Novi mađarski premijer Peter Magyar sastao se u Bruxellesu s belgijskim kolegom Bartom De Weverom, a sastanku je nazočio i neočekivani gost.

Dok su dvojica političara razgovarala o važnim temama, svu pozornost “ukrao” je mačak Maximus koji je već neko vrijeme nezaobilazan dio belgijske političke scene.

Prošlog kolovoza Maximus Textoris Pulcher proglašen je službenim stanovnikom ureda belgijskog premijera na adresi 16 Rue de la Loi u središtu Bruxellesa.

Njegovo puno ime svojevrsna je grandiozna titula nastala iz premijerove ljubavi prema latinskom jeziku i rimskoj povijesti, a u slobodnom prijevodu znači “De Weverov lijepi Maximus”.

S vremenom je Maximus postao prava zvijezda društvenih mreža.

Ima i svoj profil na Instagramu, gdje ga prati više od 216 tisuća ljudi.

Objave se pojavljuju gotovo svakodnevno, a često sadrže i duhovite političke komentare.

De Wever je ranije otkrio da je posvojio Maximusa iz azila.

Povodom obilježavanja 22. maja 1992. godine i prijema Bosne i Hercegovine u Ujedinjene narode, danas je u Bruxellesu, na trgu Schuman, podignuta velika “Bosanska kula”, visoka preko 10 metara, s nacionalnim obilježjima i povijesnim simbolima Bosne i Hercegovine.

Ova instalacija je postavljena uz dopuštenje lokalnih vlasti. Nalazi se ispred triju ključnih institucija Europske unije, odnosno Europske komisije, Europskog vijeća i Europske službe za vanjsko djelovanje, a na Schumanovu trgu ostaje do 26. svibnja 2026. godine.

“Bosanski toranj” samoinicijativno je osmislila i realizirala nevladina organizacija “Za Bosnu” iz Bruxellesa, akreditirana od strane Europskog parlamenta.

– Danas, 22. maja 2026. godine, u srcu Brisela, preko puta najvažnijih institucija EU, imao sam posebnu čast da govorim povodom Dana prijema Bosne i Hercegovine u Ujedinjene narode, ispred „Bosanske kule“ na kojoj su zastave sa ljiljanima i sadašnja državna zastava Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Naš put je jasan – EU i euroatlantske integracije. Hvala autoru i idejnom tvorcu ove značajne bosanskohercegovačke postavke, gospodinu Ademu Pobriću – kazao je danas Erol Avdović, ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji.

Članica Europske unije usprotivila se sankcijama protiv nasilnih izraelskih doseljenika, ali zemlja će sada imati novu vladu koja bi mogla zauzeti drugačiji pristup, rekla je u ponedjeljak visoka europska predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas.

– Sada je ta zemlja imala izbore i imat će novu vladu. Neću govoriti u ime nove vlade, ali definitivno mislim da možemo proučiti sve te politike i vidjeti postoji li novi pristup – rekla je Kallas, ne navodeći o kojoj zemlji govori.

Više od 60 zemalja šalje predstavnike u Bruxelles kako bi s palestinskim premijerom Mohamedom Mustafom razgovarali o stabilnosti, sigurnosti i dugoročnom miru u Izraelu, Zapadnoj obali i Gazi, dok je globalna pozornost na Bliskom istoku uglavnom usmjerena na aktualne krize u Iranu i Libanonu.

Nastavak napada na Zapadnoj obali i nastavak razaranja u Gazi smanjuju izglede za dvodržavno rješenje – rekao je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot uoči sastanka u ponedjeljak.

On je suorganizator sastanka s Kajom Kallas, javlja AP.

Slovenski premijer Robert Golob danas će otputovati u Bruxelles zbog, kako je priopćeno iz njegova ureda, ozbiljnih informacija o utjecaju privatne izraelske obavještajne agencije na izborne procese u Sloveniji.

