Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto održala je sastanak s potpredsjednicom Europske komisije i visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosna pitanja Kajom Kallas.

– Predsjedavajuća Krišto je informirala Kallasa o postignućima Vijeća ministara BiH od posljednjeg sastanka u travnju prošle godine i koracima koji su poduzeti. Uz političku volju i odgovornost svih dužnosnika potrebno je napraviti još nekoliko koraka kako bi pregovori i službeno započeli – priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Dok Kristo vidi napredak, Kallas je samo dan ranije istaknula da je brine stagnacija u posljednje dvije godine.

– BiH je zaista napravila dobar posao u razdoblju do 2024. godine, provedbom reformi. Zadnje dvije godine vidimo stagnaciju reformi, zbog čega smo jako zabrinuti i zato sam već treći put ovdje. I drugi europski predstavnici se pitaju što još možemo učiniti da vam pomognemo da provedete te reforme – rekao je Kallas.

Vijeće ministara BiH u priopćenju nakon sastanka Krišto i Kallas navodi da je bilo riječi io drugim aktualnostima koje će doprinijeti funkcionalnosti i stabilnosti u BiH, kao i ulozi međunarodne zajednice.

– Kao i Bosna i Hercegovina, koja počiva na konsenzusu tri konstitutivna naroda i postizanju održivih dogovora, takav pristup naših međunarodnih partnera potreban je i našoj zemlji – dodaju iz Vijeća ministara.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković potpisali su danas u Sarajevu međudržavni sporazum o graničnim prijelazima.

Krišto je kazala kako je riječ o vrlo važnom dokumentu za promet putnika i robe, međusobne odnose, ukupne gospodarske odnose i konkurentnost gospodarstva, te da se na njemu radilo gotovo dvije godine.

– Do sada su postojala dva punkta BIP-a, Bijača i Bosanska Gradiška, sada imamo pet za kontrolne preglede robe koje podliježu svim kontrolama. Zapravo šest jer je tu stara Gradiška (koja je zatvorena zbog urušavanja dijela mosta, op. a.). Bit će Svilaj, Izačić, Kamensko – rekla je Krišto.

Definirani su i prijelazi važni za pogranično stanovništvo, a svi ostali granični prijelazi dobili su višu kategoriju.

Krišto je istaknula kako na realizaciji još ima posla.

Ona je odgovorila na pitanje o upozorenju Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH da postoji mogućnost da, ukoliko danas bude potpisan sporazum, od sutra neće biti u funkciji nijedan granični prijelaz na području Bosanske Gradiške. Podsjetimo, novi granični prijelaz je samo privremeno otvoren nakon rušenja dijela mosta na starom, ali se još čekaju izmjene pravilnika UNO kojim će se osigurati sistematizacija nove organizacijske jedinice na novom graničnom prijelazu.

– Cijeli vikend smo bili u komunikaciji s UNO. Mišljenja su da stupanjem na snagu sporazuma novi granični prijelaz postaje operativan. No radit će privremeno na temelju privremenog rješenja Ministarstva sigurnosti jer je staro nefunkcionalno. Ono što se govorilo u medijima da ne možemo potpisati sporazum, da treba čekati – želim svima poručiti da svatko treba raditi svoj posao. Predsjedništvo BiH podržalo je sporazum, ovlastilo me za potpisnika, moramo mu pristupiti. Ostalo je osigurati uvjete drugih institucija, UIO i Upravnog odbora UNO koji daje suglasnost na pravilnik.

Međutim, granični prijelazi koji su bili privremeni, a sada su stalni, uvijek su privremenom odlukom raspoređeni u istu organizacijsku jedinicu. Ne treba tražiti alibi, stvarati probleme i čuda u smislu da imamo prijelaz izgrađen toliko dugo, a nije u funkciji. UIO je na potezu da stvori sve uvjete, a do tog trenutka će biti poslana nota o privremenosti ove tranzicije kako bi i ta privremenost imala osnova – dodala je Krišto.

