Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak kako je apelirao na svoje europske kolege da tijekom posjeta Bosni i Hercegovini razgovaraju s legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda kako bi se dobila prava slika o multietničkom karakteru te zemlje.

– Apelirao sam na ministre vanjskih poslova da kada odlaze u Bosnu i Hercegovinu razgovaraju s legitimnim predstavnicima triju naroda kako bi dobili pravu sliku njezine multietničnosti, kako se ne bi vraćali pod dojmom da razgovaraju samo s jednom stranom – rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica Europske unije, prenijela je Hina.

Istaknuo je da funkcionalnost i stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te da je potrebno provesti reforme izbornog zakona kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije.

– Želimo vidjeti da se na predstojećim izborima ispravi nepravda prema Hrvatima koji nisu imali svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu – rekao je hrvatski šef diplomacije.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU razgovarali su o BiH, odnosno o procesu imenovanja novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.

– Želimo maksimizirati utjecaj EU na međunarodne forume u vezi s Bosnom i Hercegovinom – kazala je šefica europske diplomacije Kaja Kallas na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Kazala je kako je Europska unija opredijeljena da novi visoki predstavnik u BiH bude Europljanin, koji može pomoći zemlji u europskim integracijama.

Dodala je da će se uspjeh budućeg visokog predstavnika mjeriti po tome koliko će učiniti da svoju funkciju učini nepotrebnom.

Grlić Radman je kazao da novi visoki predstavnik mora biti osoba koja poznaje Zapadni Balkan, koja poznaje multietničnost Bosne i Hercegovine.

– Iskustvo u proteklih 30 godina, nažalost, govori nam da su razni visoki predstavnici tzv. puzajućim reformama jako naštetili hrvatskom narodu koji nije mogao imati svog legitimnog predstavnika – rekao je hrvatski ministar.

Ukazao je na potrebu stvaranja atmosfere u BiH u kojoj se može razgovarati, istaknuvši kako će Hrvatska uvijek biti konstruktivna u odnosu prema Bosni i Hercegovini.

Europska komisija planira preraspodijeliti sredstva namijenjena poticanju reformi na zapadnom Balkanu i usmjeriti ih u zemlje koje najviše napreduju na putu prema članstvu u Europskoj uniji.

Kako su za Euronews potvrdila dva dužnosnika EU, najveći dio sredstava trebao bi otići Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, dok će ostale zemlje u regiji snositi posljedice zbog kašnjenja u provođenju reformi.

Riječ je o Instrumentu za reforme i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine, čiji je cilj pružanje financijske potpore zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Europskoj uniji.

Instrument pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine, a ambicija mu je udvostručiti veličinu gospodarstava zemalja Zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću. No, prema podacima Europske komisije, dosad je isplaćeno tek približno 673 milijuna eura od ukupno šest milijardi eura, a gotovo sav taj novac završio je u samo tri od šest zemalja korisnica.

Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najviše su napredovale u procesu pristupanja zahvaljujući provedbi svojih reformskih programa. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija se smatraju zemljama koje zaostaju.

Instrument funkcionira po principu ispunjavanja unaprijed definiranih reformskih koraka u dogovorenim rokovima. Ako država ne ispuni svoje obveze na vrijeme, Europska komisija može uskratiti dio ili sva sredstva predviđena za taj reformski korak.

Zemlje imaju godinu dana da ispune postavljene uvjete prije nego što se sredstva preraspodijele ostalim korisnicima, dok je za prvu godinu primjene taj rok produljen na dvije godine. To znači da je kraj lipnja ove godine bio prvi rok nakon kojeg je moguća preraspodjela sredstava.

– Kako stoji u uredbi, ako se reformski koraci ne ispune u predviđenom roku, uključujući dodatno razdoblje, odgovarajuća sredstva mogu se preraspodijeliti drugim korisnicima – rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.

