Transfer za mlade nije uvršten u Prijedlog proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) za 2026. godinu, čime je prvi put nakon više od desetljeća izostavljena jedina posebna proračunska stavka namijenjena omladinskim organizacijama. Članovi Povjerenstva za mlade, saborski zastupnici i predstavnici mladih upozorili su da je riječ o poražavajućoj odluci te su zatražili hitnu korekciju proračuna kroz amandmane kojima bi se transfer za mlade vratio u posebnu liniju.

Adisa Kokić-Hinović, predsjednica Komisije za pitanja mladih Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, ocijenila je poražavajućim izostanak transfera za mlade te napomenula da je do sada mladima u cijeloj FBiH podijeljeno više od 5 milijuna KM, kao i da je podržano više od 300 omladinskih organizacija.

– Nažalost, sada je to sve objedinjeno u jedan program i više nemamo naznaku koliko taj transfer iznosi i hoće li se uopće realizirati ove godine – istaknula je.

Iz tog razloga danas su na sjednici Povjerenstva za pitanja mladih usvojena dva amandmana u vezi s proračunom FBiH za 2026. godinu, kao i u vezi s njegovim izvršenjem za istu godinu. Izmjene se odnose na transfer za mlade FBiH za 2026. godinu.

– Tražimo da se u proračun FBiH za 2026. uvrste posebne proračunske stavke u milijunskim iznosima KM, kao što je to bio zaključak Zastupničkog doma Parlamenta FBiH iz listopada prošle godine. Zajedno s Povjerenstvom za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma pokrenuli smo ovu inicijativu i hitno ćemo je uputiti Vladi FBiH na razmatranje. Nadamo se da će biti interesa Vlade i resornog ministarstva da se ovo pitanje riješi, da se napravi korekcija u proračunu FBiH i da se ispravi nepravda prema mladima u FBiH – kazala je Kokić-Hinović.

Zastupnica u Parlamentu FBiH (Demokratska fronta) i potpredsjednica Komisije za pitanja mladih Marijana Hrvić-Šikuljak nazvala je skandaloznim izostanak transfera za mlade u proračunu za 2026. godinu.

Naglasila je da je oko 23 posto mladih u Bosni i Hercegovini na biroima za zapošljavanje.

– To je poražavajuće. U obrazloženju proračuna za ovu godinu naglašeno je kako je pitanje demografije u Bosni i Hercegovini vrlo veliki problem. U obrazloženju je također navedeno da je potrebno posvetiti pozornost mladima, da treba urediti tržište rada, da je potrebno uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada, a kada je riječ o transferu za mlade, on je prvi put izostao – istaknula je Hrvić-Šikuljak.

Također, izostavljanje transfera za mlade ocijenila je neozbiljnim za ovu kategoriju stanovništva, ističući da je riječ o izuzetno važnoj radnoj snazi ​​koja BiH u velikoj mjeri nedostaje.

– Jedan radno sposoban čovjek je jedan umirovljenik. Već smo došli u problem da se mirovinski sustav može urušiti, a u proračunu koji je blizu devet milijardi KM izostavljen je transfer za mlade – upozorila je.

Podsjetila je da je na tematskoj sjednici 2022. i sjednici 2025. godine donesen zaključak prema kojem bi se transfer za mlade trebao povećati na milijun KM.

– Prošle godine uspjeli smo povećati transfer za mlade sa 400.000 KM na 600.000 KM. Sada ga uopće nemamo. Tražimo od Vlade FBiH da usvoji naš amandman i da se ponovo nađe u proračunu kao posebna stavka koja se zove transfer za mlade, kako bi omladinske organizacije mogle pisati projekte i organizirati razne aktivnosti za mlade u svojim kantonima, lokalnim zajednicama i na razini FBiH – rekla je Hrvić-Šikuljak.

Član Komisije za pitanja mladih i zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Amir Purić izjavio je da je Federalno ministarstvo kulture i sporta navelo da su sredstva agregirana i da se radi o tehničkoj grešci, uz tvrdnju da će sredstva namijenjena mladima biti i dalje osigurana.

No, kako je istaknuo, predloženi amandman daje sigurnost da će se odmah nakon usvajanja proračuna znati točan iznos transfera za mlade, odnosno kojim sredstvima će organizacije mladih raspolagati u tekućoj godini.

Purić je dodao da postoji mogućnost da Vlada FBiH sama ispravi tehničku grešku, ali ako se to ne dogodi, inzistirati će na usvajanju ovog amandmana.

Irma Rešidović, generalna tajnica Vijeća mladih Federacije BiH, krovne organizacije mladih u FBiH priznate Zakonom o mladima, upozorila je na, kako je navela, poražavajuće podatke o izdvajanju sredstava za mlade.

– Poražavajuća je činjenica da Federacija BiH godišnje izdvaja manje od 0,1 posto ukupnih izdataka federalnog proračuna za mlade, au borbi za povećanje tih izdvajanja suočili smo se s činjenicom da transfer za mlade, kao jedina proračunska stavka namijenjena isključivo omladinskim organizacijama, više ne postoji – kazao je Rešidović.

Apelirala je na sve zastupnike u Parlamentu FBiH da podrže amandman Povjerenstva za mlade i Povjerenstva za ekonomsku i financijsku politiku kojim je predloženo da se transfer za mlade ponovno uvrsti kao jedinstvena proračunska stavka u proračunu FBiH.

Na taj bi se način, kako je istaknula, mladima zajamčila stabilnost za provedbu projekata i inicijativa, posebice u manjim lokalnim zajednicama, ali i kontinuirana potpora radu udruga mladih i savjeta mladih, kao međuresornog radnog tijela u kojem odluke donose predstavnici institucija i mladi.