Govoreći o potpisanom ugovoru, Plenković je istaknuo kako će promet ljudi i roba dobiti novu dimenziju, omogućiti daljnji napredak vanjskotrgovinske razmjene, turističkih posjeta, a govorio je io velikim ulaganjima hrvatskih tvrtki u BiH i obrnuto.

– Uz današnje potpisivanje ugovora, pripremili smo notu koju će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske uputiti Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u kojoj izražavamo razumijevanje obiju strana da će granični prijelaz (Bosanska Gradiška) i dalje biti u privremenom režimu dokle god to bude potrebno riješiti, ali bi u ljetnoj sezoni, u turističkoj sezoni, bilo besmisleno i ne posebno mudro vraćati se u stanje da ne rade – dodao je Plenkopvić.

Krišto je, više puta spomenuvši dobre i prijateljske odnose dviju država te kontinuiranu potporu Plenkovića, kazala kako je s hrvatskim premijerom razgovarala i o europskom putu BiH, izazovima na tom putu pogotovo jer smo u izbornoj godini, profesionalnim vozačima, južnoj plinskoj interkonekciji, ali i neizostavnom Izbornom zakonu BiH te ravnopravnosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”.

Podsjetila je da je Hrvatski sabor usvojio zakon o strancima koji je otvorio mogućnost rješavanja problema profesionalnih vozača pri ulasku u Schengen.

Plenković joj je uzvratio čestitajući joj na učinkovitom vođenju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je kako se nada da će postojati konsenzus političkih stranaka kako bi se riješila i druga pitanja koja bi omogućila bržu dinamiku pregovora s EU, a to su zakon o sudovima, zakon o VSTV-u i glavnom pregovaraču.

– To nisu teme o kojima bi trebalo voditi takve polemike – rekao je Plenković, dodavši da EU sada želi novo proširenje više nego prije te da je Hrvatska prijatelj i partner BiH, koja ju je podržavala intenzivnije i jače od drugih.

– Druga poruka koju šaljemo je da Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod trebaju biti ravnopravni. To se odnosi na vječnu temu izbora člana Predsjedništva BiH – rekao je Plenković.

Dodao je da to treba riješiti kao što se pokušalo prije nekoliko godina, dogovorom stranaka, izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim izmjenama Ustava.

Odgovarajući na pitanje novinara kako će riješiti situaciju u koaliciji u kojoj HDZ-ov partner Hrvatske traži proglašenje tzv. Herceg-Bosne, je li mu neugodno da netko tko sjedi u njegovoj vladi tako govori o susjedima i zašto se miješa u unutarnje stvari BiH, s obzirom da je priznao da je lobirao kod visokog predstavnika Christiana Schmidta i da je rezultat bio suspenzija Ustava na jedan dan.

– Što se tiče ideje, već smo je komentirali na razini hrvatske političke scene. To je nastojanje političkih partnera za vidljivošću. U smislu da što imaš medijski atraktivnije ideje to si vidljiviji – rekao je Plenković i ponovno govorio o važnosti “legitimnog izbora člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda”.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto sastat će se danas u Sarajevu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, nakon čega će potpisati ugovor između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.

Navedenim sporazumom ojačat će se bilateralna suradnja i osigurati uvjeti za lakše prelaženje zajedničke državne granice i učinkovitiji sustav njezine kontrole.

Sastanak će se održati uoči početka studijskog posjeta i konferencije o proširenju Europske unije u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) pod nazivom “EPP obitelj u regiji zapadnog Balkana”, a kojoj će nazočiti visoki europski i regionalni dužnosnici, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto sastat će se sutra u Sarajevu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, nakon čega će potpisati Ugovor između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.

Navedenim sporazumom ojačat će se bilateralna suradnja i osigurati uvjeti za lakše prelaženje zajedničke državne granice i učinkovitiji sustav njezine kontrole, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Sastanak će se održati prije početka studijskog posjeta i konferencije o proširenju Europske unije u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) pod nazivom “EPP obitelj u regiji zapadnog Balkana”, a kojoj će nazočiti visoki europski i regionalni dužnosnici, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Podsjećamo, Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) BiH upozorila je da, ukoliko u ponedjeljak bude potpisan novi sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima, postoji mogućnost da od utorka, 9. lipnja, na sjeveru BiH, na području Bosanske Gradiške, neće biti u funkciji niti jedan granični prijelaz.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto sastat će se u ponedjeljak u Sarajevu s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, nakon čega će potpisati ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.

