Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (CIKBH) utvrdilo je da će za glasovanje izvan BiH na Općim izborima, koji su zakazani za 4. listopada, biti registrirana ukupno 48.074 birača.

Odlučeno je to na današnjoj sjednici SIP-a, nakon razmatranja izvješća o prijavama birača za glasovanje izvan BiH putem portala “e-Izbori” i izvješća o upisu izbjeglica u Središnji birački popis.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljena danas na web stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Danom objave smatrat će se da je dostavljen svim sudionicima izbornog postupka.

Na odluku je moguće izjaviti žalbu Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine, putem Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, u roku od dva dana od objave. Zbog neradnog roka žalbe će biti otvorene do ponedjeljka 3. kolovoza u ponoć.

Istovremeno, Središnje izborno povjerenstvo BiH odbilo je zahtjeve za upis u izvod iz Središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan BiH za 5.263 osobe sa statusom privremenog boravka u inozemstvu, jer nisu ispunjavale uvjete propisane Izbornim zakonom BiH.

Također, odbijena je registracija za 285 podnositelja zahtjeva sa statusom izbjeglice, jer ni oni nisu ispunjavali zakonske uvjete za registraciju za glasovanje izvan BiH.

Liste odbijenih prijava bit će objavljene danas na web stranici www.izbori.ba, u rubrici “Opći izbori 2026”. Svi čiji su zahtjevi odbijeni imaju pravo žalbe Apelacionom odjelu Suda BiH do 3. kolovoza u ponoć.

Prigovori se podnose putem Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, faksom na broj 033/251-329, e-mailom na adresu [email protected] ili osobno u sjedištu CIK-a Bosne i Hercegovine u ulici Danijela Ozme 7 u Sarajevu.

Stranka za Bosnu i Hercegovinu smatra da se član 5.15 Izbornog zakona BiH i dalje temelji na konceptu da glasački listić sadrži imena kandidata, te da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH nije ovlašteno propisivati ​​drugačiji sadržaj glasačkog listića od zakonom utvrđenog.

– Ujedno, to je model koji je gotovo nepoznat u demokratskim državama, gdje se na glasačkim listićima uglavnom nalaze imena kandidata. Uvođenje sustava u kojem birači u glasačkoj kabini moraju tražiti serijski broj kandidata na posebnom dijelu glasačkog listića s podacima može izazvati zabunu kod većeg broja birača, povećati broj nevažećih listića i smanjiti povjerenje građana u izborni proces – stoji u priopćenju stranke.

Dodaju da Stranka za BiH podržava uvođenje novih tehnologija za sprječavanje izborne krađe, ali one ne mogu biti izgovor za postupanje suprotno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Ukoliko se zadrži ovakav način glasovanja, Stranka za BiH smatra da će Središnje izborno povjerenstvo BiH snositi odgovornost za moguće negativne posljedice po zakonitost i regularnost izbornog procesa, kao i povjerenje građana u Opće izbore 2026. godine.

Pozivaju SIP BiH da svoje podzakonske akte uskladi s Izbornim zakonom BiH, jer podzakonskim aktima nije moguće mijenjati zakonom propisana pravila.

– Ukoliko Središnje izborno povjerenstvo BiH ostane pri ovoj odluci, Stranka za BiH će razmotriti pokretanje odgovarajućih zakonskih postupaka za zaštitu zakonitosti izbornog procesa i biračkog prava građana – priopćeno je iz Stranke za BiH.

Izvaci iz Privremenog popisa birača bili su dostupni biračima na javni uvid u razdoblju od 6. lipnja do 6. srpnja 2026. godine.

Prema podacima izbornih povjerenstava osnovnih izbornih jedinica, svoje je podatke ovjerilo ukupno 6.299 birača.

Najveći broj provjera zabilježen je u Prijedoru (2.412), Banjoj Luci (1.553), Tuzli (410) i Brčko distriktu BiH (210).

Prema dostavljenim podacima, od ukupno 143 izborna povjerenstva, njih 45 nije evidentiralo niti jednu provjeru podataka, dok su 82 evidentirala od jedne do 30 provjera.

U pet izbornih povjerenstava zabilježeno je od 31 do 60 provjera, u tri od 61 do 100 provjera, u četiri od 101 do 200 provjera, u dva od 201 do 500 provjera, dok su dva izborna povjerenstva zabilježila više od 1000 provjera podataka.