Govoreći o rokovima koji su istekli 30. lipnja 2026., glasnogovornik Komisije rekao je da će se sada provesti sveobuhvatna i objektivna procjena svih korisnika.

To praktično znači da će se neiskorištena sredstva usmjeriti prema zemljama koje najbolje napreduju u provedbi reformi.

Najveći gubitnik u ovom procesu mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila niti jedan euro iz ovog instrumenta, jer nije uspjela provesti niti jednu od traženih reformi, prvenstveno zbog složene institucionalne strukture zemlje. Kosovo i Srbija također bi se mogli naći u nepovoljnom položaju.

Na takvu je mogućnost još u travnju upozorila povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos, koja je u pismu upućenom zemljama zapadnog Balkana pozvala vlasti da ubrzaju reformske procese ili riskiraju gubitak financijskih sredstava predviđenih ovim instrumentom.

Dužnosnici Europske unije naglašavaju da je riječ o modelu financiranja koji se temelji na rezultatima.

Kako navode, Povjerenstvo državama ne oduzima sredstva jer one na njih nisu ni stekle pravo ako nisu ispunile dogovorene reformske obveze.

– To je kao posao po satu. Plaćeni ste samo za posao koji stvarno radite – rekao je jedan dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman.

Europska komisija trebala bi kasnije ovog mjeseca predstaviti više detalja državama članicama, uključujući točan iznos sredstava koji će biti preraspodijeljen.

– Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti koje nudi Plan rasta – rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu i učenja molitve u nedjelju, u prisustvu više hiljada vjernika i visokih zvanica, na platou Ajvatovice održan je centralni program u okviru manifestacije “516. Dani Ajvatovice”.

Prigodan program izveo je turski vojni orkestar „Mehter“, te recitatori ilahija, kasida i duhovnih pjesama: hor Elči Ibrahim-pašine medrese i grupa „Rejjan“.

Muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović, koji je kazao da je dolazak na Ajvatovicu susret sa mjestom bogomolje, molitve i uvid u snagu ibadeta.

– Ovdje bi se svako trebao zapitati da li naš ibadet dostiže kvalitetu Ajvaz-dedeovog ibadeta. Hoćemo li se vratiti sa jačom sviješću o snazi ​​ibadeta i bogobojaznosti koju možemo i trebamo pokazati u svakom namazu koji obavimo, hajratu koji učinimo, sadaki koju dajemo i lijepim riječima koje izgovorimo – podsjetio je Smajlović.

Poručio je da “dostojanstven život ljudi i uspravan hod životnim putem treba čuvati vrline i kontrolirati slabosti”.

Osvrćući se na činjenicu da Ajvatovica podsjeća na vjeru i opredjeljenje svojih prethodnika, muftija Smajlović se osvrnuo na nekoliko važnih detalja iz kolektivne prošlosti.

– S ponosom treba spominjati časne pretke: Džezara koji je zaustavio Napoleona, Mahmut-pašu, Bošnjaka koji je gradio mostove na Putu svile, pretke koji su osnivali gradove, kao što su Gazi Isa-beg, Husrev-beg, Ibrahimpaša i našu omladinu koja danas svijetlo dobrih Bošnjaka sa ovih prostora pronosi širom svijeta.

Rahmetli Alija Izetbegović predvodio je odbranu Bosne i Hercegovine u kojoj danas mogu živjeti patriote, kako i dolikuje poštenim ljudima – podsjetio je Smajlović.

Muftija travnički Ahmed ef. Adilović je Ajvatovicu opisao kao simbol ustrajnosti, molitve i Božije pomoći, napomenuvši da je ona znak da se “nada ne gasi kada je srce za svoga Gospodara vezano”.

– Danas se okupljamo na ovom mjestu koje stoljećima čuva uspomenu na našu vjeru, našu povijest, kulturu i našu snagu. Danas stojimo na Ajvatovici, mjestu gdje se vjera pretvorila u snagu, gdje je molitva otvorila put, gdje je nada pobijedila strah – rekao je Adilović.

