Ravnatelj Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine (CIP) Damir Ljubić vratio je državnu službenicu na posao iako za to nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti, utvrdio je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u izvješću o radu Centra u 2025. godini.

Radilo se o tome da je uposlenica ove bh. institucije na radnom mjestu stručne suradnice potvrdila kandidaturu za lokalne izbore 2024. godine, te je po tom osnovu u kolovozu te godine ostvarila pravo na odsustvo iz državne službe.

No službenica je u prosincu 2024. godine podnijela zahtjev za povratak na posao. Navela je da su ispunjeni uvjeti za prekid dopusta iako je mandat dobila na izborima, a to i službenički posao su po zakonu nespojivi.

Direktor CIP-a Damir Ljubić odobrio ju je, a da to očito uopće nije provjerio, već ju je vratio na posao isključivo na njezin zahtjev. Na posao u Centar vratila se 6. siječnja 2025. godine.

Revizori su istaknuli da se državni službenik može vratiti na radno mjesto samo ako ne uspije na izborima ili mu istekne mandat, te da je poslodavac prije donošenja odluke o povratku zaposlenika dužan utvrditi ispunjenje jednog od tih uvjeta.

– Iz predočene dokumentacije ne može se zaključiti da je poslodavac provjerio ispunjavanje zakonskih uvjeta za povratak radnika na rad. Također, na temelju javno dostupnih službenih podataka utvrđeno je da je državna službenica izabrana u predstavničko tijelo za koje se prijavila i obnaša tu funkciju, što dodatno ukazuje da nisu ispunjeni uvjeti za njen povratak u državnu službu. Odluka o povratku donesena je isključivo na temelju zahtjeva zaposlenika, bez dokaza da je utvrđeno postojanje nekog od propisanih temelja iz Zakona – stoji u revizorskom izvješću.

Krajem svibnja 2025. godine Agencija za državnu službu BiH razriješila ju je dužnosti državne službenice u Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja.

Na čelu CIP-a od 2017. godine nalazi se Damir Ljubić, koji je u veljači ove godine po treći put izabran za direktora ovog bh. institucija.

Osim nezakonitog vraćanja na posao, revizija je ukazala i na zapošljavanje na određeno vrijeme bez raspisivanja natječaja, kao i problematične isplate. dnevnica.

– U 2025. godini Centar je sklopio dva ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju od po tri mjeseca s jednom osobom za radno mjesto državnog službenika. Ugovori su sklopljeni bez prekida radnog odnosa između ugovora i bez raspisivanja javnog oglasa – stoji u izvješću uz napomenu da se ugovor na određeno vrijeme bez natječaja može sklopiti samo na tri mjeseca.

Na službena putovanja Centar je potrošio 24.139 KM, od čega više od polovine na putovanja u inozemstvo.

– U slučajevima kada je kao prijevozno sredstvo korišten zrakoplov, obračun dnevnica nije rađen za period od polaska do dolaska zrakoplova u Bosnu i Hercegovinu, već od trenutka početka putovanja. Također je uočeno da se zaposlenicima isplaćuje 30 posto od iznosa propisane inozemne dnevnice čak iu slučajevima kada je organizator manifestacije snosio troškove dnevnice – upitali su revizori.

Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja u 2025. godini raspolagao je s gotovo 1,3 milijuna KM, a ima 17 zaposlenih.

Centar ima sedmeročlani Upravni odbor čije naknade koštaju više od 66.500 KM.

Tvrtka Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Elona Muska, planira pokrenuti masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računala te prijeći na potpuno automatizirani kirurški zahvat do 2026. godine.

Ovu objavu objavio je Musk na društvenoj mreži X te tako dao najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja tvrtke.

Implantat je razvijen s ciljem da pomogne osobama s ozbiljnim neurološkim oboljenjima, prvenstveno onima s ozljedama leđne moždine. Tehnologija omogućuje izravnu komunikaciju između mozga i računala, bez potrebe za fizičkim pokretima.

Prvi pacijent koji je primio Neuralink implantat već je pokazao praktične mogućnosti sustava. Uređaj je koristio za igranje videoigara, surfanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomicanje kursora na laptopu, koristeći samo svoje misli.

Neuralink je započeo s ispitivanjima na ljudima 2024. nakon što je otklonio zabrinutost američke Uprave za hranu i lijekove, FDA. Regulator je odbio prvi zahtjev tvrtke još 2022. godine, što je odgodilo početak kliničkih ispitivanja.

Prema informacijama koje je tvrtka objavila u rujnu, 12 ljudi diljem svijeta s teškom paralizom već je dobilo Neuralink implantat. Trenutno koriste uređaje za kontrolu digitalnih alata, ali i određenih fizičkih sustava, izravno putem moždanih signala.

Paralelno s kliničkim napretkom, Neuralink je u lipnju osigurao 650 milijuna dolara novih ulaganja, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.

Najambiciozniji dio Muskove najave odnosi se na plan potpune automatizacije kirurškog zahvata ugradnje implantata. To bi značilo da se zahvat izvodi uz minimalnu ili nikakvu izravnu intervenciju liječnika, uz pomoć robota i sustava za precizno pozicioniranje.

Ostvare li se ovi planovi u najavljenom roku, Neuralink bi za nešto više od godinu dana iz eksperimentalne faze mogao prijeći u industrijsku proizvodnju, uz znatno veći broj korisnika nego dosad.

Takav bi razvoj također otvorio nova pitanja, od medicinske sigurnosti i etike do dostupnosti tehnologije i njezine cijene. Za sada, pak, fokus ostaje na pacijentima s najtežim oblicima paralize, za koje Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad svojim digitalnim i fizičkim okruženjem.