Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS) djeci do 18 godina, oboljelima od juvenilnog idiopatskog artritisa i plak psorijaze, refundira 99 posto iznosa za lijek anakinra (poznatiji pod trgovačkim nazivom kineret), potvrđeno je za Faktor u Zavodu.

Riječ je o lijeku za koji su roditelji bolesne djece u KS donedavno izdvajali 2.900 KM.

dr. Behka Durak, tetka petogodišnjeg Tahe, kojem je dijagnosticiran reumatoidni artritis, juvenilni teški oblik, s kojom smo razgovarali u maju prošle godine, potvrdila nam je da Zavod sada refundira najveći dio novca za kupljeni lijek.

– Zavod zdravstvenog osiguranja KS ranije je refundirao i do 10.000 KM troškova za lijekove na godišnjem nivou. Sada je taj iznos podignut, a to su mi rekli Tahini roditelji. Mislim da je borba prof.dr.sc. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović, kao i ostali doktori koji su uključeni u komisiju – kazao je Durak, dodavši da je Taha sada mnogo bolje i da mu je smanjena terapija.

Zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Gavrankapetanović-Smailbegović u svibnju prošle godine podnijela je inicijativu ministru zdravstva Enisu Hasanoviću da se razmotri mogućnost proširenja postojećih terapijskih protokola uključivanjem lijeka anakinra u kliničku praksu tamo gdje za to postoje medicinske indikacije.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS na naš upit ističu da lijek anakinra nema odobrenje za stavljanje u promet na području Bosne i Hercegovine izdato od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, te se stoga ne može uvrstiti u postojeći terapijski protokol za liječenje osiguranih osoba oboljelih od juvenilnog idiopatskog artritisa i plak psorijaze kod djece.

Napomenuli su da je Zavod navedenim protokolom omogućio pacijentima s juvenilnim idiopatskim artritisom i plak psorijazom liječenje sa sedam lijekova iz skupine imunosupresiva i bioloških lijekova različite jačine.

– U odnosu na raspoloživa financijska sredstva utvrđena Financijskim planom Zavoda, za lijekove koji su potrebni pacijentima, a nisu na Listi lijekova KS, osiguranicima se može pružiti pomoć u nabavci lijekova kroz ograničenu naknadu troškova. Shodno navedenom, Zavod zdravstvenog osiguranja KS djeci do 18 godina starosti refundira 99 posto iznosa za lijekove koji su im potrebni, a koji nisu na listi, uz dostavljenu medicinsku dokumentaciju (kopija nalaza ili otpusnog lista u kojem se preporučuje navedeni lijek), originalni fiskalni račun i broj transakcijskog računa podnosioca zahtjeva na koji će se izvršiti uplata – pojašnjavaju iz Zavoda.

Podsjetili su da preporuku za uvrštavanje lijeka u protokol daju Klinika za pedijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Ministarstvo zdravstva KS, uz ispunjavanje određenih uvjeta propisanih odredbama protokola.

– Pedijatrijska klinika je do sada podnijela zahtjeve Zavodu zdravstvenog osiguranja KS za dvoje djece kojima je bio potreban lijek anakinra. Tačan podatak o broju pacijenata, odnosno djece kojima bi navedeni lijek bio potreban u terapiji, kao i dijagnozama za koje se on može koristiti, isključivo je u nadležnosti Pedijatrijske klinike koja ih liječi – stoji u odgovoru Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.

Prošle godine posredstvom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH 38 djece s područja šire BiH upućeno je na liječenje u inozemstvo. subjekt za alogenu transplantaciju koštane srži, odnosno liječenje vezano uz ovaj postupak.

Kazali su nam ovo u Federalnom zavodu, ističući da se kroz Fond solidarnosti posebna pažnja posvećuje liječenju djece i drugih osiguranika u inozemstvu, posebno kada su u pitanju medicinski zahvati koji se ne rade u našoj zemlji.

– Za 38 djece u 2025. godini u inozemstvu su obavljena ukupno 52 liječenja i 26 kontrolnih pregleda. Rashodi koji su financirani za ove namjene iznosili su ukupno 2.935.794,96 KM – istaknuli su iz Zavoda.

Kako navode iz Zavoda, Fond solidarnosti financira odobreno liječenje u inozemstvu u skladu s važećim propisima, medicinskom dokumentacijom, mišljenjima nadležnih tijela vještačenja i odlukama Federalnog zavoda, odnosno prema predračunima i računima zdravstvenih ustanova u kojima se liječenje provodi.