Golob je zbog hitnog puta u inozemstvo otkazao i večerašnji televizijski intervju s čelnikom SDS-a Janezom Janšom.

U Bruxellesu će s ključnim europskim političkim partnerima razgovarati o zaštiti demokratskih procesa u zemlji, piše N1 Slovenija.

Iako se u četvrtak u Bruxellesu održava Summit čelnika država članica Europske unije na kojem će se raspravljati o odgovoru Unije na posljedice rata na Bliskom istoku, premijer Golob odlučio je otići dan ranije.

– Zaštita demokratskih procesa i suvereniteta države jedna je od temeljnih zadaća Vlade, stoga joj predsjednik Vlade daje najveći prioritet i brigu – stoji u priopćenju iz kabineta predsjednika Vlade.

Tijekom jutra u prostorijama Vlade održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost (SSNAV) na kojoj su Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija (Sova) i policija izvijestile o saznanjima o navodnom stranom miješanju u nedjeljne parlamentarne izbore u Sloveniji.

Državni tajnik za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Uredu predsjednika Vlade Vojko Volk rekao je nakon sjednice da su, prema izvješću Sove, predstavnici izraelske privatne obavještajne tvrtke Black Cube četiri puta posjetili Sloveniju.

Prema njegovim riječima, 11. prosinca prošle godine, nakon izlaska iz hotela, duže su se zadržali u Trstenjakovoj ulici u Ljubljani, gdje je i sjedište stranke SDS.

Na pitanje može li potvrditi da su predstavnici Crne kocke bili u sjedištu najveće oporbene stranke, Volk je odgovorio da to ne može potvrditi, već samo njihov dulji boravak u toj ulici.

– Ravnatelj Sove upoznao nas je s činjenicama koje upućuju na izravno strano miješanje u slovenske izbore, najvjerojatnije po nalogu iz Slovenije – rekao je.

Glavni ravnatelj policije Damjan Petrič istaknuo je nakon sjednice kako policija od objave prvih snimaka provodi intenzivnu istragu kako bi se utvrdila njihova vjerodostojnost te okolnosti njihova nastanka i širenja.

Glavni cilj im je pronaći počinitelje i osigurati njihovu odgovornost, a ujedno provjeravaju sadržaj snimaka, tko ih je naručio i koji je motiv naručitelja.

Slučaj istražuje posebna radna skupina iz vrha kriminalističke policije, a istraga je trenutno u fazi prikupljanja informacija te još nema podnesenih kaznenih prijava.

U provjeri okolnosti policija koristi međunarodnu suradnju i ovlaštene laboratorije u inozemstvu, gdje su snimke poslane na vještačenje, no zbog interesa istrage ne otkrivaju o kojim se institucijama radi.

Sloveniju posljednjih tjedana potresa afera s tajno snimljenim razgovorima koje su nepoznate osobe objavile na web stranici Antikorupcija 2026.

Snimke koje su se pojavile prošli tjedan upućuju na sumnje u korupciju i kaznena djela.

U snimkama lažni predstavnici fiktivnih tvrtki ispituju bivšu ministricu pravosuđa Dominiku Švarc Pipan, odvjetnicu Ninu Zidar Klemenčič, lobista Roka Hodeja, bivšeg šefa Gen energije Dejana Paravana i zamjenika direktora hrvatske podružnice Gen-I Tomislava Vukmanovića o premijeru Robertu Golobu, njegovim vezama s tvrtkom Gen-I i ljubljanskom gradonačelniku Zoranu Jankoviću.

U snimci razgovora s Ninom Zidar Klemenčič postoji i sumnja na korupciju prilikom izgradnje hotela InterContinental u Ljubljani.

Novinar tjednika Mladina Borut Mekina, ravnateljica Instituta 8. mart Nika Kovač, Filip Dobranić i izraelski stručnjak za komunikacije i digitalnu manipulaciju Achiya Schatz u ponedjeljak su na konferenciji za novinare predstavili izvješće u kojem tvrde da dokazi upućuju na to da iza objave nezakonito pribavljenih snimaka stoji privatna izraelska obavještajna služba Black Cube.

