Kišom se završava neuobičajeno topli 24. dan februara 2023. godine u Banjoj Luci, dok Martin Lutz prikuplja račune za skupocjene poslovne ručkove i hotelski smještaj. Česti je to banjalučki gost već godinu i po dana, koji u ovom gradu iznajmljuje stan, vozača, osobe koje mu peru odjeću.

Ali ono što malo ko zna jeste da je račun od gotovo 1.400 dolara, za dva ručka tog dana, ovaj američki advokat za međunarodno pravo platio novcem građana Republike Srpske.

Dio je to aktivnosti koje on, zajedno sa kompanijom McGinnis Lochridge u kojoj je zaposlen, provodi lobirajući za interese RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Na takve aktivnosti, samo tog dana, potrošio je više od 3.300 dolara, a osim ručka obuhvatale su i iznajmljivanje sobe za sastanke od 900 dolara, te hotelski smještaj vrijedan 844 dolara.

Analizirajući do sada neobjavljene podatke iz Registra stranih agenata (FARA) američkog Ministarstva pravde, Detektor i Capital su otkrili na šta su tačno strani lobisti, u ime Vlade RS i državnih institucija, potrošili više od 5,64 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka u protekle četiri godine.

Zakon o registraciji stranih agenata u SAD za bilo kakve lobističke aktivnosti u ovoj zemlji zahtijeva detaljno obrazlaganje troškova, kao i prilaganje svakog računa za provedene aktivnosti.

Analizom svih izvještaja vidi se da je RS u periodu od 1. januara 2022. do 30. aprila 2026. godine potrošila za lobističke aktivnosti više od 5,4 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka. Napori državnih institucija, odnosno Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP BiH), bili su mnogo manji, te je prvi ugovor sklopljen tek u aprilu 2025. godine. Od tada je na lobiranje u ime ove institucije potrošeno 175.000 dolara.

Detektor i Capital su analizirali period od 2022. godine jer je tadašnja američka administracija te godine pooštrila sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

Za razliku od državnih institucija, finansijski podaci pokazuju kako se u periodu od četiri godine lobiranje RS u SAD razvijalo od odbrane, do političke ofanzive uoči i nakon povratka Donalda Trumpa na čelo Bijele kuće, te kako su troškovi rasli u periodima različitih političkih kriza koje su se događale u BiH tokom ovog perioda.

– Ne postoji uspješno lobiranje bez uvjerljivih argumenata – objasnila je Ana Trišić-Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a.

Ona je u pisanoj izjavi Detektoru i Capitalu poručila i da bi tvrdnje da lobiranje samo po sebi donosi rezultat bilo potcjenjivanje i SAD-a i RS-a.

– Ono donosi pristup, ali ishod zavisi od snage slučaja koji iznosite – rekla je ona.

S njom se ne slaže politička analitičarka Tanja Topić iz Banje Luke, koja smatra da je uloženi novac godinama davao skromne ili nikakve rezultate za samu RS-u, ali da je ulaganje bilo prekretnica za pojedince sa liste sankcija.

– Ono što je definitivno bila ta neka prelomna tačka i što je donijelo određenu, vrlo značajnu korist, bilo je za sve one funkcionere, kompanije i članove porodica koji su se godinama nalazili na ‘crnoj listi’ SAD-a. Oni su politički i finansijski “prodisali” upravo zahvaljujući tim lobističkim aktivnostima – navela je Topić.

Česta gostovanja Martina Lutza u Banjoj Luci od 2022. godine rezultat su pooštravanja američkih sankcija protiv Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS-a i njegovih najbližih saradnika u januaru iste godine, obrazloženim potezima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Lutz i njegova kompanija samo su jedni u nizu lobista koje je zvanična Banja Luka angažirala u nadi da će srušiti američki diplomatski zid pred kojim su se našli.

Detalji unutar izvještaja koje su podnosili lobisti koje je angažovala RS pokazuju da su, pored milionskih ugovora, građani ovog bh. entiteta plaćali letove američkih lobista u Evropu, ručkove i kirije za stanove u Banjoj Luci, usluge vozača i pranja odjeće. Poređenja radi, u istom periodu za stambeno zbrinjavanje boračke populacije iz budžeta RS-a izdvojena su oko četiri miliona maraka, što je duplo manje od novca izdvojenog za lobiranje.

Tačnije, izvještaji pokazuju kako su za četiri godine vlasti u Republici Srpskoj potrošile 5.566 prosječnih plaća u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, kako bi ojačale svoju poziciju pred američkom administracijom.

Ana Trišić-Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a, rekla je da taj entitet troši znatno manje od pojedinih malih evropskih država i NATO saveznica, poput Estonije, Letonije ili Slovenije.

– Ako se na to doda činjenica da su rezultati vidljivi, od deeskalacije narativa do formalnog ukidanja sankcija, onda je jasno da je kvalitetna argumentacija uvećala efekat svake uložene marke. Drugim riječima: cilj nije bio “potrošiti”, već dokazati. A dokazali smo – navela je Trišić-Babić.

Već u 2022. godini troškovi lobiranja RS-a u SAD-u porasli su za gotovo sedam puta u odnosu na godinu ranije. Razlika u lobističkim aktivnostima u ove dvije godine nije samo u povećanju budžeta, nego i u prelasku na direktnije metode komunikacije i češće sastanke sa konsultantima.