U kontekstu svih izazova sadašnjeg trenutka, Adilović je napomenuo da Ajvatovica podsjeća na imperativ očuvanja jedinstva.

– Bez zajedništva nema snage, a bez snage nema ni opstanka ni budućnosti. Bosna i Hercegovina je naša jedina domovina i sa njom imamo šansu za opstanak i bolje sutra. Ona je naš ponos, naše obećanje i naša budućnost.

Zato neka današnji skup bude poruka da ćemo se zajedno boriti protiv svih nasrtaja na našu zemlju, te da ćemo je čuvati, graditi i voljeti, kao što su to činili naši preci – istakao je Adilović.

Posebno je naglasio da se narodi kojima je Bosna i Hercegovina jedina domovina ne smiju kockati sa sudbinom svoje zemlje.

– Predstavnici našeg naroda, a i ostali patrioti ove zemlje, ne smiju raditi jedni protiv drugih i dodatno slabiti položaj našeg naroda i stabilnost naše zemlje.

Svatko ima pravo pripadati opciji kojoj želi, ali to ne smije biti razlog nejedinstva i slabljenja države. Interesi našeg naroda i države moraju biti ispred osobnih, stranačkih i drugih interesa – naglasio je muftija.

Emina Ramljak iz Donjeg Vakufa na Ajvatovicu je došla s konjanicima, a svečanosti prisustvuje u narodnoj nošnji koju je sama dizajnirala, što je ujedno i praktična primjena znanja stečenog na studiju tekstilnog inženjerstva i modnog dizajna.

– Ne može biti bolje, put je bio prekrasan i sve nas je dobro služilo. Ljudi koje smo upoznali su divni i srce mi je puno jer vidim da moj grad njeguje tradiciju i kulturu – rekla je Emina.

Među gostima su Malik i Sherifa, sudionici Pruske konjičke skupine.

– Preplavljeni smo emocijama, danas je to osjećaj radosti, a jučer je to bila mješavina straha, adrenalina i ponosa.

Kako god posložili dojmove, vjerujemo da bolje od ovoga ne može. Sve ovo je teško riječima opisati, to je nešto što treba doživjeti – kazali su Malik i Sherifa, prenijela je agencija MINA.

U ovogodišnjoj manifestaciji Dani Ajvatovice realizirana su 62 programska sadržaja: kulturni, vjerski, obrazovni, sportski i humanitarni.

Programi su realizovani na području osam općina Muftijstva travničkog i Srednjobosanskog kantona, uz veliki broj učesnika iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja.

Poruka svih programa je da je vjera izvor nade, da je povijest izvor pouke, da je kultura izvor ponosa, a domovina izvor sigurnosti, ali i obveze.

Ajvatovica je najveće muslimansko naselje u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Ona je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka.

Nalazi se u podnožju planine Šuljage i sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je obilježje bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je bio prvi pohod na Ajvatovicu, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz Dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u Bosnu došao u 15. stoljeću iz današnje Turske.

Nakon 1947. godine zabranjeno je održavanje Ajvatovice, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u lipnju 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na području današnjeg Prusca, nakon duge suše na ovom mjestu, klanjao je 40 dana i 40 noći, moleći vodu na kamenjaru iznad kasabe.

Prema legendi o Ajvaz Dedi, četrdesete noći po dolasku na dovište stijena se raspukla, a iz nje je potekla voda koju i danas imaju priliku okusiti posjetioci Ajvaz Dedine stijene.

Ajvatovica je danas stecište desetina hiljada muslimana iz Bosne i Hercegovine, regiona, Evrope i Azije.

Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.

Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.

– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.

Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.

Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.

Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.

– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.

Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:

– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.

LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.

– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.

Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.

Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.

– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.

Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.

U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.

Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.

Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.

Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.

– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.

Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.

Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.

Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.

– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.

Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:

– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.

LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.

– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.

Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.

Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.

– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.

Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.

U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.

Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.

Posljednja grupa hodočasnika iz Bosne i Hercegovine stigla je kasno sinoć na Međunarodni aerodrom Sarajevo, čime je upotpunjena brojka od 2.226 hodočasnika koji su prethodnih tjedana posjetili sveta mjesta.

Vidjela se radost na licima hadžija prilikom susreta sa njihovim obiteljima, a prethodnih dana Ured za hadž i umru se potrudio da sve naše hadžije obave svoje obrede i da sve bude na visokom nivou.

– Prezadovoljni smo ukupnom organizacijom hadža. Sve je napravljeno na vrijeme i funkcionirali smo besprijekorno. Koristim priliku da se zahvalim cijelom našem timu koji je uložio veliki trud u opsluživanju hadžija – kazao je šef Ureda za hadž i umru Dževad Hadžić.

Dodao je da osim vodičima i šerijatskim savjetnicima, posebna zahvalnost ide i medicinskom timu.

– Medicinski tim je dobro odradio posao i najvažnije je da nijedan hodočasnik nije završio u bolnici i da smo se, hvala Bogu, svi zdravi vratili u domovinu – naglasio je Hadžić.

Tijekom boravka, ističe Hadžić, hodočasnici su bili vrlo disciplinirani i slušali upute uprave i svojih vodiča, što je doprinijelo da sve protekne u najboljem redu.

Prof.dr.sc. Nezir Halilović je bio jedan od vodiča ove godine.

On je za agenciju MINA po povratku u domovinu rekao da se sve hadžije raduju povratku svojim domovima i porodicama.

– Hvala Allahu, svi hodočasnici su zdravi i svi su na vrijeme izvršili svoje obaveze. Organizacija hadža napreduje iz godine u godinu, a to je vidljivo kako po hadžu tako i po povratnim informacijama koje dobivamo od njih nakon povratka u domovinu – istaknuo je Halilović.

Hodočasnici iz Bosne i Hercegovine ove su godine, istaknuo je Halilović, bili vrlo hvalevrijedni.

– Lica su im sretna i vesela. Odavde su otišli kao obični luđaci, a sada se vraćaju kao hodočasnici. Bili su besprijekorni tijekom boravka, ali to je ono što karakterizira naše ljude, visoka civilizacijska, kultura i higijena. Naše hadžije su svugdje bile primjer – dodao je Halilović.

Kazao je i da su razne edukacije koje su imali prije i tokom hadža doprinijele dobroj pripremi hadžija za ovaj životni put.

Kao izaslanik reisul-uleme, posljednju grupu je dočekao direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jusić, koji je rukovodstvu Ureda za hadž i umru i svim hadžijama čestitao uspješno obavljenu petu islamsku dužnost.

Podsjetimo, prva grupa ovogodišnjih hadžija iz naše zemlje krenula je 16. maja put islamskih svetinja.

Na usluzi im je cijelo vrijeme bio tim od 47 vodiča, šest šerijatskih savjetnika i medicinski tim od 14 članova: sedam liječnika i sedam medicinskih tehničara.

Divlje deponije već desetljećima predstavljaju ekološki problem u Bosni i Hercegovini. Prema podacima lokalnih udruga, u našoj zemlji ima više od tisuću divljih odlagališta smeća. No, pomaka ima, piše BHRT.

Sportski ribolovci uveli su red u priobalje rijeke Bosne u općini Doboj Jug. Na ovom lokalitetu više se ne mogu vidjeti gomile smeća u blizini rijeke.

– Ima trenutaka kada se netko ne ponaša u skladu s čistom prirodom i to, ali u biti čovjek može biti zadovoljan čistoćom i urednošću ovog mjesta. Uredno je uređeno, super – kaže ribar iz Doboja Irfan Hadžić.

