Građani Federacije BiH koji su uvjete za mirovinu stekli od 1. siječnja do 23. siječnja otišli su u mirovinu prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio tek 23. siječnja, a zakon se od 1. siječnja primjenjuje retroaktivno.

Tako, u trenutku kada su podnijeli zahtjev za mirovinu na snazi ​​je bio stari zakon, jer su izmjene donesene tek 23. siječnja, no išlo se po izmijenjenom zakonu, jer je pri donošenju stajalo da se primjenjuje retroaktivno, od 1. siječnja..

– Federalni zavod, kao javna ustanova koja provodi propise iz ove oblasti, dužan je primjenjivati ​​Zakon onako kako ga je usvojio zakonodavac, odnosno od 1. siječnja 2026. godine – saopćeno je iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Parlament FBiH usvojio je i izmjene članka 81. koji se odnosi na najniže starosne mirovine, kojim su uvedene mirovine niže od najniže, što je prepisano iz manjeg bh. entitetu RS.

Sada će osoba koja je, primjera radi, imala 15 godina radnog staža i 65 godina života i svih tih 15 godina prosječnu plaću u Federaciji, imati mirovinu od 434 KM.. Oni s 20 godina staža i manje od 25 godina imat će 470 KM mirovine, a svi oni koji imaju 25 godina staža te više i manje od 30 godina imat će 507 KM.

Prema starom zakonu imali bi veću mirovinu, koja ne bi bila manja od najniže, koja sada iznosi 666,76 KM.

I to nije sve, ako sve te godine niste imali prosječnu plaću, onda u mirovini nećete dobiti bod za svaku godinu. Ako vam plaća znači pola boda godišnje, onda za 15 godina staža i 65 godina života možete očekivati ​​mirovinu od 197 KM.

Zbog svega ovoga grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO i njegovu retroaktivnu primjenu od Ustavnog suda FBiH.

– U razdoblju od 1. do 23. siječnja 2026. evidentirano je ukupno 1995 korisnika koji su ostvarili pravo na mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.. Od toga je 197 korisnika pravo je ostvarilo uz mirovinski staž do 20 godina. Najznačajnija izmjena Zakona, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2026., odnosi se na članak 81. koji uređuje najnižu, zajamčenu i najvišu mirovinu.

Tom je izmjenom propisano čak šest kategorija najniže starosne mirovine, pri čemu je kategorizacija izvršena na temelju navršenog mirovinskog staža. Izmjene nisu donijele promjene u načinu izračuna visine mirovine, već se ogledaju u osiguravanju više vrsta najnižih mirovina – i to samo u slučajevima kada mirovina izračunata na temelju staža i uplaćenih doprinosa ne doseže iznos najniže mirovine. U navedenom razdoblju pravo na najnižu mirovinu ostvarilo je ukupno 96 korisnika – kazao nam je Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje se odnose na izračun najniže starosne mirovine, a koje donose manje iznose mirovina u odnosu na prijašnji zakon, izazvale su veliku pozornost javnosti. Izmjene zakona potvrdio je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH 23. siječnja, ali se zakon retroaktivno primjenjuje od 1. siječnja.

Prema starom Zakonu o PIO-u najnižu starosnu mirovinu imala je osoba s 15 godina staža i 65 godina života (trenutno je 666,72 KM), a sada ta mirovina iznosi 434 KM, i to ako je osoba svih 15 godina imala plaću u visini prosječne plaće u Federaciji BiH.

Od Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje zatražili smo da nam pojasne što ako je u tih 15 godina staža osoba imala plaću nižu od prosjeka u FBiH, primjerice, ako je imala pola boda godišnje, odnosno manje od 1.500 KM.

Pitali smo kolika će biti mirovina toj osobi kada ode u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina radnog staža, zatim, kolika će biti mirovina ako je u svakoj od 20 godina staža imao po pola boda, odnosno 25 godina staža.

– U praksi je gotovo nemoguće da osiguranici tijekom cijelog radnog vijeka ostvare potpuno jednake prihode, pa su stoga analize koje se temelje na takvoj pretpostavci uglavnom teorijske.

No, ako bismo zamislili tri scenarija u kojima osiguranici imaju radni staž od 15, 20 ili 25 godina, s plaćom koja je svake godine iznosila polovicu prosječne plaće, sva tri osiguranika bi prema sadašnjem načinu obračuna ostvarila mirovinu nižu od najniže mirovine propisane člankom 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (uz ispunjenje i drugih zakonskih uvjeta). Najniža mirovina zajamčena je osobama s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a iznimno osobama u državama s kojima BiH ima sklopljen sporazum u ovoj oblasti (Hrvatska i Slovenija) – navode iz Federalnog zavoda PIO i dodaju:

Prema sadašnjoj vrijednosti općeg boda navedene bi mirovine iznosile

za 15 godina radnog staža: 197,55 KM,

za 20 godina radnog staža: 263,40 KM,

za 25 godina radnog staža: 329,25 KM,

Kada bi te osobe ispunjavale uvjete za isplatu najniže mirovine, ostvarile bi sljedeće iznose:

sa 15 godina staža: 434,62 KM,

sa 20 godina staža: 470,83 KM,

sa 25 godina staža: 507,05 KM.

Grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH zatražila je pred Ustavnim sudom FBiH ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u, kao i retroaktivnu primjenu zakona.

Ustavni sud Federacije BiH, nakon što je od skupine zastupnika zatražio dopunu dokumentacije u povodu zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i retroaktivnu primjenu Zakona o PIO, obratio se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i zatražio od njih da dostave određene dokumentacija.

Skupina zastupnika, njih 35, podnijela je 12. ožujka zahtjev za ocjenu ustavnosti izmijenjenog članka 81. Zakona o PIO-u kojim se utvrđuje visina najniže starosne mirovine. Uvođenjem diferencijacije sada su starosne mirovine niže od minimalne u FBiH. Tako za do 20 godina staža osoba može imati mirovinu od 434 KM. I ova mirovina je više od 200 KM manja od minimalne koja iznosi 666,72 KM.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je 12. ožujka Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u minimalnu mirovinu imala je osoba koja je otišla u mirovinu sa 65 godina života i 15 godina staža.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni.

Zakon je potvrđen u Domu naroda FBiH 23. siječnja 2026. godine, a njegova primjena je retroaktivna od 1. siječnja.

Skupina zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti retroaktivne primjene izmjena i dopuna Zakona o PIO-u, kao i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

– Stranke u postupku su grupa od 35 zastupnika kao podnositelji i Parlament FBiH kao donositelj osporenog zakona. U cilju daljeg vođenja postupka, pozivamo Vas da, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom FBiH, najkasnije u roku od 15 dana dostavite odgovor na zahtjev za donošenje privremene mjere, au roku od 30 dana odgovor na navode zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti. Ukoliko odgovor ne bude dostavljen u ostavljenim rokovima, Ustavni sud FBiH će nastaviti postupak po zahtjevu podnositelja i voditi postupak na temelju podataka pronađenih u spisima ovog suda – navode iz Ustavnog suda FBiH obraćajući se Parlamentu FBiH.

Dodali su da su Zastupnički dom i Dom naroda FBiH dužni “u roku od 30 dana dostaviti Prijedlog zakona o PIO-u s obrazloženjem koji je Parlament usvojio 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u iz 2022. godine i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u iz 2026. godine”.

Ustavni sud Federacije BiH zatražio je dopunu dokumentacije o pokretanju upravnog spora od strane grupe zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a odnosi se na izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, potvrdio je za Faktor federalni zastupnik Almedin Aliefendić.

U središtu upravnog spora je članak 81. Zakona o PIO-u koji se tiče izračuna najniže starosne mirovine, kao i pitanje može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno, s negativnim posljedicama za građane.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je 12. ožujka Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

– Iz Ustavnog suda Federacije BiH su tražili amandman, ja sam to pripremio i dogovorio s timom koji je radio na tome, s odvjetnikom, zastupnikom Admirom Čavalićem, i mi smo to dostavili. Želimo da Ustavni sud konačno odluči o ovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO i da se zna može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno – kazao nam je Aliefendić.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani izračun mirovina, prepisan iz manjeg bh. entiteta RS, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjim izračunima iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni.

Osim toga, do danas nije poznato kako su od 1. do 23. siječnja 2026. godine, kada još nisu bile donesene izmjene i dopune Zakona o PIO-u, otišli u mirovinu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu, a što je s onima koji su oštećeni retroaktivnom primjenom zakona koji nije bio na snazi ​​kada su otišli u mirovinu. Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene i dopune Zakona o PIO-u 23. siječnja 2026. godine.

Primjena izmjena i dopuna Zakona o PIO-u je retroaktivna, od 1. siječnja 2026. godine.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Predstavnici umirovljenika imaju različita mišljenja o ustavnosti članka 81. i retroaktivnoj primjeni izmijenjenog Zakona o PIO-u.

– Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju, jer taj član je na snazi ​​u RS-u 30 godina, normalno je da koliko daje, toliko i dobije. I sada treba tražiti sistemsko rješenje kroz socijalnu zaštitu da se reguliraju određene stvari – kaže Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, koji je i predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Tuzlanskog kantona.

Dodaje kako uopće ne vidi problem u tome što se zakon primjenjuje retroaktivno.

Kako je poznato, izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su 23. siječnja u Domu naroda Parlamenta FBiH, a od 1. siječnja se primjenjuje. Postavlja se pitanje što je s ljudima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja, kada izmjene Zakona o PIO-u još nisu bile usvojene, jesu li otišli u mirovinu po novom zakonu iako on tada nije bio donesen, te koliko ih je zahvatio članak 81. što im je donijelo znatno niže mirovine nego što bi bile po starom zakonu.

– I onima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja sada im se povećava opći bod. Na kraju, puno je stvari o kojima se mora razgovarati s Vladom i zakonodavcima. Nelogično mi je da onaj ko je glasao za zakon ulaže žalbu, mislim da je to malo smiješno – rekao je Halilović.

Potom je dodao da oni, predstavnici umirovljenika, nisu tražili da se članak 81. mijenja na ovaj način.

Za mišljenje smo zatražili i Mustafu Trakića, člana Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH i predstavnika Saveza umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona.

– