Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine ovjerilo je ukupno 560 kandidacijskih lista za ove Opće izbore.

Na jučerašnjoj sjednici SIP-a odbijene su dvije kandidacijske liste jer nisu ispunile uvjete za ovjeru u roku koji je CIK dao za otklanjanje nedostataka. Riječ je o dvije liste Republikanske stranke Bosne i Hercegovine.

Osim toga, SIP je danas objavio rezultate žrijebanja kojim je određen redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću za Opće izbore koji će se održati 4. listopada.

Riječ je o 82 politička subjekta, odnosno stranke, koalicije i nezavisni kandidati.

Izvlačenje je jučer obavljeno elektronskim putem, umjesto dosadašnjeg izvlačenja kuglica, nakon čega je CIK na sjednici donio odluka i zapisnik o održavanju izvlačenja.

U nastavku možete vidjeti kako su stranke poredane na glasačkom listiću.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH danas je većinom glasova izglasalo Odluku o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića, uključujući i tekst u glasačkom listiću za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na koju je bilo primjedbi.

Tekst na glasačkom listiću bit će “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – bošnjački član”, “Predsjedništvo BiH – hrvatski član”, “Predsjedništvo BiH – srpski član”.

Protiv ove odluke bili su članovi CIK-a Suad Arnautović i Željko Bakalar. Za su bili Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, te članovi Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić i Vlado Rogić.

– Ova formulacija je u suprotnosti s odredbama Ustava i izbornog zakona. Njima je precizirano da se iz bosanskohercegovačkog entiteta FBiH kao jedinstvene izborne jedinice izravno bira po jedan član – Bošnjak i jedan Hrvat, a iz entiteta RS, također kao jedinstvena izborna jedinica, izravno se bira po jedan član iz reda srpskog naroda. U Ustavu i Izbornom zakonu ne postoji termin srpski član – rekao je Arnautović.

Istaknuo je kako je nedvojbeno da se odredbe Ustava moraju striktno primjenjivati.

– Imenica Bošnjak, Hrvat, Srbin označava osobu, pojedinca, a u ovom slučaju odgovara na pitanje ko se bira u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Navođenje posvojnih pridjeva označava pripadanje, a ne predstavljanje i odgovara na pitanje čiji je. Predlaže se da se u ovo tijelo bira bošnjački, hrvatski i srpski član, odnosno da se biraju predstavnici naroda, što nije ispravno niti je u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom. Jedina ispravna formulacija je birati pripadnike naroda, člana Predsjedništva BiH – Bošnjak/Hrvat/Srbin – istaknuo je Arnautović.

Njegova dodatna primjedba, kako je rekao, odnosi se na označavanje jedne izborne jedinice – Federacije BiH, sa dva broja, dva brojčana znaka.

– Postoje samo dvije izborne jedinice, FBiH i RS, i kao takve se moraju numerički označiti – dodao je Arnautović.

Na kraju je kazao kako “izražavam sumnju da se radi o naizgled tehničkim rješenjima, ali rješenjima koja su suprotna Ustavu i Izbornom zakonu i imaju duboku političku pozadinu”.

– Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorija Republike Srpske – stoji u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Na isti način je formuliran iu Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

– Članove Predsjedništva BiH, koji se neposredno biraju s područja Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji BiH… Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se bira neposredno s područja Republike Srpske – jednog Srbina, biraju birači upisani u Središnji birački popis. Popis birača za glasanje u Republici Srpskoj – stoji u Izbornom zakonu BiH.

Vlado Rogić je odgovorio kako je odluka apsolutno utemeljena na Ustavu i Izbornom zakonu.

– Ako pročitate članak 8.1 izbornog zakona, naći ćete upravo odrednicu bošnjački i hrvatski član, odnosno kandidat. U članku 5. Ustava, kada se pročita do kraja, naći ćete točnu definiciju bošnjačkog, hrvatskog i srpskog članka – tvrdi Rogić.

Dodao je da je to riješeno od Daytonskog sporazuma na isti način do danas.

– Mi se tako ponašamo 30 godina, a Arnautović, kada je bio predsjednik CIK-a, do danas to nije problematizirao, nego je čak i potpisao. Zašto to sada postaje problem, vjerojatno zbog nekih kandidata – rekao je Rogić.

Kazao je i da su potrebne dvije oznake za FBiH.

– Protiv sam centralizacije i izdizanja svega na državnu razinu, što je nepotrebno. Kad bi stavili jednu marku za FBiH, centralizirali bi i ispali jednu utrku. Imamo utrku za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva – dodao je Rogić.

Arnautović je reagirao rekavši da nije očekivao da će ga kolega tako vrijeđati, te da je negirao da se njegova rasprava odnosila na kandidata.