Izborna povjerenstva dostavila su i podatke o osobama za koje se zna da su preminule, a koje se još nalaze na Privremenom popisu birača.

Prema dostavljenim podacima, na području Bosne i Hercegovine evidentirana su imena 827 umrlih osoba.

Sukladno članku 3.1. Stavkom (5) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i članom 17. Pravilnika o obliku, sadržaju, korištenju i načinu izrade izvoda iz središnjeg biračkog spiska, izborna povjerenstva osnovnih izbornih jedinica bila su dužna izložiti Privremeni birački spisak na javni uvid u periodu od 120 do 90 dana prije dana održavanja izbora – priopćeno je iz SIP-a BiH.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine ovjerilo je ukupno 560 kandidacijskih lista za ove Opće izbore.

Na jučerašnjoj sjednici SIP-a odbijene su dvije kandidacijske liste jer nisu ispunile uvjete za ovjeru u roku koji je CIK dao za otklanjanje nedostataka. Riječ je o dvije liste Republikanske stranke Bosne i Hercegovine.

Osim toga, SIP je danas objavio rezultate žrijebanja kojim je određen redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću za Opće izbore koji će se održati 4. listopada.

Riječ je o 82 politička subjekta, odnosno stranke, koalicije i nezavisni kandidati.

Izvlačenje je jučer obavljeno elektronskim putem, umjesto dosadašnjeg izvlačenja kuglica, nakon čega je CIK na sjednici donio odluka i zapisnik o održavanju izvlačenja.

U nastavku možete vidjeti kako su stranke poredane na glasačkom listiću.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH danas je većinom glasova izglasalo Odluku o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića, uključujući i tekst u glasačkom listiću za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na koju je bilo primjedbi.

Tekst na glasačkom listiću bit će “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – bošnjački član”, “Predsjedništvo BiH – hrvatski član”, “Predsjedništvo BiH – srpski član”.

Protiv ove odluke bili su članovi CIK-a Suad Arnautović i Željko Bakalar. Za su bili Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, te članovi Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić i Vlado Rogić.

– Ova formulacija je u suprotnosti s odredbama Ustava i izbornog zakona. Njima je precizirano da se iz bosanskohercegovačkog entiteta FBiH kao jedinstvene izborne jedinice izravno bira po jedan član – Bošnjak i jedan Hrvat, a iz entiteta RS, također kao jedinstvena izborna jedinica, izravno se bira po jedan član iz reda srpskog naroda. U Ustavu i Izbornom zakonu ne postoji termin srpski član – rekao je Arnautović.

Istaknuo je kako je nedvojbeno da se odredbe Ustava moraju striktno primjenjivati.

– Imenica Bošnjak, Hrvat, Srbin označava osobu, pojedinca, a u ovom slučaju odgovara na pitanje ko se bira u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Navođenje posvojnih pridjeva označava pripadanje, a ne predstavljanje i odgovara na pitanje čiji je. Predlaže se da se u ovo tijelo bira bošnjački, hrvatski i srpski član, odnosno da se biraju predstavnici naroda, što nije ispravno niti je u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom. Jedina ispravna formulacija je birati pripadnike naroda, člana Predsjedništva BiH – Bošnjak/Hrvat/Srbin – istaknuo je Arnautović.

Njegova dodatna primjedba, kako je rekao, odnosi se na označavanje jedne izborne jedinice – Federacije BiH, sa dva broja, dva brojčana znaka.

– Postoje samo dvije izborne jedinice, FBiH i RS, i kao takve se moraju numerički označiti – dodao je Arnautović.

Na kraju je kazao kako “izražavam sumnju da se radi o naizgled tehničkim rješenjima, ali rješenjima koja su suprotna Ustavu i Izbornom zakonu i imaju duboku političku pozadinu”.

– Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorija Republike Srpske – stoji u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Na isti način je formuliran iu Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

– Članove Predsjedništva BiH, koji se neposredno biraju s područja Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji BiH… Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se bira neposredno s područja Republike Srpske – jednog Srbina, biraju birači upisani u Središnji birački popis. Popis birača za glasanje u Republici Srpskoj – stoji u Izbornom zakonu BiH.

Vlado Rogić je odgovorio kako je odluka apsolutno utemeljena na Ustavu i Izbornom zakonu.

