Ove godine pravoslavni vjernici Božić su dočekali sa snijegom, a evo što to znači.

U ovom slučaju postoje brojna narodna vjerovanja koja vrijeme blagdana povezuju s godinom koja slijedi.

Primjerice, ako je Božić snježan i hladan, vjeruje se da će godina biti rodna.

S druge strane, topao i sunčan Božić često se tumači kao predznak manje rodne godine.

Kišni Božić, prema tim vjerovanjima, donosi kišnu godinu, a vjetar ili magla simboliziraju nestabilne vremenske prilike.

Iako je riječ o lijepim pričama iz tradicije, možda je važno napomenuti da one nemaju znanstvenu podlogu.

U Sabornoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu danas je služena Sveta arhijerejska liturgija povodom obilježavanja Božića, praznika koji pravoslavni vjernici slave u znak rođenja Isusa Hrista.

Liturgiju je predvodio mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

Božićnu radost pravoslavni vjernici započinju jutarnjim bogoslužjem, a prema tradiciji slavlje traje tri dana tijekom kojih se okupljaju u hramovima i obiteljskim domovima.

Blagdani su posebno obilježeni obiteljskim okupljanjima, jer Božić u pravoslavnoj tradiciji simbolizira zajedništvo, mir i slogu u domu.

Božić, uz Uskrs, predstavlja jedan od najvećih kršćanskih praznika, a osim Srpske pravoslavne crkve, 7. siječnja slave ga i Ruska pravoslavna crkva, Jeruzalemska patrijaršija, svetogorski monasi, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Pravoslavni kršćani u Bosni i Hercegovini i svijetu danas obilježavaju najradosniji praznik rođenja Isusa Krista. Praznik je to s brojnim običajima i njegovo obilježavanje počinje odlaskom na jutarnju liturgiju.

Nakon liturgije članovi obitelji okupljaju se oko božićnog stola koji je tradicionalno bogat. Lomi se i česnica – kolač u koji se stavlja novčić. Vjeruje se da će onaj tko nađe novčić u svom dijelu češnjaka biti posebno sretan u narednoj godini.

Božić je obiteljski blagdan, toga dana nema posjeta, osim pohoda ili službenika – muškog krštenika koji dolazi u kuću slavljenika i prvi mu čestita Božić.

Pripreme za proslavu Božića počinju 40 dana ranije božićnim postom koji simbolizira pročišćenje duha i tijela.

Obilježavanje je počelo jučer paljenjem badnjaka, hrasta ispred crkava i domova, čime je obilježen Badnji dan.

Praznik Hristovog rođenja slavi se tri dana, a vjernici se pozdravljaju sa “Mir Božji – Hristos se rodi”, uz pozdrav “Vaistinu se rodi”.

Danas, 6. siječnja, Pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju Badnji dan i Badnje veče, vrlo važan dan koji najavljuje najradosniji kršćanski praznik – Božić, odnosno rođenje Isusa Krista.

Svečano je i u Sarajevu, gdje je paljenjem badnjaka u dvorištu Stare pravoslavne crkve počela proslava Badnje večeri. Dio atmosfere zabilježio je naš fotoreporter.

Prema tradiciji, čim svane božićno jutro, najstariji član obitelji odlazi u šumu po božićno drvce i nakon što odabere mlado božićno drvce, s veseljem ga ostavlja pred kućom. Ako je obitelj u gradu, kupuju ga i također ostavljaju ispred vrata.

U pravoslavnoj tradiciji Badnji dan se slavi po Julijanskom kalendaru i ima posebno, simbolično značenje. Predstavlja vrijeme duhovne priprave za Kristovo rođenje i obiluje posebnim običajima i obredima koji pridonose blagdanskom ozračju i jačaju osjećaj zajedništva među vjernicima.

Badnji dan prethodi Božiću, a obilježava se sječom badnjaka, pripremanjem bogate trpeze, molitvom i okupljanjem obitelji. Ovi običaji stvaraju duh radosti, ljubavi i međusobne povezanosti.

U svom prvom božićnom govoru na misi u bazilici svetog Petra u Vatikanu u četvrtak, papa Lav XIV. podsjetio je na težak položaj stanovnika pogled suočavaju se s teškim zimskim uvjetima, zajedno s izbjeglicama i raseljenim osobama diljem svijeta.

Prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država rekao je da priča o rođenju Isusa u štalici pokazuje da je Bog “podigao svoj krhki šator” među ljudima u svijetu.

– Kako onda ne misliti na šatore u Gazi, tjednima izložene kiši, vjetru i hladnoći? – pitao je.

Skrenuo je pozornost na slične poteškoće s kojima se suočavaju i druge izbjeglice i prognanici na svim kontinentima, kao i beskućnici koji žive u improviziranim skloništima.

– Tijelo bespomoćnog stanovništva je krhko, iskušano tolikim ratovima koji traju ili su završili, ostavljajući za sobom ruševine i otvorene rane – rekao je Papa.

Naveo je krhkost ljudskog života među mladima koji su prisiljeni uzeti oružje, rekavši da oni na prvim crtama bojišnice “osjećaju besmislenost onoga što se od njih traži i laži koje pune pompozne govore onih koji ih šalju u smrt”.

– Isus želi da dotaknemo ljudsku bijedu, da dotaknemo patnju drugih. Nada se da ćemo prestati tražiti one osobne ili zajedničke niše koje nas štite od vrtloga ljudske nesreće i umjesto toga ući u stvarnost života drugih ljudi i upoznati snagu nježnosti – rekao je Papa.

Izrael je ubio više od 71.000 Palestinaca, većinom žena i djece, u Gazi i uništio enklavu tijekom dvogodišnjeg rata. Prekid vatre dogovoren je u listopadu, ali izraelska kršenja zakona su se nastavila nesmanjenom brzinom.

Prema uredu za medije vlade u Gazi, od tada je više od 400 Palestinaca ubijeno, a više od tisuću ozlijeđeno u izraelskim napadima.

Svečano euharistijsko slavlje u povodu Božića, održano danas u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu, predvodio je vrhobosanski nadbiskup i apostolski administrator Vojnog ordinarijata u BiH monsinjor Tomo Vukšić.

– Na blagdan Božića kršćani navješćuju mir i radost svima na zemlji jer je Bog u Isusu Kristu postao čovjekom sa željom da svaki čovjek primi nešto od božanske dobrote i tako postane pobožanstvenjen, sličan Bogu, odnosno pobožanstvenjen. Ili drugim riječima, sjećajući se Isusova rođenja, kršćani ispovijedaju vjerovanje da je Bog s tim događajem došao u vrijeme od vječnosti, a da nije ostavio svoju vječnost iza sebe, ali je to učinio kako bi povijest upoznala vječnost i bila njome oplemenjena. Dakle, Isus je, slikovito rečeno, betonski most koji spaja obale Boga i čovjeka, nebo i zemlju. Ili pomalo apstraktno rečeno, On je poveznica na kojoj se susreću materijalno i duhovno, onkraj vremena i vremena, vječnog i prolaznog, vidljivog i nevidljivog – rekao je nadbiskup vrhbosanski Tomo Vukšić.

Obraćajući se vjernicima u katedrali i onima koji su misu pratili iz svojih domova, Vukšić je istaknuo kako je Isus Krist došao na svijet da ga spasi. Došao je, rekao je, među ljude da im pokaže pravi put i izvede ih na pravi put.

Zato je, kaže, za njega rečeno: “Svjetlo istinito, koje prosvjetljuje svakoga čovjeka, dođe na svijet” (Iv 1,9). Došao je, dakle, nastavio je, da čovjek primi, upozna i primijeni njegov nauk, te da svojim primjerom svakom čovjeku bude nadahnuće i siguran oslonac, poput svjetiljke koju nosi putnik krećući se po mraku. Neki su to, ističe Vukšić, odbili, ali, dodaje Ivan: “Onima koji ga primaju daje moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime.”