– Kada je u pitanju godišnja dinamika, broj djece koja se upućuju na ovu vrstu liječenja ovisi o medicinskim indikacijama i potrebama pacijenata. Prema evidenciji Zavoda, ranijih godina dinamika slanja djece na liječenje u inozemstvo radi alogene transplantacije koštane srži bila je približno ista kao i 2025. godine – kazali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Podsjetimo, u BiH nije moguće raditi alogenu transplantaciju koštane srži kod djece, pa se mališani na liječenje sele u Tursku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

Kako nam je rečeno iz Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”, kod nas se rade samo autologne transplantacije koštane srži.

Alogena transplantacija, odnosno presađivanje matičnih stanica od darivatelja, provodi se kada bolesnikova koštana srž ne može proizvesti zdrave krvne stanice.

To je spasonosna terapija koja se koristi kod akutnih i kroničnih leukemija, limfoma, teških oblika anemije (kao što je aplastična anemija), nasljednih poremećaja imunološkog sustava i bolesti krvi.

U Bosni i Hercegovini od Duchenneove mišićne distrofije boluje ukupno 60 djece.

I dok je lijek duvyzat (givinostat) dostupan djeci u entitetu RS, roditelji i staratelji djece u Federaciji muku muče kako osigurati terapiju koja im spašava život.

Prema dostupnim podacima kliničkih centara i Centra za rijetke bolesti, u FBiH ima 15 djece s Duchenneovom mišićnom distrofijom kojima je indicirana terapija lijekom givinostat, ali im on nije dostupan jer se čekaju odluke nadležnih institucija.

Udruženje za Duchenne mišićnu distrofiju u BiH nedavno je upozorilo na problem nedostatka terapije za najmlađe pacijente i zatražilo hitno uvrštavanje inovativne terapije na Listu lijekova Posebnog programa FZO FBiH.

Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH prof. dr.sc. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović kaže da će na narednoj sjednici Federalnom ministarstvu zdravstva i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH podnijeti inicijativu da se hitno osigura dostupnost lijeka duvyzat (givinostat) oboljeloj djeci.

Duchenneova mišićna distrofija je rijetka, teška i progresivna genetska bolest koja dovodi do postupnog propadanja mišića, gubitka motoričkih funkcija, respiratornih i srčanih komplikacija te značajno skraćuje životni vijek bolesnika.

Kod ove bolesti vrijeme igra presudnu ulogu jer se izgubljena mišićna funkcija ne može vratiti.

– S obzirom na to da je lijek duvyzat odobren od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) i Europske agencije za lijekove (EMA) te je prvi registrirani lijek koji usporava napredovanje bolesti, smatram da nema opravdanog razloga za daljnje odgađanje njegovog financiranja i dostupnosti – kaže Gavrankapetanović-Smailbegović, ističući da je nevjerojatna činjenica da nadležna federalna tijela do sada nisu reagirala kako bi pomogla najugroženijoj populaciji naše zemlje. društvu.

Gavrankapetanović-Smailbegović traži:

– da Federalno ministarstvo zdravstva hitno pokrene proceduru za uključivanje lijeka duvyzat (givinostat) u Poseban program lijekova koji se financira iz Fonda solidarnosti FBiH;

– osigurati financijska sredstva za nabavu i kontinuirano financiranje te terapije za svu djecu za koju je lijek medicinski indiciran;

– do završetka svih administrativnih postupaka razmotriti mogućnost interventnog uvoza i financiranja lijekova kako djeca ne bi gubila dragocjeno vrijeme čekajući na liječenje;

– da Federalno ministarstvo zdravstva i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH što prije obavijeste javnost i roditelje o poduzetim aktivnostima i planiranim rokovima za rješavanje ovog problema.

Pravo na zdravstvenu zaštitu i liječenje zajamčeno je Ustavom FBiH, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, kao i međunarodnim konvencijama o pravima djeteta.

Stoga, prema riječima delegata, djeca oboljela od Duchenneove mišićne distrofije ne smiju biti žrtve administrativnih procedura i institucionalne sporosti.

Završena je tenderska procedura za nabavku lijekova kaftrio i kalydeco, genetski modularnih terapija koje djeci oboljeloj od cistične fibroze u Federaciji BiH doslovno znače život.

Mirsada Merdžanić-Softić, predsjednica Udruženja djece oboljele od cistične fibroze BiH, kaže da je terapija za mališane osigurana do početka maja te da se roditelji nadaju da neće biti kašnjenja u nabavci lijekova.

– Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH obavijestio nas je da postoji samo jedan ponuđač i da cijeli proces ide po ubrzanoj proceduri. Ono čega smo se bojali su uvozne dozvole, no rečeno nam je da se i to rješava. Vjerujemo da će sve biti urađeno na vrijeme – kazala je Merdžanić-Softić.

Od ukupno 30 registrirane djece u Federaciji BiH s cističnom fibrozom, njih 23 dobiva novu terapiju, čija je cijena blizu pola milijuna KM godišnje.

– Ne smijemo ni pomisliti kako bi prekid terapije utjecao na zdravlje djece. Jednom smo bili u takvoj situaciji, a posljedice su bile katastrofalne. Sada nakon gotovo dvije i pol godine terapije, to se stvarno ne bi smjelo dogoditi. Djeca su nam trenutno na kliničkim kontrolama, konkretno mom djetetu se zdravstveno stanje drastično popravilo otkako je uveden novi lijek. Ono što je važno naglasiti je da terapija ne zaustavlja napredovanje bolesti, već da djeca ozdrave. Probavni sustav i kapacitet pluća su sve bolji – rekla je Merdžanić-Softić.

Sredinom veljače raspisan je natječaj za nabavu lijekova kaftrio i kalydeco, genetski modularnih terapija koje djeci oboljeloj od cistične fibroze u Federaciji BiH doslovno znače život.

Kako natječajna procedura traje 40 dana, Udruženje djece oboljele od cistične fibroze BiH očekuje da će, ukoliko sve bude teklo po planu, natječaj biti otvoren 9. travnja.

Predsjednica Udruženja Mirsada Merdžanić-Softić kaže da djeca lijekove imaju do kraja narednog mjeseca.

– Bude li sve išlo po planu i nadležni se potrude, prekida u opskrbi ne bi trebalo biti. No, roditelji se opravdano boje, jer se znalo odugovlačiti s natječajnom procedurom, no nadamo se da do toga neće doći. Zaista bi bilo kritično da dođe do nekih kašnjenja, jer terapiju primaju djeca od druge godine – ističe Merdžanić-Softić.

Od ukupno 30 evidentirane djece u FBiH s cističnom fibrozom, njih 23 dobiva novu terapiju čija cijena godišnje košta blizu pola milijuna KM.

Predsjednica Udruge naglašava da su djeca nakon uvrštenja modularne terapije stala na svoje noge, te da bi svaki prekid uzimanja lijeka, pa i kraći, utjecao na njihovo zdravlje.

– Lijek se uzima svakih 12 sati i tako su začeti životi naše djece i naši. Ako se lijek uzima prije 9:00 ujutro, moraju ga primiti navečer u 21:00 sat. Preskakanje čak i najmanjih doza šteti zdravlju. U situacijama kada se droga povuče iz organizma, njihovo stanje se počinje drastično i velikom brzinom pogoršavati – kazala je Merdžanić-Softić.

Na dnevnom redu 29. sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja je zakazana za 11. i 12. ožujka, bit će skraćeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore za osobe s invaliditetom u FBiH.

Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore za osobe s invaliditetom u FBiH stupio je na snagu u ožujku prošle godine, ali je zbog nedostataka, koje su uočili roditelji djece oboljele od dijabetesa tipa 1, vraćen u Parlament na doradu.

Glavni razlog zbog kojeg je Zakon upućen na dopunu, kako navode iz Udruge oboljelih od šećerne bolesti tipa 1, jest promjena dobi za djecu-osobe s invaliditetom pri određivanju mogućnosti kontrolnog pregleda.

Kako stoji u obrazloženju, Zavod za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja svojom ocjenom i mišljenjem, koje je temelj za priznavanje prava u postupku, može odrediti kontrolni pregled djece ako smatra da će doći do poboljšanja ili pogoršanja zdravstvenog stanja.

Postojeće zakonsko rješenje predviđa mogućnost kontrolnog pregleda za djecu do 15 godina.

– Čim smo uočili nedostatke u zakonu, uputili smo nekoliko dopisa federalnom ministru rada i socijalne politike Adnanu Deliću. Proteklih mjeseci imali smo niz sastanaka, a onda nam je u lipnju prošle godine rečeno da će Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predložiti izmjene i dopune Zakona. Zakonom su uvedeni kontrolni pregledi za djecu s 15 godina, što je dodatno administrativno opterećenje, jer je potrebno odlaziti na komisije, vaditi papirologiju, što djeci stvara stres i neizvjesnost bez ikakve stvarne potrebe. Članak 1. Konvencije o pravima djeteta definira dijete kao svaku osobu mlađu od 18 godina – pojašnjava Alma Mulaosmanović, predsjednica Udruge.