Izvještaji navode kako su lobisti tokom 2021. godine najviše radili na prosljeđivanju pisama tadašnje predsjednice RS-a Željke Cvijanović ka američkim senatorima, kao što je Marco Rubio, današnji državni sekretar SAD-a, koji je tada predstavljao Republikansku stranku u Senatu.

Već početkom 2022. godine fokus se sa prosljeđivanja pisama prebacuje na direktne razgovore. U julu je tako ostvaren kontakt sa Robin Brooks, direktoricom Odjela za ljudska prava i humanitarna pitanja pri State Departmentu, radi rasprave o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

Brooks je novinarima Detektora i Capitala potvrdila kako se sa Željkom Cvijanović sastajala u tom periodu, ali da je ugovaranju sastanaka posredovao Bojan Vujić, tadašnji ambasador BiH u SAD-u. Navela je kako je tada za State Department bilo posebno važno da svi sastanci sa državnim i entitetskim zvaničnicima iz BiH budu organizovani putem ambasade ove zemlje.

– Razgovarale smo tada o aktuelnoj situaciji na Balkanu i u BiH, koju smo željeli bolje razumjeti zbog dešavanja u prethodnom periodu, jer smo razmišljali o tome kako prilagoditi svoju politiku za Zapadni Balkan, nakon promjena u prethodnoj administraciji. Ali sastanak je definitivno organiziran kroz zvanične kanale, posredstvom ambasadora – dodala je Brooks.

S tim naporima počinje i aktivnije trošenje novca, pa je od januara 2022. godine kompanija McGinnis Lochridge poslala Martina Lutza, partnera u toj firmi, na duži period u Banju Luku.

Također su intenzivirana i putovanja konsultanata McGinnis Lochridgea u ovaj grad.

Lokalni mediji ranije su izvještavali o saradnji koju su ova kompanija i vlasti RS-a uspostavljale godinama, ali ono što se nije znalo jeste na šta je tačno potrošen novac iz više ugovora potpisanih od 2022. godine.

Podaci otkrivaju da je McGinnis Lochridge u januaru 2022. iznajmila stan u Banjoj Luci, koji je u sklopu ugovora sa RS-a plaćan u prosjeku 2.000 dolara mjesečno.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS-a, prosječna mjesečna stanarina u centru ovog grada iznosila je oko 700 maraka.

Od februara 2022. do kraja novembra 2025. godine troškovi stanarine, režija i potrepština u Banjoj Luci za McGinnis Lochridge porasli su na više od 35 hiljada dolara. Naredne isplate upisivane su na račun Lutza, kroz 13 transakcija navedenih pod troškove života u inostranstvu.

Osim skupocjenog stanovanja, Lutz je u Banjoj Luci koristio i usluge privatnog vozača, kao i usluge vešeraja, nabavke COVID testova i održavanja stana.

Izvjesnom Damjanu Matiću, kojeg novinari nisu mogli identificirati, isplaćeno je 4.000 dolara za ove usluge, navodi se u izvještaju o trošenju para McGinnis Lochridgea.

Za skidanje sa liste američkih sankcija sad već bivšeg predsjednika entiteta i njegovih saradnika, građani Republike Srpske plaćali su i letove za lobiste i konsultante. Tako je za tri godine McGinnis Lochridge potrošio više od 83 hiljade dolara za različite letove, od čega više od polovine novca tokom 2025. godine.

Samo nekoliko mjeseci prije podnošenja izvještaja o ovim letovima, Donald Trump pobijedio je na ključnim izborima i postao predsjednik SAD-a.

Konsultant iz Washingtona Todd Prince, ekspert za FARA izvještaje, pojasnio je da u poslu lobista ne postoje popusti, te da lobisti neće odsjedati u AirBnB smještajima ili se voziti Uberom kako bi nekom uštedjeli novac.

– Oni su angažovani za nevjerovatno teške zadatke – da ubijede (američku) administraciju da pristane na promjenu granica u Evropi i da ukine sankcije, tako da je cijena morala biti visoka. Veličina RS-a tu ne igra ulogu, ne postoji “popust za male države” u lobiranju – kazao je novinarima Detektora i Capitala Prince.

On je ocijenio i da je faktor visoke cijene lobiranja činjenica da je za lobističke kompanije postojao i veliki reputacijski rizik ukoliko ostvare saradnju sa vlastima u Banjoj Luci i Dodikom, koji je u SAD-u smatran, kako je objasnio, “politički toksičnim”.

Upravo nakon Trumpove pobjede 2025. godine, napravljen je i najveći trošak, kada je Martinu Lutzu isplaćeno 12,5 hiljada dolara za troškove leta 10. oktobra, a još dva leta u godini prije toga građane su koštala više od deset hiljada dolara.

Iz izvještaja se ne vidi da li je sa Lutzom letio još neko ili je on putovao sam. Također se ne vide ni destinacije tih letova.

Komentirajući visoke troškove lobista u Banjoj Luci, Ana Trišić-Babić pojasnila je kako su to tehnički detalji svake ozbiljne saradnje sa inostranim partnerima.

– Potpuno je uobičajeno i u skladu sa dobrom poslovnom praksom da obezbijedite osnovnu logistiku koja uključuje smještaj, prevoz, radne uslove, a sve kako bi ljudi mogli profesionalno da obave posao. Gostoprimstvo nije privilegija, to je standard koji govori i o našem odnosu prema poslu i prema gostu – kazala je Trišić-Babić.