– Ako pročitate članak 8.1 izbornog zakona, naći ćete upravo odrednicu bošnjački i hrvatski član, odnosno kandidat. U članku 5. Ustava, kada se pročita do kraja, naći ćete točnu definiciju bošnjačkog, hrvatskog i srpskog članka – tvrdi Rogić.

Dodao je da je to riješeno od Daytonskog sporazuma na isti način do danas.

– Mi se tako ponašamo 30 godina, a Arnautović, kada je bio predsjednik CIK-a, do danas to nije problematizirao, nego je čak i potpisao. Zašto to sada postaje problem, vjerojatno zbog nekih kandidata – rekao je Rogić.

Kazao je i da su potrebne dvije oznake za FBiH.

– Protiv sam centralizacije i izdizanja svega na državnu razinu, što je nepotrebno. Kad bi stavili jednu marku za FBiH, centralizirali bi i ispali jednu utrku. Imamo utrku za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva – dodao je Rogić.

Arnautović je reagirao rekavši da nije očekivao da će ga kolega tako vrijeđati, te da je negirao da se njegova rasprava odnosila na kandidata.

– Ovo je principijelna primjedba koju sam dao i 2022. godine. I tada sam je osporavao, ali kao predsjednik moram potpisati ono što je odluka većine – dodao je Arnautović, te upitao gdje je u članku 8.1. “Srpski član” piše u izbornom zakonu.

Ahmet Šantić citirao je ranije odluke u kojima se spominju hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva BiH.

– Možda bi najsretnija formulacija bila da se radi o članu Predsjedništva iz bošnjačkog/hrvatskog/srpskog naroda. S obzirom na to da to dosad nije učinjeno, podržavam normu koja je do sada bila – dodao je Šantić.

Nije bilo primjedbi na izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkog listića za ostale razine vlasti.

U Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) Bosne i Hercegovine održano je ždrijebanje kojim je utvrđen redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću za Opće izbore koji će se održati 4. listopada.

Prvo mjesto na listi osigurao je bh. inicijativa-Kasumović Fuad, a slijede HNP, Koalicija za državu, Demos, Stranka za život, Naša stranka, SDS, te nezavisni kandidat Ćamil Duraković, piše N1.

Slijede koalicija Socijalistička partija Petar Đokić – Demos – NDP, dok je deseto mjesto pripalo Josi Oršoliću.

Nadalje, 13. mjesto pripalo je koaliciji NSZ, PDA i Naprijed, Hrvatska petorka zauzela je 17. mjesto, a slijedi HDZ. SDP je na 19. poziciji, dok je SNSD na 21., a Zdenko Lučić na 22. mjestu.

Snaga naroda smjestila se na 26. mjesto, dok je Ujedinjena Srpska povučena stepenicu niže.

Od ostalih stranaka i koalicija, Zeleni BiH zauzeli su 32. mjesto (uz drugu listu na 53. mjestu), SPS Gorana Selaka 36. mjesto, a HDZ 1990 39. mjesto.

Zajednička koalicija NiP-a, SDP-a BiH i SPU-a BiH nalazi se na 42. mjestu, dok je SBB-Fahrudin Radončić zauzeo 52. poziciju.

Demokratska fronta je na 54. mjestu, SBiH na 58., PSS na 62., dok je nezavisna lista NiP na 63. mjestu.

SDA je na 67. mjestu, SDS na 78., a HSS na 82. mjestu.

Ovogodišnji ždrijeb drugačiji je od prethodnih. Nisu se koristile lopte, već nove tehnologije. Kako je rečeno, moći će se vidjeti tko je rangiran nakon što CIK na svojoj web stranici objavi QR kod.

Dužnosnici napominju da je procedura takva da se redoslijed na glasačkim listićima automatski pomjera naviše za one razine vlasti gdje pojedini politički subjekti nemaju evidentirane kandidate.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine održava ždrijeb kojim se utvrđuje redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću za Opći izbori koji će biti 4. listopada.

Žrijebanju su nazočili predstavnici ovjerenih političkih subjekata, akreditirani izborni promatrači i predstavnici medija.

Na ovim Općim izborima sudjeluju 82 politička subjekta. Do 20. kolovoza SIP će objaviti konačne kandidacijske liste i zaključiti Središnji birački popis.