Sporazumom se jača bilateralna suradnja i osiguravaju uvjeti za lakše prelaženje zajedničke državne granice i učinkovitiji sustav njezine kontrole.

Sastanak se održava uoči početka studijske posjete i konferencije o proširenju Europske unije koju organizira Europska pučka stranka (EPP) pod nazivom “EPP obitelj u regiji zapadnog Balkana”, a kojoj će nazočiti visoki europski i regionalni dužnosnici, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Zukan Helez, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar obrane Bosne i Hercegovine, nastavio je danas sučeljavanje s predsjedavajućom Borjanom Krišto.

– Poštovana predsjedavajuće Krišto, vi ne možete ni na WC bez dopuštenja šefa vaše stranke, a htjeli biste zakazivati ​​sjednice Vijeća ministara BiH bez obaveznih konzultacija sa zamjenicima predsjedatelja – rekao je Helez.

Dodao je kako je uvijek bio na raspolaganju za razgovor, dogovor i kompromis.

– Međutim, način na koji pokušavate voditi procese, bez elementarnog uvažavanja partnera u radu Vijeća ministara, nije dobar put niti doprinosi stabilnosti i međusobnom povjerenju, posebno imajući u vidu da me ni vi niti bilo ko drugi niste kontaktirali u vezi sa zakazivanjem ove sjednice – naveo je, između ostalog, Helez.

Istaknuo je kako se ne radi o tome da on izbjegava obveze i posao, ali podsjeća da “za svaki vaš vjerski praznik nikada ne pomislite da radimo, a ja to poštujem, pa tražim isto poštovanje prema svima nama”.

– Morate se naučiti redu, međusobnom poštovanju i poštivanju vjerskih praznika svih građana ove zemlje, a posebno poštivanju naroda koji čini više od 60 posto stanovništva Bosne i Hercegovine – zaključio je Helez.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar obrane BiH Zukan Helez izrazio je nezadovoljstvo terminom održavanja sljedeće sjednice Vijeća ministara BiH te je u objavi na svom Facebook profilu poručio da neće dozvoliti njeno održavanje jer je zakazana prije Bajrama.

Tvrdi da je zakazana bez ikakvih konzultacija s njim.

– Nažalost, predsjedavajući Vijeća ministara BiH donio je odluku o zakazivanju sjednice, zanemarujući značaj vjerskog praznika za Bošnjake muslimane, kao i praksu međusobnog uvažavanja koja je do sada postojala u radu institucija Bosne i Hercegovine. Napominjem da na predloženom dnevnom redu nema nijedne hitne točke – ustvrdio je Helez, dodavši da “nikada nismo imali sastanak uoči Božića, pa čak ni u božićnom tjednu”.

Najavio je da će pozvati i ministre iz bošnjačkog naroda da ne prisustvuju najavljenoj sjednici.

Uslijedio je odgovor predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koja je istaknula da se na sjednici u četvrtak razgovaralo o održavanju naredne sjednice upravo zbog nadolazećeg praznika Kurban-bajrama.

– Uz konzultacije, prisutni ministri iz reda bošnjačkog naroda dogovorili su da termin održavanja 112. redovite sjednice bude utorak, 26. svibnja, u jutarnjim satima, na što prisutni savjetnik iz Ureda ministra obrane BiH nije imao primjedbi – ističe se u priopćenju iz Kabineta Krište.

– Također, smatramo nekorektnim da se naknadno, kroz javne istupe i političke poruke, pokušava prikazati da se radi o nepoštivanju vjerskih praznika i osjećaja ili narušavanju odnosa. Koliko su sjednice Vijeća ministara BiH važne za gospodina Heleza govori i njegov dosadašnji dolazak na sjednice. Politiziranje i pokušaji krivotvorenja činjenica su u najmanju ruku nekorektni i neprimjereni radu institucije Vijeća ministara BiH – navode.