Ostaci na krošnjama drveća u priobalju, međutim, pokazuju da se smeće i dalje baca u ili uz rijeku.

– Postoji izreka – ko baci smeće u vodu, nikad mu se ne posreći – dodaje Hadžić.

Na tu poziciju dolazi Zikret Alić iz okoline Gračanice, koji već dva desetljeća živi i radi u Sloveniji, koja je jedna od najčišćih zemalja u Evropi.

– Treba nam više investicija, više strojeva, više angažmana, općina, gradova, kantona, više novca – rekao je Alić.

Također postoji pomak u brizi za okoliš nizvodno.

Divlje deponije nisu nestale samo sa ovog mjesta u općini Doboj Jug. Nema ih na obalama Bosne, a ni u susjednom Doboju.

Gomile kućnog smeća, staklenih boca ili plastične ambalaže više se ne viđaju pored rijeke u naselju Kotosrko kod Doboja, otkako je prije nekoliko godina u tom naselju počelo organizirano prikupljanje otpada.

– Sada je situacija dobra, čista. Mi sada ne bacamo smeće, što se nas Kotorana tiče. Odvozi se, svake srijede dolaze kamioni i odvoze, nema smeća blizu Bosne – ističe Izudin Glavić, skelar na rijeci Bosni.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 12. svibnja održat će polugodišnju raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini, objavili su na svojim službenim stranicama.

Rasprava je zakazana za 16.00 sati. bh. vremenu.

Još nije određeno tko će iz Bosne i Hercegovine govoriti, ali je dosadašnja praksa bila da to učini predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Također nije poznato hoće li govoriti visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ali će njegovo izvješće ipak biti pročitano.

Vlada RS također je usvojila svoje izvješće o BiH, ali nije poznato hoće li ono biti pročitano i tko će to učiniti, ako se nađe pred članicama Vijeća sigurnosti UN-a.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je u četvrtak da je proširenje Europske unije u nadolazećim godinama realno te da bi prva sljedeća članica mogla biti Crna Gora, a potom Albanija.

Govoreći na konferenciji u Freiburgu, Kos je istaknuo da u dijelu zapadnog Balkana još uvijek postoji skepticizam u pogledu mogućnosti članstva u EU, ali da napredak Crne Gore i Albanije može poslužiti kao poticaj drugim zemljama u regiji, javlja RTCG.

– Sada je sasvim realno da će se Europska unija proširiti idućih godina. Nadam se da će pozitivan primjer Crne Gore i Albanije inspirirati i druge zemlje da krenu istim putem – kazao je Kos ne spominjući Bosnu i Hercegovinu i gdje se naša zemlja nalazi na tom putu.

Dodala je da će budući sporazumi o pristupanju sadržavati nove odredbe koje će omogućiti Europskoj komisiji izricanje sankcija u slučaju kršenja pravila i vrijednosti Unije.

Prema njezinim riječima, ugovor o pristupanju Crne Gore prvi će sadržavati posebne mehanizme zaštite proizašle iz iskustava EU s pojedinim državama članicama.

Kos je naglasio da EU želi spriječiti pojavu tzv. “trojanskih konja” u svojim redovima.

– Da ste me to pitali prije pet ili deset godina, rekao bih da je apsurdno. Ali sada razumijemo da se moramo znati zaštititi – rekao je europski povjerenik.

Ovih smo dana imali pravu hiperprodukciju tekstova i opću medijsku kakofoniju zbog sastanka koji je prošli tjedan u Zagrebu održan u organizaciji konzervativne udruge Vigilare i američkog konzervativnog think-tanka bliskog američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Stoga se ovaj skup ne može promatrati izvan šire geopolitičke perspektive, gdje prevladava utjecaj cionističkog lobija unutar Trumpove administracije.

Ovdje dolazimo do važne točke za razumijevanje pristupa Trumpove administracije Bosni i Hercegovini. Donald Trump, tvrde upućeni izvori i dobri poznavatelji prilika u krugovima američkog predsjednika, nije imao nikakav plan prema Bosni i Hercegovini.

Na promjenu pristupa nesumnjivo su utjecale priče o navodnoj islamskoj opasnosti koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, koja je zapravo na crti sukoba koji se odvija između Irana s jedne i Izraela i SAD-a s druge strane.

Objektivno gledano, dobra je tema za doprijeti do Donalda Trumpa, a što je učinio dio hrvatskog političkog spektra, pokušavajući bosanskohercegovačko pitanje postaviti kroz prizmu globalnih sigurnosnih prijetnji.

Za nas je posebno važno ono što se dogodilo drugog dana spomenutog skupa, kada je održana konferencija pod nazivom Bosna i Hercegovina kao propala država – nužnost trećeg entiteta.

Ono što je vrlo impresivno je da je na čelu udruge Vigilare Vice John Batarello, koji nastupa s katoličkih i hrvatskih nacionalno-suverenih pozicija, kako se predstavlja.

Ali ovdje dolazimo do ključne točke u vezi rasprave o ovom sastanku. Kako se može nastupati s ultrakatoličkih pozicija i ići protiv interesa Katoličke crkve u BiH? Ići protiv samog pape Lava koji je u ideološko – političkom sukobu s Donaldom Trumpom, a to je činjenica koju su mnogi, svjesno ili nesvjesno, izgubili iz vida.

Naime, organizatori skupa su se a priori opredijelili protiv nužnosti trećeg entiteta i daljnjeg komadanja BiH, idući direktno protiv interesa Katoličke crkve i katoličkog poglavara Pape.

Još od 1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina ušla u proces proglašenja neovisnosti kao rezultat raspada jugoslavenske države, Katolička crkva je stajala na jasnim stajalištima jedinstvene i cjelovite Bosne i Hercegovine. Slobodno se može reći da je Crkva u tom razdoblju imala presudan utjecaj na neodlučne hrvatske predstavnike, koji su na pitanje Bosne i Hercegovine gledali kao na prostor koji može poslužiti za teritorijalno uređenje i rješenje hrvatsko-srpskog spora.

Prisutnost kardinala Puljića na ovom skupu izazvala je oštre reakcije u bošnjačkoj javnosti, što je za Bošnjake zapravo političko samoubojstvo. Postoji nekoliko ključnih argumenata za to.

Na početku sam rekao da ovaj dio takozvanih hrvatskih konzervativaca igra na kartu islamskog radikalizma i opasnosti, nastojeći Trumpovom timu ukazati na opasnost koja vreba iz Bosne, a koja je utjelovljena u bošnjačko-muslimanskom faktoru. Sve loše izrečeno i što će se po kardinalu izreći ovaj dio takozvanih konzervativnih hrvatskih političara i intelektualaca iskoristit će za priču o trećem entitetu.

Iz dobro obaviještenih i obaviještenih hrvatskih krugova koji se protive održanom skupu, ali i agendi ovih takozvanih ultrakatoličkih predstavnika, čuje se da je Mostov zastupnik Nikola Grmoja, koji se zalaže za treći entitet, rekao da se svaka negativna i ljutita poruka Bošnjaka koristi upravo za dokazivanje teze da Bošnjaci koče Srbe i Hrvate i da su egzistencijalna prijetnja.

Podsjetimo, krajem prošle godine kada su izbili nemiri u Nigeriji, Trump je otvoreno rekao da će SAD reagirati kako bi zaštitio kršćane. Puljićevo prisustvo na skupu treba promatrati u skladu s činjenicom da Katolička crkva na tom skupu ima svoje interese i pokušava urazumiti avanturiste da se ne miješaju u stvar koja stvara daljnje razdore između Bošnjaka i Hrvata, a koja ide u korist trećima.