Ovogodišnji ždrijeb drugačiji je od prethodnih. Nisu se koristile lopte, već nove tehnologije. Kako je rečeno, moći će se vidjeti tko je rangiran nakon što CIK na svojoj web stranici objavi QR kod.

No, oni koji su bili na žrijebanju “primjetili su” da je, između ostalog, SDP na 19. mjestu, SDA na 67. mjestu, bh. zelena na 32…

Ždrijeb možete pogledati u videu ispod.

Na Općim izborima građani biraju članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, zastupnike u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednika RS-a te zastupnike u skupštinama kantona u FBiH.

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (CIKBH) na hitnoj je sjednici izreklo novčane kazne Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), Demokratskoj narodnoj zajednici (DNZ) BiH – Krajiškoj stranci i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zbog kršenja odredbi Izbornog zakona BiH.

SDS je kažnjen sa 3.000 KM zbog prijevremene predizborne kampanje, nakon što je član Predsjedništva te stranke Đorđe Miličević gostujući u emisiji “Bez uvijanja” Radio-televizije BN predstavio dijelove oporbenog programa.

Središnje izborno povjerenstvo BiH utvrdilo je da se ne radi samo o informiranju javnosti o aktualnim temama, već o političkoj komunikaciji i predstavljanju programa koji mogu utjecati na izbornu odluku birača prije početka službene izborne kampanje.

SDS-u je također naloženo da ukloni spornu objavu.

Novčanom kaznom od 3.000 KM izrečena je stranci DNZ BiH – Krajiška stranka zbog snimka objavljenog 20. juna na Facebook profilu predsjednika stranke Rifata Dolića.

Video isječak predstavlja rezultate stranačkog djelovanja i prikazuje snimke s ranijih predizbornih skupova. Iako je priopćenje predstavljeno kao obilježavanje 30 godina postojanja i političkog djelovanja stranke, SIP BiH je zaključio da njegov sadržaj, poruke i svrha predstavljaju preuranjenu izbornu kampanju.

Središnje izborno povjerenstvo BiH kaznilo je SNSD s 4.000 KM zbog izjava predsjednika te stranke Milorada Dodika o uvođenju izbornih tehnologija.

Postupak je pokrenut nakon inicijative Udruženja za borbu protiv korupcije Transparency International u Bosni i Hercegovini. Središnje izborno povjerenstvo BiH utvrdilo je da tvrdnje da su “stranci lažirali elektronički način glasovanja”, da su izbori tehnološki namješteni i da postoji međunarodna namjera utjecaja na izborni rezultat, predstavljaju širenje lažnih informacija koje ugrožavaju integritet izbornog procesa.

Također je utvrđeno da je Dodik sličan sadržaj objavio 3. srpnja na svom Facebook profilu.

Povjerenstvo je istovremeno obustavilo postupak protiv Hrvatske stranke prava BiH (HSP BiH) i Tihomira Šarca jer je ocijenjeno da sporna objava ne sadrži poziv biračima da glasuju za kandidata ili političku stranku, predstavljanje predizbornog programa ili druge elemente preuranjene kampanje.

Protiv obustave postupka glasao je Željko Bakalar, član SIP-a BiH, koji je ocijenio da objava nije samo obavijest o mogućoj kandidaturi, već i politička promocija, te da odluka nije u skladu s ranijom praksom Povjerenstva.

Rok za registraciju birača za glasovanje putem pošte na Općim izborima u BiH istekao je sinoć u ponoć, a do isteka roka prijavilo se 60.037 birača, rekao je predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Jovan Kalaba na hitnoj sjednici SIP-a BiH.

Prema njegovim riječima, utvrđeno je da 35.455 registriranih birača ispunjava propisane uvjete, dok je još u tijeku unos podataka za 6.841 birača.

Kalaba je naveo da trenutno 3.835 zahtjeva nije prihvatljivo, ali da će te prijave biti pregledane kako bi se utvrdili razlozi zašto nisu prihvaćene.

Iz SIP-a su ranije kazali da je uvođenje procesa digitalne registracije značajan iskorak u olakšavanju ostvarivanja biračkog prava građanima izvan BiH.

Međutim, predstavnici bh. dijaspore smatraju da je, unatoč mogućnosti elektronske registracije, cijeli proces još uvijek složen, posebice zbog obveze ponovne registracije za svaki izborni ciklus i glasovanja putem pošte.

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine odbilo je pokrenuti postupak po prijavi Transparency Internationala u BiH protiv članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i premijera Republike Srpske Save Minića zbog mogućeg vođenja prijevremene izborne kampanje i obećavanja materijalne koristi biračima.

Prijava nije razmatrana na sjednici SIP-a, ali je upućen dopis TI BiH u kojem se navodi da osporeni navodi ne predstavljaju kršenje Izbornog zakona BiH.

Tako je SIP, bez javne rasprave i glasanja članova Povjerenstva, odlučio da neće pokretati postupak po službenoj dužnosti.

TIBiH je podnio prijavu zbog obraćanja Cvijanović i Minića na tradicionalnom druženju umirovljenika Teslića i Kotor Varoša, koje je održano 5. jula ove godine.

U videu objavljenom na YouTube platformi nekoliko dana kasnije, Minić je rekao:

– A ja ovdje uopće nisam došao politički. Tko traži glasove, taj mora raditi. A kada uradi, kada uradi nešto kao što smo čuli šta je uradila predsjednica Cvijanović, onda to dođe samo po sebi.

Pominjanje glasova, međutim, nije bilo dovoljno da CIK Minićevo obraćanje učini političkim.

Cvijanović je, govoreći o odnosu Vlade prema umirovljenicima, ustvrdila da su “napravili velike zakone” kako bi osigurali stabilan ambijent, a potom najavila:

– Bit će mirovina, bit će redovnih mirovina, bit će povećanja, redovitih i izvanrednih, usklađivanja. Zahvalnost, naravno, i upravi umirovljenika. Imali smo dobru suradnju toliko godina jer smo shvatili da se moramo držati zajedno.

Cvijanović je okupljenima poručila i da “premijer ima torbu”, da je “tamo najbolje”, te dodala:

– S njim je najbolje biti dobar, kažem vam! Hvala vam još jednom, učinili ste nam veliku čast. Počastit ćemo se kako smo zajedno prošli do sada, odnosno kroz sva ta vremena, tako će biti i ubuduće.

Iako ove izjave imaju elemente preuranjene kampanje i obećanja novčane ili druge materijalne koristi, CIK je zaključio da u izjavama u kojima se traži podrška političkoj stranci ili kandidatu nema političkih poruka, jer nije spomenuto ime stranke, konkretan kandidat, niti politički program.

Komisija je također navela da su Cvijanović i Minić u spotu predstavljeni isključivo kao nositelji javnih funkcija, a ne kao članovi SNSD-a.

Povjerenstvo je pritom ocijenilo da su sporne izjave “uglavnom obične izjave i šale koje razmjenjuju s posjetiteljima skupa”.

U obrazloženju se kao relevantna okolnost navodi i to što CIK nije mogao utvrditi da je osoba koja je snimila i montirala spot povezana sa SNSD-om, iako se prijava nije odnosila na političko opredjeljenje autora videa, već na sadržaj izjava javnih dužnosnika i kontekst u kojem su date.

Javni skup na kojem su iznesene kontroverzne poruke organizirala je Udruga umirovljenika RS-a koja svoje aktivnosti financira iz proračuna i koja, prema podacima platforme Odvorno.st, dobiva više od 700 tisuća KM javnog novca.

I pored toga što je nevladinim organizacijama zabranjeno političko djelovanje, predsjednik ovog udruženja je ranije javno podržao kandidata SNSD-a na izborima, a za ovu kampanju, koja je već uveliko u tijeku, organizirao je skup na kojem su politički govori držali kandidati SNSD-a za ključne funkcije, iako je to zabranjeno na manifestacijama koje se finansiraju javnim novcem.

No, kako je CIK odbio provesti proceduru, okolnosti organiziranja ovog skupa nisu niti ispitane.

SIP je također odbio postupiti po zahtjevu koji se odnosio na zabranu obećavanja novčane nagrade ili druge materijalne koristi. Povjerenstvo navodi da se iz izjava nije moglo jasno utvrditi da je riječ o konkretnim obećanjima za dobivanje potpore, zbog čega izvješće nije proslijeđeno nadležnom općinskom izbornom povjerenstvu. Tako izjave o glasovima, povećanju mirovina i “premijerskoj torbici” nisu bile dovoljne ni za razmatranje prijave pred članovima SIP-a, priopćio je Transparency International BiH.