Sastanak radne skupine Europske komisije, koja je formirana za rješavanje problema prijevoznika Zapadnog Balkana, održan je danas i nije polučio rezultate.

Velibor Peulić, predstavnik Konzorcija za logistiku BiH, koji okuplja bh. cestovne prijevoznike, rekao je da će odluku o daljim koracima donijeti večeras ili sutra, ističući da je taj sektor doveden pred zid.

Iz Konzorcija su ranije istaknuli da su spremni na nove blokade granica, ali ovaj put do mjesec dana.

Problem je, podsjetimo, pravilo 90/180, odnosno mogućnost boravka u EU 90 dana unutar šest mjeseci. Prijevoznici upozoravaju da oni nisu turisti i da bi trebali biti izuzeti od ovog pravila kao što su izuzeti piloti na primjer. Sastanak radne skupine trebao je biti u srijedu, ali je odgođen za danas.

– Na zapadu ništa novo. Problem primjene pravila 90/180 traje već 14 mjeseci. U tom periodu bh. prijevoznici upućivali su dopise, inicijative, tražili sastanke, pokretali dijalog s institucijama Bosne i Hercegovine i Europske unije. Dana 3. veljače 2026. godine održan je sastanak s predstavnicima EK i ministrima prometa zemalja Zapadnog Balkana. Formirana je radna skupina te je predstavljena radna verzija vizne strategije. Danas također. No, konačno operativno rješenje nije doneseno – ističu u Konzorciju.

Dodali su da razgovaraju o nekim strategijama za sljedećih 12 do 18 mjeseci.

– Ali realnost je sljedeća: 15 do 30 vozila dnevno blokirano je na granicama EU, 400 tona robe dnevno se vraća s tržišta, višemilijunski mjesečni gubici, destabilizacija opskrbnih lanaca. Cestovni promet obavlja više od 94 posto teretnog prometa u Bosni i Hercegovini. Njegovo ograničavanje znači izravan udar na izvoz, proizvodnju i stabilnost gospodarstva. 14 mjeseci bilo je dovoljno za diplomatsku ofenzivu, za institucionalnu koordinaciju, za konkretan rezultat – navode iz Konzorcija.

Konzorcij je poslao dva zahtjeva Bosni i Hercegovini. vlastima.

– Prvi je moratorij do konačnog rješenja. Dok se ne uspostavi trajni model s Europskom unijom, mora se osigurati privremeni režim rada koji omogućuje kontinuitet rada profesionalnih vozača bez kažnjavanja po schengenskom modelu. Ne možemo čekati 18 mjeseci bez mehanizma zaštite – naveli su.

Drugi je planiranje 21 milijun KM mjesečno u entitetskim proračunima na ime naknade.

– Ako je model striktne primjene schengenskih pravila po principu tri mjeseca rada i tri mjeseca odmora, onda entitetske vlade moraju planirati u svojim proračunima najmanje 21 milijun KM mjesečno za nadoknadu gubitaka sektora. Jer ako se država želi prilagoditi modelu koji smanjuje kapacitet poslovanja za 50 posto, onda mora preuzeti i dio financijske odgovornosti. Bez toga, teret prilagodbe pada isključivo na prijevoznike – istaknuli su.

Naglasili su da se ne radi o političkom zahtjevu već o ekonomskoj računici te da bez cestovnog prometa nema izvoza, bez izvoza nema stabilnog gospodarstva, a bez stabilnog gospodarstva nema europske perspektive.

– Odluke će donositi koordinacijski odbori, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na regionalnoj razini – dodali su.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto sudjelovao je danas na sastanku ministara Zapadnog Balkana i Europske komisije, posvećenom problemima s kojima se susreću profesionalni vozači vezano uz boravak i rad u Europskoj uniji.