– Ovo je principijelna primjedba koju sam dao i 2022. godine. I tada sam je osporavao, ali kao predsjednik moram potpisati ono što je odluka većine – dodao je Arnautović, te upitao gdje je u članku 8.1. “Srpski član” piše u izbornom zakonu.

Ahmet Šantić citirao je ranije odluke u kojima se spominju hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva BiH.

– Možda bi najsretnija formulacija bila da se radi o članu Predsjedništva iz bošnjačkog/hrvatskog/srpskog naroda. S obzirom na to da to dosad nije učinjeno, podržavam normu koja je do sada bila – dodao je Šantić.

Nije bilo primjedbi na izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkog listića za ostale razine vlasti.

U Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) Bosne i Hercegovine održano je ždrijebanje kojim je utvrđen redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću za Opće izbore koji će se održati 4. listopada.

Prvo mjesto na listi osigurao je bh. inicijativa-Kasumović Fuad, a slijede HNP, Koalicija za državu, Demos, Stranka za život, Naša stranka, SDS, te nezavisni kandidat Ćamil Duraković, piše N1.

Slijede koalicija Socijalistička partija Petar Đokić – Demos – NDP, dok je deseto mjesto pripalo Josi Oršoliću.

Nadalje, 13. mjesto pripalo je koaliciji NSZ, PDA i Naprijed, Hrvatska petorka zauzela je 17. mjesto, a slijedi HDZ. SDP je na 19. poziciji, dok je SNSD na 21., a Zdenko Lučić na 22. mjestu.

Snaga naroda smjestila se na 26. mjesto, dok je Ujedinjena Srpska povučena stepenicu niže.

Od ostalih stranaka i koalicija, Zeleni BiH zauzeli su 32. mjesto (uz drugu listu na 53. mjestu), SPS Gorana Selaka 36. mjesto, a HDZ 1990 39. mjesto.

Zajednička koalicija NiP-a, SDP-a BiH i SPU-a BiH nalazi se na 42. mjestu, dok je SBB-Fahrudin Radončić zauzeo 52. poziciju.

Demokratska fronta je na 54. mjestu, SBiH na 58., PSS na 62., dok je nezavisna lista NiP na 63. mjestu.

SDA je na 67. mjestu, SDS na 78., a HSS na 82. mjestu.

Ovogodišnji ždrijeb drugačiji je od prethodnih. Nisu se koristile lopte, već nove tehnologije. Kako je rečeno, moći će se vidjeti tko je rangiran nakon što CIK na svojoj web stranici objavi QR kod.

Dužnosnici napominju da je procedura takva da se redoslijed na glasačkim listićima automatski pomjera naviše za one razine vlasti gdje pojedini politički subjekti nemaju evidentirane kandidate.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine održava ždrijeb kojim se utvrđuje redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću za Opći izbori koji će biti 4. listopada.

Žrijebanju su nazočili predstavnici ovjerenih političkih subjekata, akreditirani izborni promatrači i predstavnici medija.

Na ovim Općim izborima sudjeluju 82 politička subjekta. Do 20. kolovoza SIP će objaviti konačne kandidacijske liste i zaključiti Središnji birački popis.

Ovogodišnji ždrijeb drugačiji je od prethodnih. Nisu se koristile lopte, već nove tehnologije. Kako je rečeno, moći će se vidjeti tko je rangiran nakon što CIK na svojoj web stranici objavi QR kod.

No, oni koji su bili na žrijebanju “primjetili su” da je, između ostalog, SDP na 19. mjestu, SDA na 67. mjestu, bh. zelena na 32…

Ždrijeb možete pogledati u videu ispod.

Na Općim izborima građani biraju članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, zastupnike u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednika RS-a te zastupnike u skupštinama kantona u FBiH.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH danas je na sjednici najavilo nove sankcije zbog preuranjene predizborne kampanje koju stranke vode putem društvenih mreža.

SNSD je kažnjen sa 4.000 KM zbog videa koji je Milorad Dodik, lider te stranke, objavio na svom Instagram profilu nakon što je CIM utvrdio da Dodik vodi preuranjenu kampanju. Naređeno mu je da ukloni objavu. Ovaj prijedlog nadležnog povjerenstva SIP-a usvojen je u drugom krugu glasovanja, s četiri glasa za i tri protiv (Željko Bakalar, Vlado Rogić i Vanja Bjelica Prutina).

CIK je danas još jednom odlukom kaznio SNSD, također sa 4.000 KM zbog konferencije za novinare na kojoj je utvrđeno da su vodili preuranjenu kampanju.

S 3.000 KM CIK je kaznio i stranku Volja naroda Srpske – dr. Vlado Đajić zbog videa koji je objavio sam Đajić.

