Razvijaju se tri nova cjepiva za borbu protiv rijetkog soja ebole koji je dosad odnio gotovo 250 života.

Međunarodna inicijativa za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI), koja radi na razvoju jednog od cjepiva, upozorila je da bi ova epidemija mogla postati najgora dosad.

Sveučilište Oxford i farmaceutska tvrtka Moderna također rade na razvoju cjepiva protiv vrste Bundibugyo, piše BBC.

Koalicija za inovacije pripravnosti za epidemiju (CEPI), koja financira rad sve tri skupine, poručila je da je “svaki dan ključan”.

U Demokratskoj Republici Kongo trenutačno postoji više od 1000 sumnjivih slučajeva zaraze, dok je devet slučajeva potvrđeno u susjednoj Ugandi.

Sve je veća zabrinutost da bi epidemija, koja je otkrivena tek nakon što se proširila u sukobima opterećenom području s ograničenim zdravstvenim resursima, mogla dosegnuti razmjere najveće epidemije ebole u povijesti, koja je pogodila zapadnu Afriku između 2014. i 2016. Tada je bilo zaraženo gotovo 29.000 ljudi, a više od 11.000 ih je umrlo.

dr. Mark Feinberg, direktor IAVI-ja, rekao je:

– Mislim da postoji ozbiljna prijetnja da ova epidemija bude jednako teška kao ona, ako ne i gora. Razvoj cjepiva i drugih zaštitnih mjera očito mora biti prioritet – rekao je.

Njegove su se riječi poklopile s upozorenjima humanitarne organizacije Liječnici bez granica (MSF) koja je stanje opisala kao “izuzetno alarmantno”, napominjući da nikada dosad nije “zabilježeno toliko slučajeva u tako kratkom razdoblju”.

Cjepiva se moraju razviti za svaki pojedinačni tip virusa ebole. Postoji šest poznatih vrsta, ali samo tri uzrokuju epidemije kod ljudi.

Već postoji cjepivo za najrašireniji tip, zairski ebolavirus. Međutim, trenutnu epidemiju uzrokuje drugačiji soj, poznat kao Bundibugyo ebolavirus. Ova je vrsta do sada zabilježena samo dva puta i protiv nje ne postoji odobreno cjepivo.

IAVI razvija modificiranu verziju cjepiva protiv ebole u Zairu za zaštitu od virusa Bundibugyo. Eksperimentalno cjepivo testirano je na majmunima, gdje je brzo aktiviralo imunološki sustav i pružilo gotovo stopostotnu zaštitu.

Feinberg je rekao da ga dosadašnji rezultati čine “optimističnim u pogledu potencijala cjepiva”, ali da će trenutno trebati između sedam i devet mjeseci da cjepivo bude spremno za klinička ispitivanja, iako istraživači rade na ubrzanju tog procesa.

U međuvremenu, farmaceutska tvrtka Moderna objavila je da koristi svoju mRNA tehnologiju – primijenjenu na brzi razvoj cjepiva tijekom pandemije Covid-19 – za razvoj cjepiva protiv virusa Bundibugyo.

– Djelovat ćemo hitno, ali i s punom znanstvenom strogošću, kako bismo podržali odgovor na epidemiju i približili potencijalno cjepivo zajednicama kojima je najpotrebnije – rekao je Stéphane Bancel, izvršni direktor Moderne.

Sveučilište Oxford također je priopćilo da koristi vlastitu tehnologiju cjepiva, koja je spasila mnoge živote tijekom pandemije Covid-19, za razvoj novog cjepiva protiv ebole.

Očekuje se da bi njihovo cjepivo moglo biti spremno za klinička ispitivanja za dva do tri mjeseca.

Sva tri cjepiva imaju isti cilj – naučiti tijelo prepoznati strukturu na površini virusa poznatu kao Bundibugyo glikoprotein. Međutim, svaki koristi drugu tehnologiju da bi to postigao.

IAVI koristi živi, ​​ali bezopasni virus koji je genetski modificiran da nosi glikoprotein ebole. Imunološki sustav se bori protiv ovog bezopasnog virusa, a usput uči kako prepoznati virus ebole.

Moderna i Oxford imaju drugačiji pristup. Njihova cjepiva uvode dio genetskog koda u tijelo koji daje upute stanicama da proizvode glikoprotein Bundibugyo. Organizam ga prepoznaje kao strano tijelo i počinje stvarati obrambenu reakciju.

Na taj način imunološki sustav dobiva prednost i bolje je pripremljen za borbu protiv stvarne infekcije virusom ebole.

Međutim, razlike u tehnologijama i načinu na koji stimuliraju imunološki odgovor mogu utjecati na razinu zaštite ili broj potrebnih doza. Sve to mora biti potvrđeno kliničkim ispitivanjima.

CEPI financira rane faze istraživanja.

– Kako se virus Bundibugyo brzo širi, a nema odobrenih cjepiva, svaki dan je ključan u utrci protiv ove smrtonosne bolesti – rekao je direktor CEPI-ja dr. Richard Hatchett.

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je:

– Cjepivo protiv virusa Bundibugyo moglo bi pomoći u kontroli ove epidemije i ojačati spremnost za buduće epidemije.

