluju u regiji popeo na tri.

Bush je plovio “u Indijskom oceanu, u zoni odgovornosti Središnjeg zapovjedništva SAD-a, 23. travnja”, objavilo je vojno zapovjedništvo nadležno za Bliski istok u objavi na platformi društvenih medija X, koja je uključivala sliku nosača s palubom punom ratnih zrakoplova, prenosi AFP.

Imenovanje Petea Hegsetha za ministra obrane Sjedinjenih Američkih Država izazvalo je neviđeni potres u svjetskim političkim krugovima, budući da je na čelo najjače svjetske vojske postavljen čovjek čija podrška Izraelu daleko nadilazi okvire običnog lobiranja i ulazi u sferu vjerskog fanatizma.

Hegseth nije samo politički saveznik izraelskog lobija, već njegov najistaknutiji ideološki borac koji otvoreno zagovara izraelsku aneksiju okupiranih teritorija i javno dovodi u pitanje pravo na postojanje palestinske države, nazivajući to “pitanjem opstanka zapadne civilizacije”.

Njegov dolazak u Pentagon označava kraj razdoblja u kojem je Amerika pokušavala balansirati u ulozi posrednika na Bliskom istoku, budući da Hegseth ne skriva namjeru da američku vojnu pomoć učini bezuvjetnom i neograničenom, uklonivši sve humanitarne kočnice koje su dosad kočile izraelske operacije.

Od javnog zagovaranja izgradnje Trećeg hrama u Jeruzalemu do najave brutalnog vojnog sukoba s Iranom, Hegsethova vizija Pentagona temelji se na načelima kršćanskog cionizma, čime Ministarstvo obrane SAD-a postaje izravni jamac maksimalističkih ciljeva izraelske desnice.

Dok izraelski radikalni krugovi slave ovakav pristup, ostatak svijeta sa zebnjom prati pretvaranje Pentagona iz strateškog partnera u ideološku utvrdu koja bi mogla trajno zapaliti Bliski istok u ime mesijanskih političkih ciljeva.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u četvrtak da je svijet na rubu šireg rata koji bi mogao zahvatiti Bliski istok s dramatičnim posljedicama diljem planeta.

– Nalazimo se na rubu šireg rata koji bi zahvatio Bliski istok, s dramatičnim utjecajima diljem svijeta – rekao je Guterres novinarima u sjedištu UN-a u New Yorku.

Izravno se obraćajući ključnim stranama, Guterres je pozvao Sjedinjene Države i Izrael da prekinu neprijateljstva.

– Krajnje je vrijeme da se zaustavi rat koji uzrokuje golemu ljudsku patnju, a već izaziva razorne ekonomske posljedice – rekao je.

Također je pozvao Iran da prekine napade na svoje susjede, ističući da “sukobi ne prestaju sami od sebe”, već samo “kada lideri izaberu dijalog umjesto uništenja”.

Guterres je istaknuo globalne ekonomske uloge, upozoravajući da trenutni poremećaj u Hormuškom tjesnacu guši protok ključnih dobara.

– Kada je Hormuški tjesnac zagušen, najsiromašniji i najugroženiji na svijetu ne mogu disati – rekao je.

Američki nosač zrakoplova USS George HW Bush napustio je matičnu luku u Virginiji u SAD-u kako bi započeo operacije za planirano raspoređivanje jer SAD razmatra potencijalnu kopnenu ofenzivu protiv Irana. Stars and Stripes.

Nosač je danas napustio mornaričku bazu Norfolk, priopćila je mornarica. Udarna skupina nosača zrakoplova George HW Bush uključuje više od 5000 mornara i vojnog osoblja, prema mornarici.

Nosač zrakoplova pridružit će se ostalim elementima skupine, uključujući razarače USS Ross, USS Donald Cook i USS Mason, dok bude prelazio Atlantski ocean. Pentagon nije objavio kamo će točno Bush ići, ali navodno se kreće prema području operacija američkih pomorskih snaga Europa-Afrika/6. Američka flota, koja uključuje istočno Sredozemno more.

Nije jasno hoće li Bush ostati u istočnom Sredozemlju ili će preuzeti položaj na Bliskom istoku kako bi podržao operaciju Epic Fury, tekući američko-izraelski rat protiv Irana koji traje već peti tjedan.

– Mornari skupine spremni su i sposobni izvršavati naredbe nacije – rekao je Alexis Walker, zapovjednik udarne skupine, u priopćenju.

Odlazak nosača zrakoplova dolazi u trenutku kada predsjednik Donald Trump razmatra zauzimanje otoka Kharg, terminala u Perzijskom zaljevu za gotovo 90 posto iranske sirove nafte, otprilike 20 milja od obale zemlje i 350 milja od Hormuškog tjesnaca.

