Mnogi branitelji ne znaju koji su braniteljski propisi prilagođeni izmijenjenom Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odnosno koje kategorije branitelja neće biti oštećene člankom 81. Zakona o PIO-u pri odlasku u mirovinu i imati mirovinu nižu od najniže, a koje su već oštećene ili će tek biti.

Trenutačno najniža mirovina ostvarena do siječnja 2026. godine iznosi 666,76 KM, a prije izmjena Zakona o PIO-u slovila je za najnižu mirovinu u Federaciji BiH, sada ima još manju mirovinu. Prema članku 81. Zakona o PIO, to je starosna mirovina od 434 KM za 15 godina staža, a manje od 20 godina i 65 godina života.

– Ima nas dosta kojima nije jasno koji će branitelji kada odu u mirovinu s 15, 20, 25 godina staža imati mirovinu 666,76 KM, a koji će imati 434 KM, 470 KM… Nije u redu da su neki braniteljski zakoni prilagođeni izmjenama Zakona o PIO, a neki nisu. Zar nismo svi branili državu i sad su jedni zaštićeni, a drugi nisu. Osim toga, nakon agresije na našu zemlju, ne samo borci nego i ostali građani su radili, ali im nije plaćen staž. Mogli ste se suprotstaviti poslodavcu, ali biste ostali bez posla i primanja, tako da je dugi niz godina jedina opcija bila rad na crno – govori nam čitatelj Faktora, demobilisani borac Samir iz Sarajeva.

Parlament FBiH je u siječnju usvojio izmjene i dopune triju zakona kojima se regulira ostvarivanje prava na mirovinu pod povoljnijim uvjetima za borce.

Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima ratnih časti i odlikovanja i članova njihovih obitelji, Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih obitelji propisano je da dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja stječe pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo u starosnu mirovinu kad navrši 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog stažapod uvjetima i na način propisan Zakonom o PIO-u, uz uvjet da nNajniži iznos mirovine ne može biti manji od najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine. To je sadašnjih 666,76 KM.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja propisano je da pripadnici oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine kojima je priznato sudjelovanje u obrani zemlje najmanje tri godine i koji nisu dezertiralistječu pravo na starosnu mirovinu u visini najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine, a koja iznosi sadašnjih 666 KM, i prije navršenih 65 godina života, uz uvjet da imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža.

I na kraju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji Ratni vojni invalidi stječu pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, u visini najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine u FBiH..

Tako člankom 81. Zakona o PIO-u zaštićeni su dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, borci koji su u obrani domovine imali najmanje tri godine te ratni vojni invalidi prilikom odlaska u mirovinu.

Borci koji imaju manje od tri godine u vojsci nisu zaštićeni.

Demobilisani borci koji imaju manje od tri godine u odbrani zemlje oštećeni su odlaskom u penziju po članu 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i ostali građani Federacije koji su bili zaposleni odmah po završetku agresije, a danas nemaju ni 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplatili staž.

Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u u siječnju ove godine uveden je diferencirani obračun najnižih starosnih mirovina, pa sada osoba koja, primjerice, ima 15 do 20 godina staža i 65 godina života, može imati mirovinu od 434 KM. Prije izmjena ti su korisnici imali pravo na minimalnu mirovinu koja sada iznosi 666,76 KM.

– Očekujemo da se članak 81. Zakona o PIO-u pred Ustavnim sudom Federacije proglasi neustavnim. Naše su oči uprte u to. Osim toga, početkom siječnja ove godine vidjeli smo diskriminaciju koja se sprema demobiliziranim borcima i alarmirali smo Federalno ministarstvo za pitanja boraca, imali sastanak u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje, ali ništa nije poduzeto. Pokrenuta je i inicijativa za izmjene Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji – govori za Faktor Aljo Bošnjaković, predsjednik Udruženja dobitnika najviših ratnih priznanja FBiH.

Dodaje da se ovaj problem mora što prije riješiti.

– Netko može reći: “Kako nije uspio skupiti staž?”, a ja sam tu izričit i kažem “jedva je skupio tih 15 godina staža jer mu poslodavci nisu platili”. Druga stvar, demobilisani borci se tada nisu uspjeli zaposliti jer su drugi bili prioritet. Nije borac kriv što je jedva skupio tih 15 godina staža i došao i skrasio se u 65. godini, nije više za posao. Barem na taj način država bi mu se trebala odužiti. Borci koji sada pod tim uvjetima odlaze u mirovinu dobivaju rješenja za 400-tinjak maraka. Točnije, manja mirovina za nekih 260 KM – kazao je Bošnjaković.

Koordinacija boračkih udruga FBiH sagledala je u siječnju ove godine kakve će posljedice imati izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju na demobilizirane borce i na to su ukazali nadležnima, kazao je za Faktor Aljo Bošnjaković, šef Koordinacije.

S obzirom na to da Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida nije reagiralo, sada svi oni branitelji koji nemaju najmanje tri godine služenja u obrani domovine, prilikom odlaska u mirovinu dobivaju rješenja za mirovinu u iznosu nižem od minimalca koji iznosi 666,76 KM. Primaju mirovine od 400 ili 450 KM.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u svi oni koji su, primjerice, imali 15 godina staža i 65 godina života, imali su najnižu mirovinu u sadašnjem rasponu, a to je 666,76 KM. Sada s do 20 godina staža i 65 godina života osoba može imati mirovinu od 434 KM, i to ako mu je plaća svih 15 godina bila u prosjeku u Federaciji BiH.

Treba reći da su mnogi od njih nakon završetka agresije počeli raditi i do danas umjesto 30 godina staža imaju nekih 17, 18 ili 20 godina staža, jer im poslodavci nisu uplaćivali radni staž.

– Diskriminirajući članak 81. Zakona o PIO-u uočili smo odmah u siječnju. I onda smo inzistirali i napravili nacrt izmjena i dopuna Zakona o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih obitelji jer smo primijetili da će ljudi ostati uskraćeni za minimalnu mirovinu, odnosno da će biti puno niža. I na posljednjem sastanku kod resornog ministra Nedžada Lokmića, koji je održan 25. lipnja, inzistirali smo da se mora pristupiti izmjenama ovog zakona o demobiliziranim borcima, jer mi je neshvatljivo da čovjek s dvije godine, 11 mjeseci i 29 dana vojnog staža ima mirovinu od 400 KM jer ne može ući u Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja, jer u njemu stoji da mora imati najmanje tri godine vojnog roka – kaže Bošnjaković.

Kaže da pojedini političari ne mogu reći da nisu reagirali.

– Političarima koji su u suštini populisti, koji inzistiraju da se šest mjeseci kasnije ispravi nepravda prema borcima, poručujem da kucaju na otvorena vrata. To smo uočili još u siječnju i osobno sam inzistirao da se zakon izmijeni, a Koordinacija je to podržala. Očekujem da se taj problem riješi jer to nije u redu. Bili smo u veljači u Zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje po tom pitanju i bilo je otpora. No, ukoliko Parlament FBiH prihvati izmjene zakona, Zavod PIO će ih morati provesti. Osim toga, čekamo presudu Ustavnog suda FBiH u vezi s člankom 81. Zakona o PIO i očekujemo da će ga oni proglasiti neustavnim – kazao je Bošnjaković.