Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je u ponedjeljak da bi se produljeni poremećaj u Hormuškom tjesnacu mogao pretvoriti u globalnu poljoprivredno-prehrambenu katastrofu odgodom isporuka ključnih poljoprivrednih inputa, povećanjem cijena hrane i smanjenjem prinosa kasnije ove godine i 2027. godine.

FAO je u priopćenju naveo da brodovi koji prevoze gnojiva i energetske sirovine moraju što prije nastaviti s kretanjem ovim plovnim putem.

Glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero rekao je da “sat otkucava”, upozoravajući da su siromašnije zemlje najizloženije jer ih kalendar usjeva čini osjetljivima na nestašice i veće troškove gnojiva i energije. Napomenuo je da bi niži prinosi i veća inflacija hrane iduće godine mogli natjerati vlade da interveniraju kako bi obuzdale domaće cijene, uz šire rizike za kamatne stope i globalni gospodarski rast.

FAO je rekao da je njegov najnoviji indeks cijena hrane za ožujak ostao relativno stabilan zbog dostatne zalihe većine roba, posebno žitarica, ali je dodao da pritisci rastu u travnju i da se očekuje da će se pojačati u svibnju, kada poljoprivrednici odluče promijeniti svoje planove sjetve zbog dostupnosti gnojiva i viših cijena energije.

David Laborde, voditelj Odjela za poljoprivredno-prehrambenu ekonomiju FAO-a, rekao je da je svijet već u “input krizi” i upozorio da se ne smije dopustiti da postane katastrofa.

Agencija je pozvala vlade da izbjegnu ograničenja izvoza energije i gnojiva te da preispitaju mandate za biogoriva, upozoravajući da bi preusmjeravanje više zemlje i resursa na biogoriva moglo dodatno smanjiti zalihe hrane. Također je navedeno da bi se multilateralni financijski alati, uključujući mehanizme MMF-a, mogli koristiti za pomoć ranjivim zemljama da brzo osiguraju gnojivo bez pokretanja utrke za subvencijama.

FAO navodi da između 20 posto i 45 posto izvoza ključnih poljoprivredno-prehrambenih inputa ovisi o pomorskom prolazu kroz Hormuški tjesnac. Dodali su da su tržišta gnojiva i energije neelastična, što znači da cijene mogu naglo porasti čak i uz relativno male poremećaje u opsegu trgovine, i upozorili da bi trenutni rizici mogli premašiti one iz 2022. ako budu pogoršani snažnim El Nino efektom.

U bosanskohercegovačkom entitetu RS do sada su izrečene novčane kazne u iznosu većem od 1,7 milijuna KM zbog utvrđenih nepravilnosti prilikom formiranja cijena u prometu pojedinih proizvoda i utvrđivanja marže koja se primjenjuje pri formiranju cijena naftnih derivata, priopćeno je iz Inspektorata RS-a.

Kontrolom formiranja cijena tekućih naftnih goriva utvrđeno je da je od 132 kontrole njih 57 imalo nepravilnosti jer se pumpaši nisu pridržavali propisanih marži.

Po ovom osnovu izrečene su novčane kazne onima koji prometuju gorivom u iznosu od 855.000 KM, a zbog drugih utvrđenih nepravilnosti u poslovanju ovih subjekata izrečene su i kazne u iznosu od 23.200 KM.

U trgovačkim objektima za prodaju prehrambenih proizvoda, kako u velikim trgovačkim lancima, tako iu manjim trgovinama, u veleprodaji i maloprodaji, Republička tržišna inspekcija izvršila je 114 kontrola formiranja cijena proizvoda čije su marže ograničene rješenjem. U 58 kontrola utvrđeno je da trgovci ne poštuju propisanu maržu, te su po tom osnovu izrečene novčane kazne u iznosu od 640.000 KM, a zbog ostalih utvrđenih nepravilnosti u poslovanju ovih subjekata izrečene su i novčane kazne u iznosu od 14.000 KM.

Za potrebe kontrole u trgovinama angažirani su i tržišni inspektori na razini jedinica lokalne samouprave, a gradski i općinski tržišni inspektori su u 27 slučajeva utvrdili da trgovci ne poštuju propisanu maržu, te su po tom osnovu izrečene novčane kazne u iznosu od 177.000 KM.

Zbog ostalih utvrđenih nepravilnosti u poslovanju ovih subjekata izrečene su novčane kazne u iznosu od 14.100 KM.

Procjene Udruženja građana “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, temeljene na analizi, pokazuju da prosječna četveročlana obitelj može uštedjeti i do 100 KM mjesečno ako kupuje proizvode iz programa zaključanih cijena.

– To nije mala stvar, pogotovo za umirovljenike – kazala je u izjavi za Fenu predsjednica te udruge Gordana Bulić.

Prema njezinim riječima, domaće tržište ostaje izuzetno ranjivo zbog velike ovisnosti BiH o uvozu ključnih roba kao što su energenti i žitarice, pa se svaki poremećaj na svjetskom tržištu ili kašnjenje isporuke vrlo brzo odražava na maloprodajne cijene, što građani gotovo odmah osjete.

– Svi globalni sukobi, od Bliskog istoka do Ukrajine, dovode do rasta nesigurnosti, a posljedice najbrže osjete male zemlje poput naše. Rast cijena je neumoljiv, opravdan i neopravdan, ali to na kraju plaća potrošač – istaknuo je Bulić.

Udio troškova prehrane u proračunu prosječnog bh. obitelji godinama je visok, ali sada premašuje prijašnje alarmantne postotke. U BiH se, kako dodaje Bulić, kao i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije, za hranu izdvajalo 40 do 70 posto prihoda, a danas je moguće i više.

Bulić je dodao da mnoge obitelji u Bosni i Hercegovini svojim prihodima mogu kupiti samo hranu ili čak i tu nemaju novca. Posebno su ugrožene velike obitelji, studenti i umirovljenici. Nabavke poput odjeće, bijele tehnike ili galanterije, kako je naglasila, čekaju bolja vremena iako cijene te robe gotovo i ne rastu, iako je za njihovu proizvodnju i dostavu do prodajnog mjesta potrebna energija.

– To nam definitivno govori da postoji manipulacija cijenama hrane, jer hrana je nešto što se mora kupiti i što se ne odgađa, a uvjereni smo da proizvođači i trgovci hranom sigurno imaju dobru zaradu, odnosno dobit – naglasio je Bulić.

Prema podacima Udruge, rast cijena osnovnih životnih namirnica u posljednjih pet godina doseže od 40 do 100 posto.

Bulić je napomenuo da je posebno problematična praksa prodaje goriva i druge robe sa starih zaliha po cijenama budućih nabava koje su često više.

– Ako se nafta kupovala po jednoj cijeni, ne bi se trebala prodavati po sasvim drugoj cijeni samo zato što se očekuje poskupljenje. Ali događa se. Isto vrijedi i za žitarice, brašno i drugu stratešku robu – dodao je Bulić.