Na sastanku se razgovaralo o potrebi hitnog i konkretnog rješenja ovog pitanja, imajući u vidu izravne posljedice koje postojeća pravila imaju na prometni sektor, opskrbne lance i gospodarstvo regije.

– Profesionalni vozači nisu sigurnosni rizik za EU, već ljudi koji savjesno rade svoj posao. Zato moramo pronaći pragmatična rješenja u postojećem europskom okviru koji imamo – rekao je ministar Forto i dodao:

– Već smo poslali konkretne prijedloge i bilateralno Republici Hrvatskoj i Europskoj komisiji. Očekujem razmatranje što prije jer više nemamo vremena čekati.

Uz resorne ministre prometa, na sastanku su sudjelovali i ministri vanjskih poslova i sigurnosti, odnosno unutarnjih poslova, čime se prvi put ovo pitanje tretiralo u punoj nadležnosti svih nadležnih resora.

Forto je istaknuo kako je ovakav pristup ključan za postizanje dugoročnih rješenja, jer je pitanje boravka i rada profesionalnih vozača izravno povezano s migracijskom politikom, sigurnosnim procedurama i međunarodnim odnosima te zahtijeva koordinirano djelovanje više resora.

Na kraju sastanka zaključeno je da će se formirati radna skupina koja će u narednom razdoblju raditi na prijedlogu rješenja problema profesionalnih vozača koji će biti upućen Europskoj komisiji.

– Vidimo da su prosvjedi koji su se dogodili prošli tjedan upalili neke alarme u Europskoj komisiji, ali nažalost nismo čuli konkretna rješenja – dodao je Forto.

Ministar Forto se prije ministarskog sastanka sastao s direktorom Prometne zajednice Matejem Zakonjsekijem i veleposlanicima zemalja zapadnog Balkana s kojima je razgovarao o mogućnostima jasnijeg i proporcionalnijeg reguliranja statusa profesionalnih vozača u okviru postojeće revizije Ugovora o Prometnoj zajednici, priopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Podsjećaju da je Forto ranije sugerirao ravnatelju Glavne uprave za mobilnost i promet da se profesionalnim vozačima zaposlenim kod licenciranih prijevoznika omogući slobodno kretanje na području EU isključivo u svrhu međunarodnog cestovnog prijevoza.

Kostur otkriven prošlog srpnja u podrumu Forrestove kuće identificiran je kao muškarac prijavljen nestao 2003. godine, navodi se u priopćenju objavljenom u utorak Belgijska savezna policija.

Dana 16. srpnja prošle godine, radnici koji su izvodili radove na obnovi imanja u Rue Caporal Trésignies u Bruxellesu pronašli su ostatke u podrumu.

Istraga je odmah pokrenuta, a javni tužitelj u Bruxellesu je imenovao forenzičke stručnjake, federalni policijski laboratorij i stručnjake za identifikaciju katastrofe da analiziraju slučaj. U proces identifikacije bio je uključen i antropolog.

Potvrđeno je da se radi o žrtvi Redžepu Rahmanovskom, rođenom 25. srpnja 1976. godine, makedonske nacionalnosti. Zadnji put je viđen u noći 16. srpnja 2003. kada je odlazio s posla u restoranu u Rue du Marché aux Fromages u Bruxellesu. Nakon toga je prijavljen nestanak.

Vlasti sada pozivaju sve koji imaju informacije o Redžepu Rahmanovskom ili njegovom nestanku da se jave.

– Diskrecija će biti osigurana – ističe se u policijskom priopćenju.

Poljoprivrednici sa svih strana Europe okupili su se u četvrtak u Bruxellesu kako bi prosvjedovali protiv sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i nekoliko zemalja Južne Amerike, blokirajući ceste u glavnom gradu svojim traktorima.

Europska poljoprivredna federacija Copa-Cogeca očekuje da će u prosvjedima sudjelovati oko 10.000 prosvjednika.