Izvještaji pokazuju da je McGinnis Lochridge za 178.475 dolara angažirala kompaniju Seerecon, za upoznavanje sa svakodnevnom politikom i monitoring lokalnih medija. Ova kompanija naknadu je primala do februara 2024., a inače riječ je o kompaniji Gordona Bardoša, analitičara poznatog po skandalu zbog kojeg je otpušten iz stabilizacijskih snaga u BiH.

Troškovi McGinnis Lochridgea u ime RS-a uključivali su i održavanje bihdaytonproject.com. Od marta 2022. do januara 2025. godine na troškove održavanja ove stranice, koja jednostrano izvještava o RS-u, potrošeno je nešto više od 800 dolara, a njena svrha je bila distribucija materijala o pravnim i političkim pitanjima relevantnim za BiH.

Detektor i Capital su pokušali da saznaju više o angažovanju McGinnis Lochridge, ali iz te kompanije nisu odgovorili na pitanja novinara do objave ove priče.

Osim kompanije McGinnis Lochridge, u lobiranju u ovom periodu učestvovalo je i Predstavništvo za saradnju, trgovinu i investicije RS-a u SAD-u.

Pored učešća na sastancima, poput onog sa Robin Brooks, njihovi izvještaji otkrivaju manje detalja, jer ne navode svoje pojedinačne troškove kao što su ručkovi, hoteli ili putovanja, iako su ih u ranijim godinama u sličnim izvještajima jasno razvrstavali.

Novinari su uvidom u izvještaje, utvrdili da je taj Ured, međutim, samo u januaru i februaru 2022. na kancelarijske troškove izdvojio oko 110 hiljada dolara, a do augusta 2023. godine taj iznos je povećan za dodatnih 314 hiljada dolara.

Ti troškovi u 2016. godini na primjer bili su gotovo 27 hiljada dolara.

Ovo predstavništvo u julu 2023. organiziralo je privatnu posjetu Capitol Hillu, središtu američkog Kongresa, za neimenovane posjetioce.

U izvještaju je navedeno kako su od 12. do 14. jula uspostavili kontakt sa Leah Stephenson, zaposlenicom u uredu kongresmena Roberta Aderholta, sa kojom je komunicirana posjeta. Izvještaj ne navodi ko je tačno, kao predstavnik RS-a, posjetio Capitol Hill u tom periodu, kao ni da li je i koliko to plaćeno.

Iz ureda kongresmena Aderholta, ali ni iz Predstavništva RS-a u SAD-u, nisu odgovorili na upit o ovoj posjeti Capitol Hillu.

Robin Brooks, iskusna diplomatkinja i stručnjakinja za vanjsku politiku koja je 20 godina radila u State Departmentu i nacionalnoj sigurnosti SAD-a u četiri različite američke administracije, pojasnila je novinarima kako je tokom karijere uvijek preferirala sastanke sa zvaničnim vlastima, a izbjegavala one koje organizuju lobisti.

– Rekla bih da lobisti mogu biti vektori korupcije i praktični putevi za pranje novca, što ne mora uvijek biti slučaj. Ali definitivno ne predstavljaju uvijek transparentan skup nacionalnih interesa – pojasnila je Brooks.

Ona je to obrazložila činjenicom da interesi lobista mogu biti pomiješani, jer zapravo lobisti u isto vrijeme mogu predstavljati jednu stranku, jednog pojedinca, jednu granu industrije, jednu kompaniju, ali u isto vrijeme i čak 15 različitih država, kompanija i stranaka.

Ana Trišić-Babić objasnila je da RS svoje sagovornike bira po uticaju, nadležnosti i, kako je rekla, stvarnoj mogućnosti da razumiju poziciju RS-a i sa predstavnicima tog entiteta urede zajednički interes.

– Cilj nam je mreža relevantnih sagovornika koji dijele ključne principe: poštovanje Dejtona, uvažavanje realnosti i spremnost na racionalnu saradnju – dodala je ona.

Analitičarka Topić ocjenjuje da se iz svih ovih lobističkih aktivnosti iskristalisala tri cilja, a to su ukidanje ureda visokog predstavnika, odlazak Christiana Schmidta sa čela ovog ureda i nezavisnost RS-a, u čemu ona vidi kontradiktornost s javnim nastupima entitetskih zvaničnika.

– To jeste jedna protivriječnost u odnosu na sam Dejtonski sporazum, u koji se zaklinje političko rukovodstvo RS-a. Rekla bih da su ovi ciljevi teško ostvarivi iz perspektive administracije SAD-a – dodala je Topić.

Konsultant Prince smatra da su ovi napori bili uspješni, s obzirom na činjenicu da je ukidanje sankcija, historijski gledano, jako težak zadatak.

– Sama činjenica da je Trumpova administracija pristala ukinuti sankcije, pored svih ostalih gorućih tema poput carina, Kine, Ukrajine i Irana, ukazuje na to da je lobistički napor bio uspješan – dodao je Prince.

Početak 2025. godine donio je novi zamah za lobiranje Republike Srpske u SAD-u, nakon što je Donald Trump ponovo preuzeo mjesto američkog predsjednika. Da su ove promjene prepoznate govore i rekordni budžeti iz RS-a za lobiranje, kao i angažovanje četiri različite firme za ove poslove.