Proračun Federacije BiH nema izraženu razvojnu komponentu i dominantno je usmjeren na pokrivanje tekućih rashoda, kazao je profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Aziz Šunje.

Prema njegovim riječima, ovakav pristup pokazuje nepostojanje dugoročne strategije gospodarskog razvoja i oslanjanje na kratkoročna rješenja.

– Proračun je nedovoljno razvojno orijentiran. To je prvenstveno trošak i uglavnom služi za podmirenje postojećih obveza, bez jasne i snažne razvojne komponente koja bi dugoročno stvarala nove vrijednosti i povećavala gospodarski potencijal zemlje.

Proračun je rashod i služi za krpanje rupa. Gotovo polovica proračuna ide na mirovine, jer se one više ne financiraju iz doprinosa, kako bi trebale biti, nego izravno iz proračuna – rekao je Šunje za FTV.

Govoreći o prihodovnoj strani proračuna, Šunje smatra da Vlada FBiH ne koristi raspoložive fiskalne potencijale, podsjećajući da Bosna i Hercegovina ima izuzetno nizak porez na dobit, dok poreza na dividendu uopće nema.

– Praktički živimo u poreznom raju – porez na dobit je samo 10 posto, a poreza na dividendu nema. To jasno pokazuje da postoji veliki prostor za povećanje proračunskih prihoda bez dodatnog opterećenja rada i građana – rekao je Šunje.

Ukazao je i na nepovoljan omjer broja zaposlenih i umirovljenika.

– Danas imamo omjer gotovo jedan zaposleni prema jednom umirovljeniku. Kada bismo imali omjer tri zaposlena na jednog umirovljenika, mirovine bi se mogle financirati izvan proračuna – naglasio je Šunje.

Posebno je ukazao na problem upravljanja državnim poduzećima.

– Državna poduzeća sudjeluju s više od 30 posto u bruto društvenom proizvodu, ali ih vodi nesposoban menadžment i ne ostvaruju prihod koji bi mogli. Samo kroz veće dividende država bi mogla značajno povećati svoje prihode – istaknuo je.

Na kraju je zaključio da proračunu nedostaje jasna dugoročna vizija.

– Imam osjećaj da Vlada nema jasnu viziju što radi. Sve se svodi na rješavanje problema od danas do sutra, a proračun je koncipiran na isti način – rekao je Šunje.

Odlukom Vlade Federacije BiH za poslove od značaja za jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH raspoređena su sredstva u iznosu od 48 milijuna KM.

Način raspodjele novca izazvao je lavinu reakcija, a negodovali su prije svega načelnici i gradonačelnici čije stranke nisu dio vlasti na federalnoj razini. U primjedbama se ukazuje na činjenicu da se u Vladi FBiH novac dijelio po stranačkoj pripadnosti načelnika i gradonačelnika, točnije najviše je odlazio tamo gdje su na vlasti HDZ i SDP, dok su oštećeni stanovnici općina u kojima je na vlasti SDA.

U FBiH postoji 79 općina/gradova, a sredstva su izdvojena za njih 65 u ukupnom iznosu od 47.990.063 KM, u kojima prema popisu stanovništva iz 2013. godine živi ukupno 1.949.549 stanovnika. U 14 općina/gradova kojima nisu dodijeljena sredstva živi 269.671 stanovnika.

Da ova podjela ima politička, odnosno nacionalna obilježja, jasno govori analiza raspodjele sredstava i popis stanovništva iz 2013. Faktor je u suradnji s ekonomistima napravio analizu omjera raspodijeljenog novca iz federalnog proračuna i nacionalne strukture općina/gradova koji su dobili novac.

Kada se iznos dobivenih sredstava svake općine/grada podijeli s brojem stanovnika te lokalne zajednice, dobije se iznos sredstava po stanovniku koji živi na tom području. Množenjem iznosa po stanovniku s brojem pripadnika svakog naroda pojedinačno na tom području dobiva se iznos sredstava za svaki narod. Ova analiza pokazuje da:

U općinama i gradovima kojima su sredstva dodijeljena živi 1.378.992 Bošnjaka ili 70,73 posto. Podjelom dobivenih sredstava Bošnjacima dolazimo do podatka da je Bošnjacima pripalo 29.723.141 KM ili 61,94 posto od ukupno raspoređenih sredstava. Dakle 70,73 posto stanovništva (Bošnjaci) dobivaju 61,94 posto sredstava.

U općinama i gradovima u kojima se sredstva dodjeljuju živi 422.528 Hrvata ili 21,67 posto. Raspodjelom dobivenih sredstava Hrvatima dolazimo do podatka da su Hrvati dobili 14.754.652 KM ili 30,75 posto ukupno isplaćenih sredstava. Dakle 21,67 posto stanovništva (Hrvati) dobivaju 30,75 posto sredstava.

U opštinama i gradovima u kojima se izdvajaju sredstva živi 52.214 Srba ili 2,68 odsto. Raspodjelom dobivenih sredstava Srbima dolazimo do podatka da je Srbima pripalo 1.645.833 KM ili 3,43 posto ukupno isplaćenih sredstava. Dakle 2,68 posto stanovništva (Srbi) dobivaju 3,43 posto sredstava.

Po stanovniku svaki Bošnjak dobio je u prosjeku 21,55 KM, Hrvat 34,92 KM, a Srbin 31,52 KM.

Četrnaest općina nije dobilo sredstva, a imaju 269.671 stanovnika, od čega je 183.380 Bošnjaka ili 68 posto, 75.355 ili 27,94 posto Hrvata i 4.336 Srba ili 1,61 posto.

Raspodjela sredstava ima i politička obilježja ovisno o tome iz koje je stranke načelnik općine, što je vidljivo iz sljedeće tablice:

Sve navedene podatke možete detaljnije vidjeti i analizirati u tablici ispod: