Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa najoštrije su osudili učešće bivšeg visokog predstavnika u BiH Carla Bildta u raspravama o budućnosti BiH i OHR-a. Kako ističu, čovjeku s takvim moralnim i povijesnim bremenom nije mjesto u kreiranju sudbine naše zemlje.

– Nakon ostavke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, u medijima se intenzivno raspravlja o budućem visokom predstavniku, ali i opstanku same institucije OHR-a. Izražavamo duboku zabrinutost i najoštrije osuđujemo činjenicu da se bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt aktivno uključio u ovu raspravu, pa čak i u imenovanje kandidata.

Riječ je o čovjeku koji nosi neizbrisiv teret pasivnosti i moralnog propadanja od srpnja 1995. godine, nakon najvećeg zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Dok je u Srebrenici započinjao i trajao genocid nad bošnjačkim muškarcima i dječacima, Bildt se 14. srpnja 1995. u Beogradu susreo s kreatorom tog zločina Slobodanom Miloševićem, ne poduzimajući ništa djelotvorno da spriječi masakr – istaknuli su u priopćenju.

Dodaju da svjedočenja i službeni transkripti sa suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu jasno demantiraju Bildtove pokušaje izbjegavanja odgovornosti:

• Tijekom svjedočenja na suđenju Momčilu Perišiću 2010. godine, na unakrsnom ispitivanju tužitelja, Carl Bildt je javno priznao da se “čišćenje enklava moglo naslutiti”. Na upit tužitelja, Bildt je potvrdio: “Kad je vojska zauzela enklavu, moglo se pretpostaviti da će biti ubojstava iz odmazde, osvete ili nečeg trećeg.” Unatoč tim saznanjima i pretpostavkama, 14. srpnja 1995. Bildt je mirno sjedio uz Miloševića, dok su tisuće ljudi vođene na stratišta.

• Svjedočenje Muhameda Šaćirbegovića o blokiranju zračnih napada: Bivši veleposlanik BiH pri UN-u Muhamed Šaćirbegović posvjedočio je da mu je Bildt odmah nakon pada Srebrenice otvoreno rekao da “UN neće braniti Srebrenicu, Žepu i Goražde” i odbio dati zeleno svjetlo za zračne napade. Bildtovo diplomatsko lobiranje protiv vojne intervencije otišlo je izravno u ruke krvnika.

• Bildt je u povijesti ostao zapamćen po svojim sramotnim pokušajima relativiziranja zločina i izjednačavanja krivnje između žrtve i agresora, što ga trajno diskvalificira iz bilo kakve uloge moralnog arbitra.

– Napominjemo da mi ni na koji način ne želimo sudjelovati u izboru novog visokog predstavnika u BiH, niti imamo namjeru komentirati opstanak OHR-a u cijelosti. Naša jedina briga i dužnost prema žrtvama je sudjelovanje onih koji to ničime nisu zaslužili. Osoba takvih moralnih načela nema pravo komentirati niti sugerirati bilo što kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

Njegovo ime bit će prvo na stupu srama u Potočarima i podsjetit će svakog posjetitelja na moralni sunovrat i licemjerje pojedinaca koji su imali vlast u svojim rukama i odabrali pasivnost pred genocidom.

Pozivamo domaće i strane medije, nevladine organizacije i bh. dužnosnici da u potpunosti bojkotiraju i odbace sve prijedloge, komentare ili sugestije Carla Bildta u vezi s budućnošću Bosne i Hercegovine. Dopustiti mu da kroji novu tranziciju vlasti u Bosni i Hercegovini značilo bi ponovno pljunuti u lice žrtvama genocida – zaključuju u priopćenju.

Bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Šveđanin Carl Bildt i Austrijanac Wolfgang Petritsch, objavili su autorski tekst u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZA) pod naslovom “Ukinuti visokog predstavnika”.

– Ova građanska institucija, koja je godinama gubila na utjecaju i legitimitetu, već neko vrijeme služi mnogim domaćim političarima i kao žrtveni jarac i kao spasitelj, oslobađajući ih odgovornosti demokratskih društava da sami pronalaze održive političke kompromise. Rusija je postala regionalni izazivač problema. Upravo iz tog razloga, bilo bi pogrešno refleksno imenovati još jednog visokog predstavnika i time perpetuirati nezadovoljavajući status quo – napisali su.

Između ostalog, naveli su kako ostavka Christiana Schmidta stoga nudi dugo očekivanu priliku za temeljito preispitivanje međunarodne politike prema Bosni, iz europske perspektive, te da BiH ne treba beskrajna međunarodna uprava, već vjerodostojna europska budućnost.

Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković odgovorio je na poziv Carla Bildta da se ukine OHR.

– 14. srpnja 1995., dok je Vijeće sigurnosti UN-a izražavalo strah od “teških zlostavljanja i ubijanja nedužnih civila” i primalo izvještaje o “nestanku 4000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice”, Carl Bildt je tog istog dana sjeo za stol s Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem.

Sutradan, 15. srpnja, ponovno ih je sreo, ovaj put na ručku. Sudeći po vlastitim memoarima, tada ga je najviše zanimalo oslobađanje 30 nizozemskih talaca. Masovna ubojstva koja su se događala u neposrednoj blizini tog stola nisu bila predmet ozbiljnog obračuna. Bildt je kasnije genocid u Srebrenici opisao kao “iznenađujući čak i po standardima balkanskih ratova”.

Ta formulacija, bila namjerna ili ne, stavlja genocid u kontekst koji ga normalizira. Tehnički su točne tvrdnje da tadašnji mandat nije dopuštao snažnije djelovanje. Ali nisu ispravne kao moralna obrana čovjeka koji je imao politički utjecaj, pristup i međunarodni legitimitet, a koji ih je koristio na način da nije zaštitio živote nevinih Bošnjaka Srebrenice – kazao je Duraković.

Istaknuo je da je Bildt kao visoki predstavnik u BiH od 1995. do 1997. godine vodio politiku koja je opstrukciju Daytonskog sporazuma tretirala kao nešto s čime se pregovara, a ne nešto što treba sankcionirati.

– Umjesto međunarodnog pritiska da prisili provedbu građanskih odredbi sporazuma, Bildt je favorizirao pristup u kojem su sve strane tretirane kao ravnopravni partneri, bez obzira na to tko krši sporazum. Za svog mandata Radovan Karadžić je još uvijek slobodno šetao Bosnom. Rezultat te politike je da su strukture odgovorne za rat nastavile funkcionirati praktično netaknute, dok su institucije države ostale mrtvo slovo na papiru – napominje Duraković.

Dodaje da “danas s ugodne distance Bildt piše o ‘upravljanoj stagnaciji’ i potrebi ukidanja OHR-a upravo u trenutku kada su državne institucije BiH direktno napadnute”.

– Taj poziv nije reformski prijedlog. To je političko služenje onima čiji projekt nije jačanje Bosne i Hercegovine nego njeno rušenje. Bosni i Hercegovini ne trebaju lekcije od onih koji su je u njenim najtežim trenucima ostavili bez zaštite – zaključio je Duraković.