– Kao kršćani vjernici zovemo se djecom Božjom, i jesmo. I tu osnovnu istinu naše vjere ispovijedamo svaki put kada izmolimo osnovnu kršćansku molitvu i zazovemo Boga: Oče naš. To jest, ako je Bog otac ljudi, onda su ljudi njegova djeca. Ali čovjek je pravo dijete Božje u onoj mjeri u kojoj istinski prima, poznaje i primjenjuje Isusov nauk, u onoj mjeri u kojoj dopušta Svjetlu da mu istinski obasjava životne putove i u onoj mjeri u kojoj ljudi, sami prosvijetljeni Kristovim naukom i vođeni njegovim primjerom, pomažu svakom čovjeku na svijetu da bude prosvijetljen tim istim naukom i primjerom. Isusovo utjelovljenje i Božić, po kojem ga se sjećamo, most je kojim je Bog u stalnoj komunikaciji s čovjekom. Kao što su riječi koje izgovaramo mostovi između nas ljudi, tako je i Riječ Božja trajni most između Boga i čovjeka, koji ih spaja, povezuje i preko kojega komuniciraju: po Kristu, s Kristom i u Kristu – poručeno je s oltara katedrale Srca Isusova.

Kako je rečeno na svečanoj božićnoj misi, po Kristu je Bog došao među ljude. Istaknuto je da se od njih očekuje da ga prime, da prihvate i primjenjuju njegov nauk ljubavi prema svakom čovjeku kao svoj vlastiti. Dodaje se da će oni koji to čine dobiti moć da čak postanu djeca Božja.

– Zato svaki kršćanin moli Gospodina da mu podari mudrosti da uvijek moralno bude u stanju djeteta Božjega i da ima hrabrosti graditi mostove prijateljstva prema drugima, između onih koji se ne razumiju, nemaju povjerenja jedni u druge, koji se mrze ili su u međusobnom sukobu, mostove razumijevanja među generacijama, kulturama, narodima i državama, mostove solidarnosti prema zaboravljenima, blizine prema razočaranima. Isusovo rođenje je početak boljeg svijeta i našeg božanskog ponovnog rođenja. Stoga molimo Gospodina da blagoslovi nas i sve druge s nama na tom putu – rekao je vrhbosanski nadbiskup i apostolski ravnatelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović upriličio je danas u Središnjem uredu prijem i druženje za dio članova SDA hrvatske nacionalnosti povodom nadolazećeg najvećeg katoličkog blagdana Božića.

Prijemu su prisustvovali Ivica Šarić, federalni zastupnik, Mirela Mateša, zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i članica Predsjedništva SDA, Ana Tomičić, članica Predsjedništva Asocijacije mladih SDA i Petar Jakić, aktivista iz Odžaka.

Predsjednik Izetbegović im je čestitao nadolazeći praznik i poželio porodičnu sreću i profesionalni uspjeh.

Skupu su nazočili dužnosnici SDA s državnog, federalnog i nivoa Kantona Sarajevo.

Mostarsko – duvanjski biskup mons. Petar Palić, predvodeći misu polnoćku u katedrali Marije Majke Crkve u Mostarpozvao je vjernike da se zapitaju, svatko ponaosob, kako će dopustiti da se Krist ove godine ponovno rodi u njihovim srcima.

– Kako ću postati nositelj nade u svojoj obitelji, na svom radnom mjestu, u svom susjedstvu? Čime ću pridonijeti miru i pomirenju koji su našem gradu i našoj zemlji prijeko potrebni – rekao je u propovijedi biskup Palić.

Istaknuo je kako se “iz katedrale večeras vraćamo svojim kućama, obiteljima i svakodnevnim obvezama”.

– Izazovi s kojima se suočava naš grad i naša država neće nestati. Djelo pomirenja, izgradnje povjerenja i promicanja istinskog zajedništva i dalje će zahtijevati strpljenje, hrabrost i ustrajnost, ali vraćamo se kao ljudi koji su vidjeli i pogledali lice utjelovljene nade. Vraćamo se kao ljudi koji znaju da Bog nije napustio ovaj svijet, ovu zemlju, ovaj grad, naš narod, naše obitelji, nas same – istaknuo je biskup Palić.

Podsjetio je i kako su se i pastiri u božićnoj noći vratili u svakodnevicu, ali preobraženi i promijenjeni, hvaleći i slaveći Boga. Biskup Palić podsjetio je kako Božić nije ideja, niti simbol, nego osoba Isus Krist.

– Ako ova noć ne donese preobrazbu u naše živote, onda nismo shvatili smisao tog spasonosnog događaja – rekao je.

Istaknuo je kako svi ljudi imaju duboku čežnju za životom i ljubavlju. Oni koji su izgubili vjeru, kazao je, možda je još jače osjećaju, a smisao traže u zabavi, užitku i uspjehu pod svaku cijenu.

– Poruka anđela ove božićne noći je da Bog postoji i da je među nama. Da postoji smisao, život bez kraja i netko tko nas voli i zaslužuje biti voljen više od svega – poručio je mostarsko-duvanjski biskup.

Istaknuo je kako tama u današnjem svijetu možda nije toliko politička ili materijalna, koliko duhovna i egzistencijalna. Upozorio je da je čovjek koji živi kao da Boga nema u tami, ravnodušnosti i beznađu u kojem se zatvara u sebe i prestaje vjerovati u promjenu.

– Ovdje u našem gradu mostova u ovoj zemlji opterećenoj poviješću i podjelama, došli smo ovdje tražeći susret koji premošćuje razlike i večeras doista susrećemo konačni most – Isusa, Boga koji je tijelom postao i bio položen u jasle. Stoga vas pozivam da otvorimo svoja srca i dopustimo da ta vječna Riječ tijelom postane da nas rasvijetli i preobrazi – poručio je mostarsko-duvanjski biskup.

Istaknuo je kako nam Bog kroz Božić daruje novi početak te je na kraju pozvao da nam se “ovakav Božić dogodi večeras”.

Vjernici katoličke vjeroispovijesti, protestanti kao i pripadnici pojedinih pravoslavnih crkava diljem svijeta slave svoj najveći praznik Božićrođenje Isusa Krista.

Vjernici su Božić dočekali na misama ponoćkama. Središnji čin božićnog slavlja je misa polnoćka, a ovaj se blagdan uglavnom slavi u krugu obitelji i najmilijih.

Kršćanski svijet od davnina slavi rođenje Isusa Krista, a dan Isusova rođenja smatrao se i početkom nove godine.

Sam naziv Božić podsjeća nas da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i ljudskosti, a iz njega izviru kvalitete: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.

Vrhbosanski nadbiskup metropolit mons. Tomo Vukšić predvodio je misu božićnog bdijenja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova.

Pozvao je vjernike da se zapitaju kako dočekuju Božić i na koji način primaju Isusa u svoj život. Na kraju misnog slavlja nadbiskup Vukšić uputio je okupljenima božićnu čestitku.

Redakcija Faktora svim vjernicima čestita Božić uz želju da ga provedete u zdravlju i sreći sa svojim najmilijima.

Vjernici širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, s velikom radošću dočekuju Božić, najveći praznik kojim se slavi Isusovo rođenje.

U centru Sarajeva večeras je svečano, a ispred Katedrale Srca Isusova možete vidjeti brojne vjernike, ispunjene toplinom i najljepšim emocijama.

Misa polnoćka, koja će se održati u Katedrali, tradicionalno najavljuje dolazak Božića, a predvodit će je nadbiskup vrhbosanski metropolit monsinjor Tomo Vukšić.

Prethodno je uputio božićnu poruku vjernicima u kojoj je istaknuo kako je proslava Božića ove godine posebno svečana jer se događa u jubilarnoj 2025. godini od Isusova rođenja, koju cijelo kršćanstvo doživljava svakih 25 godina.

Kazao je kako ovaj jubilej pred vjernike stavlja istinu da Božić nije samo spomen već živi susret, Bog ulazi u ljudsku povijest kao slabo Djetešce, ali svemoguć u ljubavi, donoseći svjetlo koje pobjeđuje svaku tamu.

– Božić nas poziva da dopustimo da nas prožme betlehemsko svjetlo, a tišina jaslica da nas nauči gledati ljude očima milosrđa, te postati nositelji svjetla u ovom nemirnom i često ranjenom svijetu. Osim odavanja slave Bogu i izgradnje mira, postoje mnoga druga dobra i vrijednosti na koje Božić poziva sve ljude, a posebno kršćanske vjernike. Ovisno o povijesnom trenutku i društvenim okolnostima u kojima su ugroženi, neki od njih postaju još aktualniji i treba ih prepoznati u zaštiti – rekao je nadbiskup.

Redakcija Faktora svim vjernicima želi sretnu i blagoslovljenu Badnju noć.