Zauzimanje otoka moglo bi SAD-u dati prijeko potrebnu prednost u ponovnom otvaranju tjesnaca za naftne tankere i druge komercijalne brodove. Oko 20 posto svjetske potrošnje sirove nafte i drugih naftnih proizvoda putuje strateškim plovnim putom svaki dan, prema američkoj Upravi za energetske informacije. SAD također razmatra slanje dodatnih 10.000 vojnika u regiju.

U petak je jurišni brod USS Tripoli stigao u vode Bliskog istoka. Brod je vodeći brod Amphibious Ready Group Tripoli, koji uključuje 31. pomorsku ekspedicionu jedinicu i gotovo 3500 mornara i marinaca, zajedno s transportnim i jurišnim zrakoplovima, rekao je CENTCOM u objavi na svom X računu u subotu.

Nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i njegova pratnja, razarači USS Frank E. Petersen, Jr. i USS Spruance, nalaze se u Arapskom moru. Pet drugih razarača američke mornarice također djeluju neovisno u Arapskom moru, izvijestio je USNI News u ponedjeljak.

Neizvjesno je kada će Bush zamijeniti USS Gerald R. Ford, koji je bio raspoređen otprilike 280 dana, približavajući se rekordu raspoređenih nosača zrakoplova koji drži Lincoln.

U tom slučaju, Lincoln je bio raspoređen 295 dana, vrativši se u Naval Air Station North Island u San Diegu 20. siječnja 2020. To je razmještaj nosača zrakoplova učinilo najdužim u eri nakon Hladnog rata, rekla je tada mornarica.

Prema izvješću USNI Newsa, Ford je u ponedjeljak ostao u Hrvatskoj. Prijevoznik je u subotu stigao u grad Split na Jadranskom moru. Odlazak u luku uslijedio je nakon tri dana u američkoj pomorskoj potpornoj bazi Souda Bay na grčkom otoku Kreti radi procjene i popravaka nakon požara u praonici rublja prošlog mjeseca.

Pentagon nije dao nikakve naznake kamo će Ford ići nakon pristajanja u Hrvatskoj. Od napuštanja Norfolka krajem lipnja, više od devet mjeseci raspoređivanja nosača uključivalo je dužnosti u Sredozemnom, Karibskom i Crvenom moru.

Njegov razarač u pratnji, USS Bainbridge, USS Winston S. Churchill i USS Mahan, također su napustili Bliski istok, nakon što su prošli kroz Sueski kanal prema sjeveru, izvijestio je USNI News. Bush, koji je 5. ožujka završio vježbu certificiranja prije postavljanja, posljednji je put raspoređen u NAVEUR-AF/6. flote u kolovozu 2022. Nosač se vratio u Norfolk u travnju 2023. nakon više od osam mjeseci raspoređivanja.

Stotine američkih specijalnih snaga, uključujući Army Rangers i Navy SEALs, stigle su na Bliski istok dok Washington pojačava vojne sposobnosti, izvijestio je The New York Times, citirajući dva američka vojna dužnosnika.

Prema izvješćima, komandosi još nisu dobili konkretne zadaće, ali bi mogli biti raspoređeni na nekoliko potencijalnih bojišnica, uključujući Hormuški tjesnac i nuklearno postrojenje u Isfahanu. Ove elitne jedinice također bi se mogle usredotočiti na preuzimanje otoka Kharg, koji je glavno naftno središte Irana.

Ukupan broj američkih vojnika u regiji sada premašuje 50.000, gotovo 10.000 više od normalne razine. Povećanje također uključuje 5000 marinaca i mornara koji su nedavno raspoređeni u to područje kako bi proširili mogućnosti borbe.

Pentagon je također nedavno naredio raspoređivanje 2000 vojnika iz 82. zračno-desantne divizije na položaje u dometu Irana. Iako točna lokacija nije objavljena, dužnosnici su rekli da bi snage mogle podržati kopnene operacije uz marince.

Zračni napadi Sjedinjenih Država i Izraela na Iran traju od 28. veljače, ubivši više od 1340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca ozbiljno je poremetilo globalne tokove nafte, kroz koje inače dnevno prolazi oko 20 milijuna barela.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u petak da cijenu besmislenog, nezakonitog i nepotrebnog rata koji potresa regiju ne plaćaju samo strane u sukobu, već cijelo čovječanstvo.

Erdogan je ove izjave dao tijekom sastanka o strategiji Turske na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u Istanbulu, naglašavajući važnost dijaloga i diplomacije u kontekstu aktualnog rata na Bliskom istoku.

– Kada diplomacija i dijalog daju zajednički temelj, teret sabotiranja tih cesta plaća cijelo čovječanstvo – rekao je Erdogan, upozorivši da će, ako se sukobi nastave, troškovi biti ogromni, a geografska udaljenost neće pružiti zaštitu.

Dodao je kako se posljedice rata osjećaju globalno, utječu na energetska tržišta, proizvodnju, informacijsku tehnologiju, transport i trgovinske mreže.