Prema toj definiciji, u predloženim izmjenama zakona dob djeteta kojem se može odrediti kontrolni pregled pomaknuta je do 18. godine života.

– Dijabetes tipa 1 je doživotna bolest koja se uopće ne mijenja. S 15 godina dijete je u punoj razvojnoj dobi i smatrali smo da je pregled prije 18. godine stvarno suvišan. Apeliramo na sve zastupnike da usvoje Zakon jer je potreban svoj djeci u FBiH. Ljudi odlaze iz zemlje zbog ovakvih administrativnih prepreka koje treba maksimalno pojednostaviti, posebno za pacijente koji se trebaju nositi sa svojom bolešću, te birokratskih zavrzlama – kazao je Mulaosmanović.

Kako bi djeca oboljela od cistične fibroze u Federaciji BiH nastavila nesmetano primati terapiju, koja im doslovno znači život, ovaj mjesec trebao bi biti raspisan natječaj za nabavku lijekova kaftrio i kalydeco.

U Udruženju djece oboljele od cistične fibroze BiH kažu da je djeci osigurana terapija do početka travnja, do kada se nadaju da će Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH provesti zahvat i nabaviti novu količinu genetski modularne terapije koja potpuno mijenja funkcioniranje oboljele djece i zaustavlja progresiju bolesti.

Predsjednica Udruženja Mirsada Merdžanić-Softić dodaje da ne vidi razlog za zastoj, jer je odobren financijski plan Federalnog zavoda u kojem su predviđena sredstva za oboljele od cistične fibroze.

– Nadamo se najboljem, jer bi prekid terapije bio koban za više od 20 djece, koliko ih trenutno prima lijek – ističe Merdžanić-Softić.

Prema podacima entitetskih udruženja, blizu 1.500 osoba u BiH boluje od rijetkih bolesti.

Kako bi bili prepoznati u društvu i riješili brojna pitanja, a prije svega pravo na pravovremenu i optimalnu terapiju, jedino rješenje za predstavnike udruga je Zakon o rijetkim bolestima u FBiH koji već godinama leži u ladici Federalnog ministarstva zdravstva.

– To je trenutno jedan od naših najvećih projekata. Zakon bi obuhvatio sve rijetke bolesti i dao određeno pravno uporište. Bez zakona pacijenti su neprepoznati, nemaju prava, doslovno vise u zraku i ovise o dobroj volji pojedinaca i institucija. Ove godine, 27. veljače, obilježit ćemo Dan rijetkih bolesti, kada ćemo još jednom pozvati nadležne da hitno daju zakon u proceduru. To je jedini spas za našu djecu i sve one koji boluju od rijetkih bolesti. Predugo traje ova agonija. Moja bolesna djevojčica, koja ima devet godina, već sve zna i primjećuje, kao i druga djeca, kroz šta roditelji prolaze u borbi da im pruže terapiju – naglašava Merdžanić-Softić.

Iz Udruženja ističu problem nepostojanja skrininga za novorođenčad u FBiH, kojim se bolest otkriva u ranoj fazi, što bitno utječe na dužinu i kvalitetu života djeteta.

– Prije godinu i pol razgovarali smo s nadležnima u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ali se nismo pomaknuli s mrtve točke. Procedure su jako teške i teško će to itko odobriti. Ponovo smo se angažirali, ali nam fokus stalno bježi od tog problema jer imamo stalni problem terapije za djecu – kaže Merdžanić-Softić.

Kaže da Udruženje ima saznanja da se češće nego ranije u KCUS-u rade pretrage za novorođenčad, gdje postoji sumnja, ali da takvih informacija nema iz drugih kliničkih centara.

– Mislim da se testovi ne rade, a to nam pokazuje broj novootkrivenih slučajeva bolesti kod male djece u posljednjih godinu dana. Želim reći da se kod nas ovi testovi malo uvode, što je daleko od pravila i prakse koja bi trebala biti ako se uzme u obzir da je cistična fibroza najčešća rijetka bolest na našim prostorima – rekla je Merdžanić-Softić.

Ema Hadžić (17) iz Sarajeva od 2019. godine bori se sa sistemskim juvenilnim idiopatskim artritisom, teškim oblikom autoimune bolesti kod djece, koja osim upale zglobova zahvaća i druge organe (jetru, slezenu, limfne čvorove, srce, pluća), a koju karakterizira visoka temperatura, osip (često tijekom vrućice) i bol.