Poljoprivrednici su izrazili zabrinutost da bi sporazum EU-a i Mercosura, koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, mogao stvoriti nelojalnu konkurenciju i naštetiti europskoj poljoprivredi.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je po dolasku na summit čelnika da EU ne smije ugroziti svoje poljoprivrednike i proizvođače hrane potpisivanjem sporazuma sa zemljama Mercosura koji još nije finaliziran.

Francuska i Italija pozvale su na odgodu potpisivanja dok se ne ispune odgovarajući uvjeti za zaštitu poljoprivrednika.

Međutim, Njemačka i Španjolska ostaju među najsnažnijim zagovornicima sporazuma, tvrdeći da bi on potaknuo europski izvoz u vrijeme sporog gospodarskog rasta i pojačane globalne konkurencije. Pristaše također vide Mercosur kao način diverzifikacije trgovinskih partnerstava u uvjetima rastućih carinskih pritisaka Sjedinjenih Država.

Prva grupa prosvjednika stigla je u srijedu navečer, a danas su napetosti eskalirale na Luksemburškom trgu, gdje su neki prosvjednici bacali staklene boce i krumpire, dok su neki zapalili drva iz svojih prikolica u blizini Europskog parlamenta.

Korištena su i pirotehnička sredstva. Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.

Iako su farmeri namjeravali doći do zgrade Europskog vijeća, gdje se održava summit čelnika EU, policija je postavila barikade i nije im dopustila prolaz. Traktori su parkirani uz cestu koja vodi do zgrade Vijeća.

Do sada je u Bruxelles stiglo oko 150 traktora, dok je nekoliko konvoja još na putu.

Neke glavne ceste bile su privremeno zatvorene zbog prosvjeda, a javni prijevoz je bio u prekidu.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić predstavlja Bosnu i Hercegovinu na summitu Europska unija – Zapadni Balkan koji se održava u sjedištu Europskog vijeća u Bruxellesu.

Tijekom plenarnog sastanka i radne večere teme razgovora su produbljivanje suradnje, gospodarski i investicijski plan, Zelena i digitalna agenda, zajednička vanjska i sigurnosna politika, borba protiv hibridnih prijetnji i pitanja migracija.

Komšić je ovom prilikom izrazio razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na zapadni Balkan.

– Svjedoci smo žalosnog neuspjeha Vijeća ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoji prijedloge zakona o sudovima, zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, te odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača, kojeg, na kraju, mora imenovati Predsjedništvo BiH. Kako uopće komentirati neostvarivanje ovih elementarnih zahtjeva, kada se od BiH očekuju daljnji napori da ispuni 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz 2019. godine – rekao je Komšić.

Osvrnuo se na nekoliko točaka iz nacrta zaključaka Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini o kojima će se raspravljati sutra, “prvenstveno 'neupitnu predanost EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje'; nadalje, kako BiH mora 'osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci koje je donio Europski sud za ljudska prava'. prava', posebno istaknuvši da se 'ne smije poduzeti niti jedan korak koji bi zakomplicirao provedbu tih presuda ili produbio podjele'”, te se u potpunosti složio da se “integritet izbornog procesa mora unaprijediti prije održavanja Općih izbora 2026. godine”.

– Doista, ratificirali smo sporazum o suradnji s Eurojustom. Također, sporazum s Frontexom već je u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspoređivanje Frontexovog osoblja.

Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli izmijenjeni su kako bi se ispunili potrebni uvjeti. Konačno, Reformska agenda je usvojena u posljednjem trenutku kako bi se omogućila implementacija Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu.

No, potrebno je još imenovati koordinatora za provedbu ovog programa, kao i IPA koordinatora, te izraditi Nacionalni plan za preuzimanje pravne stečevine EU. Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo. Kako se navodi u nacrtu zaključaka Europskog vijeća, “dinamika reformi još uvijek je u zastoju”. To će se odraziti na daljnju provedbu Plana rasta, Zelene i digitalne agende. Očekujem da će imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmet stalnih političkih borbi temeljenih na etničkoj raspodjeli moći – rekao je Komšić.