Ukupna potrošnja porasla je na više od 2,7 miliona dolara u samo 15 mjeseci rada lobista.

Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj učestvovale su u stvaranju jedne od najvećih političkih kriza u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon što je tadašnji predsjednik entiteta Milorad Dodik početkom 2025. prvostepeno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Osim McGinnis Lochridgea i vlastitog predstavništva, od januara 2025. godine Republika Srpska angažovala je još nekoliko lobističkih kompanija, čiji primarni zadatak je bio ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, bivšem entitetskom predsjedniku, i Željki Cvijanović, članici Predsjedništva BiH, o čemu su lokalni mediji u BiH već izvještavali.

Krovni ugovor sklopljen je sa kompanijom Zell & Associates International Advocates LLC, koja je tokom ove godine postala primarni kanal za isplate podizvođačima. Ovoj kompaniji RS je u toj godini isplatio više od 1,24 miliona dolara, od čega je polovina novca isplaćena podizvođačima.

Prvi podizvođač kojeg su angažirali bila je izraelska kompanija Gilad Government Relations and Lobbying, Ltd, koja je ranije bila u središtu skandala u Izraelu i koja je u prvih šest mjeseci za konsultantske usluge prihodovala više od pola miliona dolara.

Izraelska kompanija nije odgovorila na upit novinara o njihovoj uključenosti u lobističke aktivnosti u ime RS-a.

Ana Trišić-Babić objasnila je da su lobisti birani kao ljudi koji korespondiraju sa vrijednostima i interesima RS-a, kao i da nisu samo predstavnici tog bh. entiteta pristupali svim lobistima, nego da su neki od njih kao partneri pristupali i njima, ne precizirajući o kome je riječ.

Pored posredničkih usluga i isplaćivanja novca drugim lobističkim kompanijama, Zell & Associates bavili su se i drugim aktivnostima, pa su u ime RS-a održavali sastanke, stvarali komunikacijske strategije i općenito savjetovali entitetske zvaničnike o daljim koracima. U te svrhe na raspolaganju su imali više od 590 hiljada dolara, otkrivaju izvještaji.

Ovaj period iskoristili su i kako bi stvorili određene informativne materijale, koje su širili putem različitih medija i društvenih mreža, a iako nije precizirano o kojim materijalima je riječ, navedeno je da su kreirani na engleskom i hebrejskom jeziku, vidi se u izvještajima.

Dodatnih 580 hiljada dolara RS je isplatila i američkoj kompaniji Stokes Strategies LLC, čiji je glavni fokus bio istraživanje i odnosi sa konzervativnim organizacijama, te organiziranje sastanaka sa američkim kongresmenima.

Izvještaji o trošenju para otkrivaju da se troškovi te kompanije većinom odnose na angažiranje vanjskih saradnika za potrebe istraživanja. Među njima je i skoro 58 hiljada dolara koje su uplatili Christine Czerjenewski iz kompanije Firefly Communications, koja se pozicionirala kao osoba sa vezama u konzervativnim krugovima.

Novinari nisu dobili odgovore iz Stokes Strategies i Firefly Communications, o aktivnostima koje su provodili.

Milioni uloženi u lobističke kampanje urodili su plodom krajem oktobra 2025. godine, kada su Dodiku i njegovim saradnicima ukinute sankcije američkog Ministarstva finansija, nakon što je američki State Department ocijenio da je Narodna skupština Republike Srpske povukla sporne odluke i zakone koji su prijetili stabilnosti BiH.

Komentirajući sankcije izrečene Dodiku i njegovim saradnicima, Ana Trišić-Babić referisala se na njih kao da su to sankcije izrečene RS-u, pojašnjavajući da su one bile “pokušaj nadgradnje apsurda koji živimo od Dejtona”. Smatra kako je to ambicija da se suspenduju izborna volja i demokratski legitimitet jednog naroda, u korist tuđih interesa i rješenja, te je najavila da će i nakon ukidanja sankcija nastaviti sa širenjem mreže partnera, ali i sa pravnom borbom.

– Ukidanje sankcija je važno, ali pravna satisfakcija i presedan su jednako važni: da se utvrdi nezakonitost, da se spriječe buduće zloupotrebe i da poruka bude jasna – demokratija i pravo ne mogu se srušiti proizvoljnim instrumentima golog pritiska – zaključila je Trišić-Babić.

Iz kompanije Zell & Associates, na koju je izdvojeno najviše novca u ovom periodu, nisu odgovorili na upite novinara.

Mjesec dana prije skidanja sa liste sankcija vlasti u RS-u su angažirale i novu lobističku kompaniju iz SAD-a, GS2 Law PLLC, kojoj su isplatili 150 hiljada dolara naknada za pravne usluge.

Prema njihovom FARA izvještaju, ova kompanija je zadužena za pravno istraživanje i pripremu tužbe “u vezi sa ranijim uvrštavanjem određenih građana i subjekata Republike Srpske na OFAC listu (sankcija)”, čime je RS nastavila svoje aktivnosti protiv odluke o uvođenju sankcija i tokom 2026. godine. U izvještaju se ne pružaju detalji o pomenutoj tužbi.

Na upit o trenutnom statusu ove tužbe, niti o daljim koracima, iz ove kompanije nisu odgovorili.

Dodik i Cvijanović pohvalili su se u februaru 2026. godine svojim sastancima sa kongresmenima Celeste Maloy i Blakeom Mooreom.

Izvještaji, međutim, pokazuju da je organizacija najmanje jednog sastanka sa ovim kongresmenima bila plaćena novcem građana.

Izvještaj kompanije Stokes Strategies otkriva kako je ova kompanija prijavila da su 4. aprila iste godine organizirali sastanke Dodika i Cvijanović upravo sa Maloy i Mooreom, pojašnjavajući da su to bili sastanci za upoznavanje dviju strana.

Pojašnjavajući februarske sastanke Dodik je na društvenoj mreži X naveo kako je kongresmenku Maloy pozvao u posjetu RS-u, kao i da je sa kongresmenom Mooreom pronašao “podudarne poglede na ključne političke teme”.

Kongresmeni koji su se sastali sa vlastima iz RS-a nisu odgovorili na upite novinara o ovim sastancima.

Ambasada SAD-a ogradila se u julu 2026. godine od lobista koje su angažovale vlasti RS-a. U objavi na društvenim mrežama Ambasada je navela da lobisti nisu zastupnici njihove administracije.

– Potvrđujemo da su netačne izjave privatnih lobista koji tvrde da predstavljaju administraciju predsjednika Trumpa. Politiku SAD-a prema BiH utvrđuju isključivo predsjednik i ovlašteni zvaničnici Vlade SAD-a – naveli su iz Ambasade SAD-a na društvenoj mreži X.

Dok je RS iz budžeta potrošila milione dolara na svoje lobističke aktivnosti u prethodne četiri godine, napori koji dolaze iz Federacije BiH bili su mnogo skromniji. Prema izvještajima podnesenim u FARA registar, interese Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine zastupale su dvije organizacije.

Prva, pod nazivom Bosnian American Alliance Inc. (BAA) od 28. aprila 2025. godine registrovana je kao agent Ministarstva za vanjske poslove BiH (MVP BiH).

Mediji su ranije izvijestili kako je došlo do problema sa finansiranjem ove organizacije, nakon što je dio novca za lobiranje koji su uplatile privatne kompanije u ime MVP-a BiH vraćen zbog sumnje na pranje novca. Izvještaji su kasnije navodili kako je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu zbog ovog lobističkog ugovora, a sam ministar za vanjske poslove Elmedin Konaković u medijskim istupima potvrdio je kako je u slučaju lobističkog ugovora pozvan u Tužilaštvo, u svojstvu svjedoka. Ishod te istrage nije javno poznat, a Tužilaštvo nije odgovorilo na upit Detektora i Capitala.

Izvještaj sa FARA registra otkriva da su iz BAA naveli kako nikada nisu primili nikakve uplate ili finansijsku naknadu od MVP-a BiH, kao i da su sve njihove aktivnosti obavljene na volonterskoj osnovi, bez naknade, ili su u potpunosti finansirane iz vlastitih resursa organizacije.

Lobističke aktivnosti ove organizacije odvijale su se primarno u Washingtonu, kroz sastanke sa zvaničnicima američke vlade, uključujući State Department, Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao i članove Kongresa.

Izvještaj o utrošku para navodi da je u periodu od aprila do augusta 2025. godine BAA isplatila ukupno 140 hiljada dolara američkoj firmi Continental Strategy LLC za usluge odnosa s vlastima SAD-a. Ova firma prijavila je kako je 10. oktobra 2025. primila dodatnih 35.000 dolara za konsultantske usluge. Prema izvještaju, glavni ciljevi ugovora sa ovom kompanijom bile su diskusije o regionalnim politikama BiH, organizovanje trgovinskih misija fokusiranih na rudarenje kritičnih minerala i tečni prirodni gas, te širenje saradnje i interoperabilnosti između BiH i SAD-a.

Osim interesa MVP-a BiH, Continental Strategy od početka 2026. počinju zastupati i interese Vlade RS-a, sa kojom su potpisali ugovor vrijedan 750 hiljada dolara. Tako je Continental prijavio kako su 26. februara 2026. primili 28.750 dolara od RS-a za konsultantske usluge. Umjesto energetike i regionalnih politika kao u slučaju zastupanja MVP-a BiH, lobisti Continental Strategyja su za Republiku Srpsku radili na ostvarivanju kontakata za razgovore o historiji regije, te diskusijama o trenutnoj političkoj klimi u regiji.

Na čelu Continentala nalazi se Carlos Trujillo, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa i ambasador čija lobistička kompanija zbog uspjeha koji ostvaruje svake godine bilježi sve više klijenata, navode američki mediji.

Iz BAA, niti iz Continentala, nisu odgovorili na upite novinara o njihovom angažmanu, kao ni iz MVP-a BiH o istrazi koju je Tužilaštvo BiH pokrenulo u vezi sa lobističkim aktivnostima.

Govoreći o znatno skromnijim naporima i problemima sa ugovorima u državnim institucijama, Tanja Topić ocijenila je da je na sceni bio “politički i lobistički amaterizam i diletantizam”, posebno kada je riječ o bošnjačkoj političkoj komponenti.

– Pokazalo se da se čak nisu znale ni procedure na koji način se to radi, već se uljuljkivalo u tradicionalnu podršku koja je ranije postojala za tu vrstu politike. Direktno ulaganje novčanih sredstava, na način na koji to radi RS, ovdje je daleko potisnuto i puno manje profesionalno – istaknula je Topić.