Osim ove bolesti, Emma ima i celijakiju, što dodatno otežava njeno zdravstveno stanje i borbu s juvenilnim idiopatskim artritisom.

Ema je u početku liječena terapijom propisanom protokolom, koja je uključivala metotreksat i kortikosteroide, nakon čega je navedena kao kandidat za biološku terapiju.

Prema riječima njezine majke Lejle Hadžić, Ema je dvije godine uzimala lijek Actembra, koji je pomogao da se simptomi bolesti povuku, te da Ema nije uzimala terapiju skoro dvije godine.

Ali prva prehlada vratila je bolest.

– Morali smo u bolnicu, a jedne noći se ugušila i dobila temperaturu. Saturacija je bila izrazito niska pa su je liječnici odmah prebacili na odjel intenzivne njege. Doktori su mi rekli da je razvila komplikaciju koja se zove sindrom aktivacije makrofaga. Prvo dijete u KS koje je imalo ovaj sindrom prije deset godina je prebačeno na liječenje u Italiju, ali sada je situacija bolja, imamo doktore, uslove za liječenje i ovog sindroma, a zahvaljujući liječnicima na Pedijatriji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Ema je spašena, ali je životno ugrožena – prisjeća se majka.

Nakon toga Ema je i dalje trebala biološku terapiju, no liječnici je nisu smjeli vratiti na actembru pa su predložili lijek anakinru.

– Doktor je rekao da bi Anakirna bila najbolji lijek za Emu, ali on nije na posebnom programu kao prethodna terapija, pa smo suprug i ja, da bismo spasili dijete, morali sami – kaže Lejla.

Emina terapija od 28 dana košta 2.900 KM, a godišnji trošak iznosi više od 37.000 maraka.

– Moja kći se svake večeri ubrizgava, jer je to jedini način da zaustavim napredovanje bolesti i da joj ne bude gore. Snalazimo se na razne načine, pomažu nam obitelj, prijatelji, dobri ljudi. Prema važećim propisima, kojima se rukovodi Zavod zdravstvenog osiguranja KS, godišnje možemo refundirati do 10.000 KM za djecu do 18 godina, ostalo sami. Za nas je tih 10.000 maraka kap koja je prelila čašu jer ne znamo koliko će dugo naša Ema uzimati ovu terapiju. Osim toga, to je cijena samog lijeka, a djetetu treba još puno drugih preparata, vitamina, a da ne govorim koliko je bezglutenska hrana skupa. Kako bi smanjila troškove, Ema je svaku drugu večer pokušavala dati injekciju, ali nije izdržala, jer se nije mogla pomaknuti iz kreveta – kaže Lejla.

Osim Emme, još samo jedno dijete u KS-u prima anakirnu.

– U KS ima samo dvoje djece kojima je potrebna ova biološka terapija. To je oko 70.000 KM godišnje, ali nadležni zdravstveni organi u KS ne znaju za naše muke ili ne žele da znaju – kaže Lejla Hadžić.

Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo prof. dr.sc. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović je prije nekoliko mjeseci uputila inicijativu zdravstvenim vlastima u KS da se nađe rješenje za terapiju dvoje djece oboljele od sistemskog juvenilnog idiopatskog artritisa.

Rečeno joj je da to ne mogu jer lijek anakirna nema odobrenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

No, prema riječima zastupnika, koji je nedavno po drugi put podnio inicijativu Ministarstvu zdravstva KS, Zavod zdravstvenog osiguranja može odobriti lijek po posebnom programu.

– Ponovno sam zamolio ministra dr. Enisa Hasanovića, da se u Finansijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, u okviru iznosa od 450.000 KM planiranih za lijekove za djecu oboljelu od reumatoidnog artritisa, izdvoji novac i za dvoje djece oboljele od Juvelinog idiopatskog artritisa po posebnom programu, odnosno da se proširi postojeći protokol.

Djeca koja boluju od težeg oblika reumatoidnog artritisa liječe se lijekom anakinra koji im je medicinski neophodan, ali nažalost nije financiran sredstvima Zavoda. Zbog toga su roditelji prinuđeni da ga svaki mjesec kupuju po cijeni od blizu 2.900 KM. Smatram da je jako važno pronaći rješenje koje bi ovoj djeci omogućilo kontinuirano i dostojanstveno liječenje bez dodatnog materijalnog opterećenja njihovih roditelja – naglasila je Gavrankapetanović-Smailbegović.