Čak je i diverzifikacija opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, dodao je, “podložna političkom uvjetovanju vladajućeg HDZ-a BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na područjima kojima bi trebala proći Južna plinska interkonekcija”.

– Ovaj južni plinovod trebao bi povezati Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom Krk u Hrvatskoj. Ova činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini da usvoje Izborni zakon koji produbljuje etničke podjele suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava. Sada imamo novi element – jasno izražen interes Sjedinjenih Država za razvoj, izgradnju, održavanje i upravljanje tim plinovodom. To bi moglo biti rješenje.

Uvođenje digitalnog signala bilo je u zastoju cijelo desetljeće, sve do sredine ove godine kada je postupno počelo. No, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u, koji grca u dugovima zbog entitetskih opstrukcija u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radiotelevizijskog servisa BiH – kazao je Komšić.

Kako izaći iz ovih problema i kako pravilno pristupiti izazovima? Komšić smatra – kroz demokraciju.

– Koliko sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom “Europski demokratski štit”, predlažući niz konkretnih mjera usmjerenih na jačanje, zaštitu i promicanje snažnih i otpornih demokracija diljem EU-a. Smatram da zemlje kandidati za članstvo u EU trebaju na neki način u tome sudjelovati. Smatram da je jedan od temeljnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokracije.

Prije tri desetljeća, Daytonski mirovni sporazum stvorio je Ustav u kojem je demokracija bila izopačena etničkom podjelom moći odlučivanja. Ideja o zaustavljanju rata etničkom ravnotežom rezultirala je funkcionalnom neravnotežom u miru. Upravo zbog toga dva nacionalna ministra mogu nadglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na putu ka EU.

Nadalje, glasovanje u Parlamentarnoj skupštini zahtijeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara ako se radi o krhkim koalicijama. U Predsjedništvu BiH moramo imati apsolutno jednoglasje po pitanju Oružanih snaga i pitanja obrane, a samo jedan uvjetni veto može zaustaviti vanjskopolitičke odluke – pojasnio je.

Zbog toga je, dodao je Komšić, tako teško ostvarivo pridruživanje stajalištima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.

– Pogotovo u ovako složenim geopolitičkim okolnostima. Kada bi se primjenjivali principi pune demokracije, sve navedene odluke na EU putu BiH mogle bi se donositi bez veta i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU.

Nažalost, trenutna etnička raspodjela moći onemogućuje istinsku proeuropsku političku većinu u donošenju odluka. Istovremeno, etnički Bošnjaci, koji najviše podržavaju put u EU, lažno se optužuju da su “radikalni islamisti”, što oni nikada nisu bili. Cilj takvog narativa je delegitimizirati njihov “europski” potencijal i spriječiti korištenje pune demokracije.

Radikalno desne, antieuropske stranke iz EU, regije i njihovi sateliti u BiH snažno podupiru ovaj narativ s krajnjim ciljem da se BiH zaustavi na europskom putu, a moja država nestane s političke karte Europe. Njihov plan je blokirati sve institucije BiH i onemogućiti donošenje odluka, onemogućiti održavanje Općih izbora 2026. godine onemogućavanjem financiranja izbora. Oni iniciraju sukobe i promiču narativ o BiH kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad BiH – naglasio je u svom obraćanju.

Treba biti jasno da te antieuropske snage u tome neće uspjeti, ali ta nastojanja mogu ozbiljno narušiti naš put u EU, naglasio je Komšić.

– Neće uspjeti jer je većina građana BiH protiv takvog scenarija, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 70 posto građana BiH za integraciju u EU. To je zato što demokracija i san o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine moraju i hoće prevladati. San o demokraciji u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znači isto – kazao je predsjedavajući Komšić, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.