Kada govorim o trećoj strani, mislim na srpsku stranu. Zapažanja iz bošnjačkih krugova o ovom skupu previđaju jednu vrlo važnu stvar za analizu cijelog ovog slučaja.

Skupu je nazočio Brian Brown, jedan od najistaknutijih ideologa MAGA-e i čelnik Međunarodne organizacije za obitelj. Brown je poznat i po otvorenoj podršci režimu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Naime, prije mjesec dana boravio je u Srbiji kao neovisni promatrač lokalnih izbora koje je ocijenio besprijekornima. Tom prilikom pohvalio je vlasti u Beogradu, ustvrdivši da SAD može puno naučiti od Srbije, a kritizirao je i oporbu, medije i studente koji tamo prosvjeduju.

Sada je sasvim legitimno postaviti pitanje zašto taj dio takozvanih katoličkih konzervativaca radi ono što mili uši Beograda i Banje Luke. Ako već žele revitalizirati Herceg-Bosnu, odnosno žele uspostaviti treći entitet, zašto se ne dotaknu teritorija Bosne i Hercegovine. entiteta Republika Srpska, ali su isključivo orijentirani na područja u Federaciji? Nije li Herceg-Bosna kada je organizirana obuhvaćala krajeve poput Skender Vakufa i Kotor Varoši, i kako to da u područjima gdje su Bošnjaci žive samo Hrvati u Bosni i Hercegovini?

Cijeli skup nije imao nikakve veze s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, a treba naglasiti da odražava stavove glasne manjine u hrvatskom političkom spektru. Indikativna je izjava dužnosnice HDZ-a (BiH) Marine Pendeš kojom je razotkrila genezu ove ideje. Prema njezinim riječima, inicijativa je rezultat suradnje dijela bh. Hrvata i tzv. ultrakatoličke, konzervativne struje s adresom u Zagrebu.

Plenković zapravo ide linijom Bruxellesa koja je jasna, a to je da nema daljnje federalizacije Bosne i Hercegovine, već se traži da Hrvati dobiju svog “autentičnog predstavnika” u Predsjedništvu BiH.

Upravo utrka za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i krajnji ishod može biti odlučujući faktor za bosanskohercegovačko pitanje.

Pobijedi li Darijana Filipović u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ova glasna manjina izgubila bi svaki racionalni argument, a cijela struktura koja se javnosti nametala zadnjih deset-petnaest godina srušila bi se kao kula od karata.

Jer bi Hrvati dobili ono što navodno žele. Ako bi i nakon toga nastavili forsirati priču o navodnoj prijetnji, onda bi to ukazivalo na loše namjere i nepostojanje stvarne želje da BiH krene u smjeru euroatlantskih integracija.

Posebno je važno da će sljedeći visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH biti iz Velike Britanije, a ako se uzme u obzir trenutna međunarodna konstelacija, onda je moguće pretpostaviti da Velika Britanija ne bi trebala slijediti liniju iz 1993. godine kada je poticala hrvatsko-bošnjački sukob zarad treće srpske strane. Velika Britanija je u sukobu s Trumpovom Amerikom, kao i Europska unija, i tu svoju šansu trebaju tražiti Bosna i Hercegovina i Bošnjaci. Iako je u konačnici najvažnije da domaći akteri prepoznaju važnost trenutka i minimum političke zrelosti i mudrosti za prevladavanje ove situacije.

Zagrebački skup u organizaciji manjinskih glasova hrvatske politike ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati. Treba ga gledati realno. Postavio je mnoga pitanja, ali sigurno je da na svaku krizu mora postojati odgovor. U ovom trenutku potrebna je jasna, racionalna i na realnosti utemeljena bošnjačka i hrvatska politika, koja uvažava zbivanja u svijetu. Konzervativci koji su organizirali skup u Zagrebu i govorili o Bosni kao propaloj državi i nužnosti trećeg entiteta trebaju znati da rade nešto korisno za velikosrpski projekt.