Podsjećaju da je upravo na prijedlog Krišto na sjednicu u četvrtak uvrštena točka o odobravanju 30.000 KM iz tekuće proračunske rezerve za potrebe organiziranja tradicionalnog dočeka za Kurban-bajram, čiji je domaćin ministar Helez.

Napomenuli su da je prema Zakonu o Vijeću ministara BiH i Poslovniku o radu nedvosmisleno da je predsjedavajuća jedina nadležna i odgovorna za sazivanje sjednica, ali da je praksa u njenom radu da novi mandat usklađuje s ministrima.

– Zbog rijetkog dolaska gospodina Heleza na sjednice, iskreno smatramo da je ovaj javni istup zapravo nepoznavanje poslovnika, te nipošto ne želimo vjerovati da se isti koristi u svrhu skupljanja jeftinih dnevnopolitičkih poena – stoji u priopćenju iz Kristinog ureda.

Kurban-bajram je u srijedu, a utorak je radni dan.

Ovaj saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine formiran je početkom 2023. godine, kada smo slušali izjave o najbrže formiranom Vijeću ministara. Nedugo zatim imali smo priliku slušati ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lidera NiP-a Elmedina Konakovića o najbrže usvojenom budžetu, rekordnom budžetu, najproduktivnijoj sjednici Vijeća ministara…

O uspješnosti Vijeća ministara i njegovom bržem i boljem radu od prethodnih saziva Konaković je govorio početkom 2025. godine, istog dana kada su SNSD-ovi ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić Konakoviću donijeli bager igračku da se “igra”, a kraj 2025. godine Konaković je zaključio pohvalama za solidne, kvalitetne sjednice i Vijeće ministara koje nikada nije bilo u blokadi.

Slušali smo i izjavu predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ) sredinom prošle godine o sadržajnoj sjednici, napretku i dobrom raspoloženju, te o Krištinom zadovoljstvu tom i prethodnim sjednicom.

U toj kvalitetnoj i brzoj “nikad boljoj” godini Vijeće ministara BiH je, prema vlastitom izvješću o radu, usvojilo samo tri zakona.

Ostalih više od 50 ostalo je djelomično dovršeno, nedovršeno ili odgođeno u 2025. godini.

Sadržajne i produktivne sjednice vladajuće koalicije, koju čine Trojka, HDZ i SNSD, nastavljene su iu ovoj godini, u kojoj još nismo došli do proračuna.

Pokazana „opredijeljenost za europske procese i europski put“, o kojoj smo imali prilike čuti svako malo, rezultirala je gubitkom od 108,5 milijuna eura i prijetnjom gubitka još 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, dok europski zakoni stoje u SNSD/HDZ-ovoj blokadi Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

A za ulazak u NATO ispunili smo sve uvjete, uvjerava nas predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP), samo da nam se uputi poziv. Osim onoga što nemamo 800 milijuna KM iz obrambenog proračuna, a što NATO traži od nas.

U Dubrovniku je danas, u sklopu Inicijative triju mora (3 SI), potpisan Međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o južnoj interkonekciji, energetskom projektu koji uključuje izgradnju plinovoda s ciljem osiguranja sigurne i stabilne opskrbe energijom i poboljšanja uvjeta.

Provedba projekta „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ na relaciji Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Jajce, te odvojak za Čapljinu i dodatni pravac Kladanj – Tuzla osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora prirodnog plina koji će omogućiti energetsku neovisnost naše zemlje, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Kako se dodaje u priopćenju, na ceremoniji potpisivanja sudjelovao je američki državni tajnik za energetiku Chris Wright, te brojni drugi visoki dužnosnici i uglednici nazočni obilježavanju 10. obljetnice Inicijative triju mora.

Prethodno je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na telefonskoj sjednici održanoj u 11.30 sati utvrdilo prijedlog Ugovora između BiH i Hrvatske o izgradnji Južne interkonekcije.

Odluci Predsjedništva prethodila je odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje je također na izvanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo Izvješće o obavljenim pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Kako bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske.

Ono što mogu poručiti u ime naše stranke je da sigurno nećemo podržati nijednu verziju proračuna institucija Bosne i Hercegovine koja ne predviđa pomoć BHRT-u. Nismo izdržali ni prošli put, kazao je jučer ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto.

Da njihov glas ne pije puno vode vidjelo se i iz tog posljednjeg puta. Proračun BiH za 2025. godinu usvojen je bez Forte i bez Naše stranke. Bez njih se može donijeti i ovaj za 2026. godinu u Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, a pogotovo bez njih u Domu naroda, gdje ne samo da Naša stranka nema nijednog delegata, nego ni Trojka (SDP, NiP i NS) nema nijednog delegata.

Forto je pozvao stranke da ovoga puta budu malo pametnije.

– Pozivam ostale stranke i stranke trojke da ovoga puta budu malo pametniji i ne dopuste usvajanje proračuna koji ne predviđa pomoć našoj državnoj televiziji – rekao je Forto.

Da neće biti tako, moglo se iščitati iz jučerašnjeg istupa Elmedina Konakovića, lidera NiP-a i ministra vanjskih poslova BiH, kada je komentirao sastanak lidera SNSD-a i HDZ-a Milorada Dodika i Dragana Čovića (s kojim je trojka na vlasti) nakon sastanka u Banjoj Luci na kojem su najavili da proračun ide naprijed.

Na pitanje novinara da li oni (NiP, Trojka) imaju uvjete oko proračuna ili će pristati na sve (SNSD i HDZ) kažu, odgovorio je da je “proračun uvijek izazov”.

– Naravno, mi imamo idealističke stavove, da tu treba stajati BHRT, institucije kulture, a kada vas dovedu pred svršenu stvar i kažu “srušit ćemo toliki budžet”, onda pristajete na minimalni konsenzus u kojem su institucije barem postotak jače nego prije tako što imaju više novca za uposlenike, funkcionalnost, nabavku opreme. Pravimo kompromise koji su dobri za Bosnu i Hercegovinu. Bolje nego da nemate proračun. A ako možemo izlobirati i za druge fondove, to će biti važno – rekao je Konaković, priznavši da je proračun za 2025. godinu krajem godine usvojen “jedva u mišiće”, nakon ranijih pohvala najbrže ikada izabranog Vijeća ministara i proračuna.

Borjana Krišto (HDZ), predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, više je puta istaknula što Forto može učiniti po pitanju BHRT-a i koja je njegova nadležnost. Posljednji put je to učinila na prošlotjednoj konferenciji za novinare nakon sjednice Vijeća ministara, kada je na dnevnom redu bila informacija o BHRT-u, ali Forte nije bilo.

– Ponovo smo dobili dopis o problemima u funkcioniranju BHRT-a. Svaki put kada to primimo na znanje, a ja sam vas danas kontaktirao, onog trenutka kada dobijemo prijedlog od Ministarstva komunikacija i prometa, mi ćemo ga staviti na dnevni red i tako ćemo znati kako će se netko odnositi prema ovom pitanju. Nažalost, ministar Forto nije bio na sjednici zbog preuzetih obveza. Nadam se da će na nekoj drugoj sjednici doći nekakav prijedlog – rekla je Krišto, i to ne prvi put.

U iščekivanju prijedloga Forte, BHRT je pokrenuo kampanju tražeći financijsku potporu od tvrtki, institucija i pojedinaca.

– Ovo je, između ostalog, rezultat ogorčenosti ponašanjem probosanskih stranaka koje samo verbalno podržavaju BHRT i konstantno nas obavještavaju da ne mogu pomoći umjesto da nađu odgovarajuće rješenje da BHRT opstane do realizacije sudskih presuda protiv RTRS-a – rekao je ovom prilikom generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.