SDP je kažnjen sa 3.500 KM zbog, kako je obrazloženo, objave spota “Podrška Adnanu Štetu”.

DF je kažnjen i sa 3.000 KM jer je na humanitarnom bazaru Centra Vladimir Nazor u Sarajevu postavljen transparent sa fotografijama Foruma žena DF-a Stari Grad Sarajevo.

Nisu svi podržali ovu odluku.

– I ovo je zlostavljanje djece. Trebala je biti stroža kazna. Neću podržati odluku – pojasnila je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Osim toga, Središnje izborno povjerenstvo danas je donijelo odluku o brisanju osam osoba s liste kandidata za imenovanje na mjesto predsjednika i zamjenika predsjednika izbornog povjerenstva. To je lista kandidata za Busovaču, i zato što je ovih osam ljudi povezano s HDZ-om.

Prijevremena kampanja je svaki oblik promidžbenih radnji koje poduzimaju politički subjekti u razdoblju od raspisivanja izbora do službenog početka izborne kampanje, kako je definirano Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Ova odredba i konstatacija da izbori nisu raspisani bili su odgovor na pitanje koje je Faktor u travnju poslao Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) BiH je li kampanja HDZ-ove Darijane Filipović preuranjena s obzirom na pojavu njenih plaćenih reklama.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini raspisani su 7. svibnja (za 4. listopada), ali je i nakon toga SIP odbacio prigovore protiv stranaka zbog kršenja odredbi Izbornog zakona koje se odnose na preuranjenu kampanju, između ostalog, jer su ti prigovori bili preuranjeni.

I na posljednjoj sjednici održanoj 3. lipnja CIK je odbio jedan od prigovora koji je dostavljen 19. svibnja.

Stoga je pitanje kada će početi kažnjavanje političkih subjekata zbog preuranjene kampanje.

– Prema Izbornom zakonu prijevremena kampanja je od odluke o raspisivanju izbora. Ali CIK je donio odluku, jer vidimo da neki koji su se prijavili za izbore nisu ovjereni za sve razine, u kojoj su rekli da je kampanja preuranjena od dana ovjere političkog subjekta do zvaničnog početka izborne kampanje. Dakle od 6. juna. Zato prigovori Koalicije pod lupom nisu riješeni – istakao je Vehid Šehić, bivši član CIK-a, pravnik i član nevladine organizacije Koalicija pod lupom koja prati izborne procese.

Pojasnio je da je riječ o nepreciznoj odredbi Izbornog zakona koja stvara neku vrstu sumnje, pa ju je SIP precizirao odlukom, jer se ponekad ne zna hoće li neka stranka izaći na izbore.

– Zbog toga ćemo inicirati izmjene Izbornog zakona da kažemo da je prijevremena kampanja svaki oblik promidžbenog djelovanja svih političkih subjekata… S naglaskom na sve – kazao je Šehić.

Napomenuo je kako se to naziva preuranjenom kampanjom, ali treba je nazvati pravim imenom – protuzakonita kampanja.

– To je nezakonito jer je zakon rekao da izborna kampanja počinje 30 dana prije izbora i sve ostalo je nezakonito – dodao je Šehić.

Apelacijski odjel Suda BiH odbio je žalbu stranke Snaga naroda – Ramo Isak i potvrdio odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom je ovoj stranci odbijena ovjera za sudjelovanje na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH i Narodnu skupštinu RS-a, potvrdio je za Faktor Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a.

Ovjera je odbijena, kako je pojašnjeno iz CIK-a, zbog velikog broja krivotvorenih potpisa podrške.

Mogu sudjelovati na izborima za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i kantona.

– Naravno da je žalba odbijena. Nismo nijednu odluku donijeli napamet, nego u skladu sa zakonom. Nisam sumnjao da smo u pravu – dodao je Kalaba.

Istaknuo je da je pitanje krivotvorenih potpisa u nadležnosti nadležnog tužiteljstva.

Kalaba je potvrdio da je jučer odbijena i žalba stranke Pomak, koja definitivno ne može sudjelovati na izborima za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH zbog nedovoljnog broja potpisa, ali može sudjelovati u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i Unsko-sanskog kantona.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH donijelo je danas odluku o brisanju osam osoba s kandidacijskih lista za predsjednike i zamjenike predsjednika izbornih odbora jer su aktivni članovi Mladeži HDZ-a Stolac.

Kandidatska lista sa 11.998 imena prvi put je prošlog mjeseca objavljena na stranicama CIK-a, a pozivaju se svi koji imaju saznanja da su kandidati povezani sa strankama da to prijave jer je ta povezanost nezakonita.