Prema njenom mišljenju, lobiranje BiH kao jedinstvene države ne postoji, jer ne postoji državna strategija vanjske politike, a “svaka etno-nacionalna komponenta lobira za svoje interese”.

– Ti interesi i ciljevi su dijametralno suprotni i međusobno se isključuju, tako da ne postoji jedinstvena strategija ni u lobiranju, ni u međunarodnim odnosima – zaključila je Topić.

Kompletno istraživanje Detektora i Capitala možete pronaći ovdje. 

Ustavni sud BiH ocijenio je da su izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH 2023. godine, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH odlučivao je o apelaciji 32 zastupnika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a koji su tražili ocjenu ustavnosti članka 203a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

Osporavali su izmjene koje je tada nametnuo Christian Schmidt, a koje se odnose na to da je neprovođenje odluka visokog predstavnika kazneno djelo.

– U osporeni Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH dodan je osporeni članak 203a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine koji inkriminira ponašanje u kojem “službena osoba u organu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba ne primjenjuje, ne provodi, ne izvršava ili na drugi način ne poštuje odluku”. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ili tko onemogućuje ili na drugi način ometa primjenu, provedbu ili izvršenje takve odluke”.

Kontroverzni Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine nametnuo je Visoki predstavnik Odlukom broj 13/23 od 1. srpnja 2023. godine.

Ustavni sud je utvrdio da članak 203.a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine sukladno članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer su osporene odredbe dostupne, konkretne i predvidive, a propisana kaznenopravna zaštita usmjerena na legitimne pravne vrijednosti koje se odnose na očuvanje vladavine prava i funkcioniranje pravnog poretka Bosne i Hercegovine – priopćeno je nakon završetka dvodnevne sjednice Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda BiH. Hercegovine.

Prema tim odredbama koje je nametnuo Schmidt, pred Sudom BiH osuđen je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik RS-a i lider SNSD-a. Osuđen je na godinu dana zatvora, kaznu koju je otkupio, i šest godina zabrane obnašanja dužnosti.

Nakon odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) da imenuje Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, on je danas preuzeo dužnost od bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Vršitelj dužnosti visokog predstavnika Crishock izrazio je zahvalnost na povjerenju koje mu je ukazao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira.

– Počašćen sam povjerenjem koje mi je ukazao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira. Ovaj mandat ću provoditi u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir i ovlastima povjerenim Visokom predstavniku. I dalje se fokusiramo na očuvanje mira i stabilnosti, pružanje potpore institucijama Bosne i Hercegovine, te osiguravanje punog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine – kazao je Crisshock.

Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt čestitao je vršitelju dužnosti visokog predstavnika Crishocku i poželio mu uspjeh u obavljanju dužnosti koje su mu povjerene, saopćeno je iz OHR-a.

Vršitelj dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini narednih 30 dana bit će američki diplomat Louis Crishock.

Ova odluka donesena je na današnjoj sjednici Vijeća za provedbu mira (PIC), na razini veleposlanika akreditiranih u Bosni i Hercegovini.

Crishock trenutno obnaša dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika u Uredu visokog predstavnika u Sarajevu, a ujedno je i međunarodni supervizor za Distrikt Brčko, posebnu administrativnu jedinicu unutar Bosne i Hercegovine.

– Upravni odbor PIC-a obvezao se da će što prije postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika, s ciljem da se imenovanje izvrši najkasnije do 14. srpnja 2026. godine.

Upravni odbor PIC-a raduje se uspješnoj suradnji s Crishockom nakon što on preuzme dužnost vršitelja dužnosti visokog predstavnika 1. srpnja kada ostavka Christiana Schmidta stupa na snagu.

Upravni odbor PIC-a ističe da će vršitelj dužnosti visokog predstavnika u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama prethodnih visokih predstavnika, te djelovati pod političkim vodstvom PIC-a.

Ako bilo koji akter pokuša zaprijetiti, zaobići ili osporiti ranije odluke, vršitelj dužnosti Visokog predstavnika će poduzeti sve potrebne mjere unutar svog mandata u skladu s Aneksom X Općeg okvirnog sporazuma za mir, osiguravajući dosljednu provedbu civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, uz potporu kroz izričite ovlasti i smjernice Upravnog odbora PIC-a, kako bi se zaštitio integritet Općeg okvirnog sporazuma. Sporazuma za mir – priopćeno je iz PIC-a.

Upravni odbor PIC-a izrazio je veliku zahvalnost Christianu Schmidtu na njegovom angažmanu i doprinosu u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini u periodu od gotovo pet godina.

Visoki predstavnik Christian Schmidt sastao se danas s predsjednikom Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Bosne i Hercegovine Jovanom Kalabom s kojim je razgovarao o pripremama za Opće izbore 2026. godine.

Razmijenili su mišljenja o primjeni izbornih tehnologija u izbornom procesu te koliko je važno osigurati da svaki glas bude ispravno i točno prebrojan.

– Slobodni, pošteni i vjerodostojni izbori ostaju temelj povjerenja u demokraciju u Bosni i Hercegovini – rekao je visoki predstavnik Schmidt.

– OHR će nastaviti podržavati slobodne i poštene izbore i nakon mog odlaska s dužnosti. Politika ostaje ista – kazao je visoki predstavnik, saopćeno je iz OHR-a.

Proteklih dana za 30. lipnja najavljena je sjednica Upravnog vijeća Vijeća za provedbu mira (PIC) na kojoj bi trebao biti izabran novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Međutim, iz Ureda visokog predstavnika (OHR) priopćeno je da će danas biti održan samo redoviti sastanak veleposlanika zemalja članica, te se stoga nastavljaju diplomatske konzultacije o izboru nasljednika Christiana Schmidta.

Iz Ureda glasnogovornika Europske unije priopćeno je Feni da EU nastavlja blisko surađivati ​​sa svojim partnerima na izboru sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini koji će predstavljati jedinstvo i konsenzus među partnerima, ističući da kandidat treba doći iz Europske unije i utjeloviti težnje BiH ka članstvu u EU.

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora PIC-a, održanoj 3. i 4. lipnja u Sarajevu, nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika za BiH, koji bi trebao zamijeniti Christiana Schmidta.

Schmidt je u svibnju 2026. podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika io tome obavijestio Upravni odbor PIC-a, tražeći pokretanje procedure za izbor njegovog nasljednika.

Istovremeno je najavio da će ostati na dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika kako bi se osigurao kontinuitet rada OHR-a.

Nedavni intervju bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja za portal Žurnal iznio je na vidjelo duboke podjele unutar samog Washingtona kada je u pitanju politika prema Bosni i Hercegovini.

Analiza njegovih izjava, u kombinaciji s recentnim stavovima profesora Nenada Kecmanovića, pokazuje da su sudbina visokog predstavnika i korištenje bonskih ovlasti trenutno u raskoraku između unutarnjopolitičkih američkih kalkulacija i pragmatičnih procjena na terenu.

Iz Murphyjevih tvrdnji jasno je da bivši veleposlanik koristi situaciju u BiH kako bi izravno kritizirao aktualnu Trumpovu administraciju, čime se aktivno uključuje u unutarpolitički rat u SAD-u.

Primjer je stranačkog (republikanskog i demokratskog) obračuna njegova tvrdnja da je Washington postigao dogovor s Miloradom Dodikom po kojem bi Dodik zbog presude Suda BiH odstupio s mjesta predsjednika RS-a, a administracija zauzvrat smijenila Christiana Schmidta.

Murphy optužuje sadašnju vlast u SAD-u da je odustala od dosadašnje politike pritiska i navodno ukinula sankcije Dodiku.

Pritom ukazuje na jasan paradoks. Washington javno poziva na “lokalno preuzimanje odgovornosti” i prestanak vanjskih intervencija, dok istodobno iza kulisa predlaže svog kandidata za visokog predstavnika, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija.

Murphy to vidi kao namjeru administracije da kontrolira OHR kako bi se postigao kompromis s Dodikom, iako lider RS-a i dalje otvoreno govori o BiH kao propaloj državi i poziva na njezin raspad.

S druge strane, tvrdnje Nenada Kecmanovića ovoj analizi daju sasvim novu dimenziju.

Murphy kritizira Washington zbog navodnog popuštanja i skrivanja Schmidta, dok Kecmanović u Politici upozorava na sasvim drugu opasnost, mogućnost da Christian Schmidt do kraja mandata koristi bonske ovlasti.

Schmidt, svjestan da mu se pod pritiskom SAD-a mandat bliži kraju i da više nema što izgubiti, mogao bi na kraju pribjeći odlukama da osigura svoje nasljeđe ili uzvrati udarac.

Murphy se u intervjuu osvrnuo i na odnose s Europskom unijom, priznavši da razlike u stavovima nisu nova pojava, ali da su u prošlosti postojali zajednički strateški ciljevi poput teritorijalne cjelovitosti i euroatlantskih institucija.

Razlika je danas u tome što je sadašnji Washington, prema Murphyju, sklon pregovaranju među lokalnim akterima o teritorijalnom integritetu, što dovodi do zabrinutosti unutar samog Vijeća za provedbu mira (PIC).

Cijela se priča svodi na ozbiljnu analitičku dvojbu. Hoće li Christian Schmidt tiho otići sa scene u sklopu velikog dogovora između Washingtona i europskih zemalja ili će iskoristiti bonske ovlasti prije nego spakira kofere i napusti potpuno novu realnost u BiH.

Budućnost Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina pripada toj budućnosti, poručio je visoki predstavnik Christian Schmidt na današnjem sastanku Europske pučke stranke (EPP) u Sarajevu, kojem su nazočili najviši politički dužnosnici iz cijele Europe i zemalja zapadnog Balkana, objavio je OHR na društvenoj mreži X.

– Europski put ostaje najučinkovitiji okvir za jačanje stabilnosti, prosperiteta, demokratskog upravljanja i regionalne suradnje. Poznate su reforme koje treba provesti. Poznat je i put kojim treba ići. Vrijeme je da s razgovora prijeđemo na konkretne aktivnosti i iskoristimo mogućnosti koje proces europskih integracija pruža svim građanima Bosne i Hercegovine – kazao je Schmidt i dodao:

– Jako je žalosno da političke institucije u Bosni i Hercegovini nisu našle način da odgovore na želju svih građana da se ubrza proces europskih integracija. To je opasno i potrebno je bez odlaganja poduzeti odgovarajuće korake prije predstojećih izbora.

Visoki predstavnik u odlasku Christian Schmidt obratio se javnosti nakon što Upravni odbor Vijeća za provedbu mira nakon dvodnevne sjednice u Sarajevu nije izabrao njegovog nasljednika.

Kazao je da se u dogledno vrijeme očekuje imenovanje i imenovanje njegovog nasljednika, te da je ovo posljednja sjednica PIC-a kojom je predsjedavao i koju će predsjedavati.

Istaknuo je kako je poseban fokus dvodnevnih razgovora članova PIC-a bio priprema Bosne i Hercegovine za Opće izbore u listopadu, kao i reforme koje provode lokalne vlasti s ciljem jačanja funkcionalnosti institucija na državnoj razini.

– Jako smo zabrinuti zbog nedostatka napretka. Na sjednici smo imali stručnjake koji su održali svoja izlaganja, a posebno bih istaknuo predsjednika CIK-a Bosne i Hercegovine. Osim ovog pitanja, članovi Upravnog odbora su intenzivno razgovarali o sljedećem visokom predstavniku. Pozvao sam ih da do kraja lipnja nastave razgovore o izboru mog nasljednika – rekao je Schmidt.

Kazao je i da je postignut opći konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) za BiH.

Kandidat za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Antonio Zanardi Landi, talijanski diplomata, doputovao je jutros u Sarajevo.

Prema dosadašnjim informacijama, on će prisustvovati sjednici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koja je dvodnevna i koja je počela jučer.

Upravni odbor PIC-a čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Europska komisija i Organizacija islamske suradnje (OIC), koju predstavlja Turska.

Ruska Federacija je formalno članica Upravnog odbora, ali je u srpnju 2021. obavijestila OHR da više neće sudjelovati na sastancima kojima predsjedava visoki predstavnik, dok je u veljači 2022. najavila i obustavu financiranja OHR-a.

Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić oglasio se nakon optužbi koje je na njegov račun iznio veleposlanik Michael Murphy, kazavši da američki diplomat vodi prizemnu i prljavu izbornu kampanju u korist Trojke.

Zahiragić je izravno optužio Marfija za licemjerje, navodeći da preko visokog predstavnika Kristijana Šmita i suspenzijom Ustava de facto dijeli državu.

– Posebno je licemjerno da Murphy optužuje bilo koga na ovu temu, a posebno mene za ironičnu izjavu o “megakantonu”, jer je upravo on preko Schmidta, amandmanima na Ustav FBiH u dva navrata, ali i suspendiranjem Ustava, de facto cijelu Federaciju napravio tim hrvatskim “megakantonom”, a FBiH stavio pod kontrolu HDZ-a – jasan je Zahiragić.

Dodaje da ni Murphyja ni Trojku ne smeta što se u Zagrebu, uz sudjelovanje ljudi iz Washingtona, crtaju nove karte etničkih podjela unutar Bosne i Hercegovine. Problem nastaje, ističe Zahiragić, kada na te karte odgovara da je spreman boriti se svim sredstvima i da Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski i Livonski kanton nikako ne mogu biti dio bilo kakvog ekskluzivnog hrvatskog koncepta ili jednonacionalnog entiteta.

Zahiragić je kategorički odbacio etiketu “vodećeg bošnjačkog etnonacionaliste”, ocijenivši je zlonamjernom i suštinski netočnom.

– Nisam ni “lider” ni “etnonacionalista”. Ne samo da ja osobno nisam etnonacionalista, etnonacionalista nema niti je ikada bilo među Bošnjacima, Muslimanima, pa čak i među Sdaovićima – barem ne u mainstreamu. Rasizam i etnonacionalizam su nam jednostavno potpuno strani.

Kao dokaz za to navodi 36 godina djelovanja SDA, stranke koja je prihvatila nepravedni Daytonski sporazum kako bi očuvala cijelu državu i dokazala da različiti identiteti mogu živjeti zajedno. Naglašava da SDA nikada nije podlegla pritiscima da dobije “svoju etnonacionalnu trećinu” Bosne i Hercegovine.

Zahiragić je u svom odgovoru napravio paralelu između gradova u Bosni i Hercegovini, ističući da tamo gdje je SDA uspostavila vlast i izgradila institucije i danas vlada demokratija i ravnopravnost svih ljudi.

– Nažalost, to ne možemo reći za Banju Luku, Stolac, Čapljinu, Trebinje i neka druga mjesta u BiH, gdje postoje narodi prvog, drugog i trećeg reda – navodi, dodajući da je Murphy očito frustriran jer lider SDA u Neumu nije pristao na dublje etničke podjele.

Na kraju je uputio izravnu poruku Murphyju i Schmidtu, pozivajući se na raniju izjavu visokog predstavnika da “Bošnjaci imaju pravo živjeti ovdje”.

– Vi samo trebate znati, kao i gospodin Schmidt, da mi nemamo gdje drugdje živjeti i da za to nemamo namjeru tražiti ničiju suglasnost, uz svo poštovanje prema snazi ​​naše prijateljske zemlje koju ste svojevremeno predstavljali u Bosni i Hercegovini. I ne samo da imamo pravo na život, nego imamo i pravo da budemo politički narod, to pravo nam niko nije dao, ali smo ga skupo platili i nemamo ga se namjere odreći, ma ko to od nas očekivao – zaključio je Zahiragić.