Je li moguće da se koronavirus svake godine u nekom obliku pojavi u tijelu onih koji su ga preboljeli 2020. i 2021. godine? Zatim, jesu li ovaj virus i cjepiva uzrokovali porast oboljelih od raka, neka su od pitanja koja muče veliki broj građana u našoj zemlji.

Prvi slučaj koronavirusa u našoj zemlji zabilježen je 5. ožujka 2020. godine u Banjoj Luci.

Da virus sjedi, čuči i čami u tebi...

– Imao sam koronu u ožujku 2021. i od tada mi se čini da imam koronu svake godine u isto vrijeme. Uvijek isti simptomi, visoka temperatura, kašalj, slabost, znojenje, gubitak apetita, pa se oporavljam danima. U jednom trenutku izgubim njuh. Nemoguće da je to slučajnost – govori nam čitatelj Faktora iz Sarajeva.

Pulmolog Edo Selimić iz Sarajeva, koji je u jeku korona virusa među prvim liječnicima iznio svoja iskustva s virusom, kaže da nije moguće da se virus SARS-CoV-2 u ljudskom tijelu pojavi svake godine u isto vrijeme.

– Ako je virus u vama, onda će stalno raditi problem, 12 mjeseci, a ne periodično. Za alergije znamo da je potrebna genetska osnova i to je dokazano. Virusi toga nemaju. Virus je infekcija. Tijelo se svojim imunološkim sustavom bori protiv te infekcije i imate odgovor u smislu temperature, a onda i svih ostalih odgovora. I sada, kada virus sjedi, čami i čuči u vama i čeka povoljan trenutak od novembra do marta da vam da te simptome, nešto baš i ne štima s onim što medicina zna – rekao je doktor Selimić za Faktor.

Kaže da ni sam ne zna koliko je puta prebolio koronu.

– Radio sam bez maske, prozor je bio stalno otvoren, pa sam kupio, filtrirao… Niste znali što je to što ubija, a ubija. Svojedobno je netko rekao da je virus. Imaš mokru biologiju i virusologiju na četvrtoj godini i sve to naučiš, ali sad se pojavio neki monstrum s tisućama priča i tumačenja, a Kinezi nisu bili korektni, pa su napravili brošuru i pustili je po svijetu i besplatno dali svoja iskustva, a onda smo mi na temelju toga počeli stvarati.

Prvi put kada sam imao koronu, imao sam temperaturu 12 dana, od toga sam sedam dana radio sa subfebrilom, 37,2 koji je navečer pa nestane ujutro i mislite da je to neki bezvezni virus koji nema veze s koronom jer je puno strašniji. Radite s mnogim respiratornim bolesnicima koji vam donose sve i svašta. Međutim, kada mi je žena postala febrilna i kada sam joj napravio famozni PCR test i vidio da je pozitivna, napravio sam to i sebi i vidio da sam i ja pozitivan. Tada sam se prvi put susreo i prošao kroz taj virus, a ljudi su završavali na respiratorima, umirali i svašta – kaže Selimić.

Podijelio je svoj stav o ovom virusu.

– Dakle, virus kao virus, samo što je laboratorijski modificiran, jer me nitko ne može uvjeriti da nisam u pravu da ga je netko modificirao. Mislim da je bilo i fragmenata HIV-a, tuberkuloze, jer sam tijekom tog COVID-19 našao 14 simptoma. Hvatao sam simptome što se događa s jetrom, što s živcima, mirisom i okusom, trombocitima, tj. crvenom lozom i onda vidiš da je čudovište stvoreno namjerno, je li to neki bolesni um. Jer nisu svi znanstvenici pozitivni. Virusno čudovište stvoreno je da izazove svjetsku kugu. Virus je došao, prošao, otišao i ostavio posljedice – kaže Selimić.

Osvrnuo se na virus herpesa koji nosimo u tijelu.

– Vidjeli ste da čim imate tešku bolest, nešto se događa s vašim imunološkim sustavom, da se herpes pojavi negdje između usta i nosa, taj virus je u tijelu koji cirkulira i čeka da oslabi imunološki sustav organizma da bi se pojavio, buknuo u manjem ili većem obliku na spoju sluznice i kože, odnosno usana i nosa – objašnjava Selimić.

Pitali smo imaju li korona i cijepljenje protiv SARS-CoV-2 veze s porastom raka.

– Kad gledate kriminal, gdje je najveći? Pa na prvom mjestu je naftna industrija, zatim farmaceutska industrija, a tek na trećem mjestu su lijekovi. Novac, interes i pohlepa su nevjerojatni na ovoj kugli zemaljskoj, a onda se pojavilo genetski modificirano cjepivo. Treba vam pet do deset godina da napravite studiju o jednom lijeku, a što je cjepivo, a ne lijek. Zanimljivo je da se u roku od godinu dana, čak manje od godinu dana, pojavilo genetski modificirano cjepivo – kaže Selimić i dodaje:

– Nitko nikada nije napisao post-festum studije, da kažemo utjecaj virusa na eventualni nastanak raka. Jesu li ljudi bili zainteresirani, nezainteresirani, je li netko zabranio da se ti znanstveni radovi rade, to je sad sve otvoreno pitanje.