Takav prigovor je stigao, a s liste su zbog članstva u Mladeži HDZ-a Stolac skinuti Matej Šutalo, Ivan Aleksić, Ružica Raguž, Marko Goluža, Josip Previšić, Boris Katičić, Petra Marić i Josipa Puljić.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine odbilo je ovjeru Stranke Snaga naroda Ramu Isaku, aktualnom ministru unutarnjih poslova Federacije BiH, za sudjelovanje na izborima za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu RS-a zbog velikog broja krivotvorenih potpisa podrške, potvrđeno je iz SIP-a.

Ova stranka je ovjerena i za izbore na drugim razinama vlasti za koje se prijavila.

SIP je na prošlotjednoj prošlotjednoj sjednici utvrdio nedostatke Snaga naroda u smislu da nisu imali dovoljno potpisa podrške i nisu platili prethodnu kaznu CIK-u, te je dat rok od dva dana da se sve ispravi.

Kazna je plaćena, a danas je doneseno rješenje na koje, kako nam je rečeno, stranka ima pravo žalbe.

I još nekoliko stranaka danas je u cijelosti ili djelomično ovjereno za sudjelovanje na Općim izborima 4. listopada nakon otklanjanja nedostataka koji su se također odnosili na nedovoljan broj potpisa i/ili neplaćanje ranije izrečene novčane kazne.

Prema informacijama, Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) – Sefer Halilović nije ovjerena za sudjelovanje na državnoj razini zbog nedovoljnog broja potpisa, ali jest za druge kojima se prijavila.

SDS je platio kaznu i ovjeren je za izbore, kao i Naša stranka i Želimo eko-budućnost.

Jedini čija je ovjera danas odbijena je Pokret most zbog nedovoljno potpisa podrške.

Član SIP-a Željko Bakalar na sjednici se osvrnuo na problem krivotvorenja potpisa.

– Ova masovna pojava je nešto što je sramotno s obzirom na to da imamo sudionike u izbornom procesu koji će imati važne uloge, te da pripadaju strankama koje su sklone takvim postupcima – rekao je Bakalar.

Prethodno je CIK-u podnesena prijava 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata, a ovjereno je 75 stranaka i sva četiri nezavisna kandidata.

Na prošloj sjednici, podsjetimo, odbijena je ovjera Posavskog primirja.

Danas ističe rok u kojem je devet stranaka moralo otkloniti nedostatke kako bi Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH ovjerilo njihove prijave za Opće izbore 2026. godine.

Stranke su o nedostacima obaviještene u petak i dato im je dva dana da ih otklone, a taj rok, kako je pojašnjeno iz CIK-a, ne uključuje samo nedjelju.

Tako do kraja dana Snaga naroda – Ramo Isak, Naša stranka, Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) – Sefer Halilović i SDS CIK-u moraju platiti ranije izrečene kazne.

U CIK-u nismo uspjeli dobiti informaciju da li su neke od ovih stranaka požurile s plaćanjem kazni.

No, izvjesno je da neke od ovih devet stranaka neće moći izaći na izbore za sve razine za koje su se prijavile jer nisu prikupile dovoljan broj potpisa potpore.

Manji broj potpisa od najviše razine za koju se prijavljuju utvrdili su BPS i Narodna vlast, pa je njihova prijava za niže vlasti automatski ovjerena. Za koje razine vlasti ne može sudjelovati, na sjednici CIK-a nije rečeno.

Zbog nedovoljnog broja potpisa Pomak ne može sudjelovati na izborima za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali može u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona.

Nova stranka čiji je osnivač Igor Crnadak, PDP RS, nije prikupila dovoljno potpisa za Zastupnički dom Parlamenta BiH i ovjerena je njegova kandidatura za izbore predsjednika/potpredsjednika RS i za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Uz ovih šest, nedostatke su imale još tri manje poznate stranke.

Pokret most nije imao dovoljno valjanih potpisa i nije platio dovoljan iznos poreza, te oba ta nedostatka treba otkloniti.

Razlika između njih i ostalih koji nisu imali dovoljno potpisa je u važećim potpisima. Kako je pojašnjeno, kada nema dovoljno valjanih potpisa, to znači da ih brojčano ima dovoljno, ali se događalo da, primjerice, imaju potpise ljudi koji su potpisali potporu drugoj stranci, pa nisu valjani. Taj se nedostatak može popraviti, za razliku od onog gdje nedovoljan broj glasova automatski znači da se prijava za najvišu razinu za koju se stranka prijavila odbija.

Potpisi su potrebni i stranci Želimo eko-budućnost, a Stranka za život nije imala dovoljno potpisa, pa je njihova prijava za učešće ovjerena samo za predsjednika/potpredsjednika RS i NSRS.

Jedina stranka čiju je prijavu CIK u potpunosti odbio je Posavska Stanka.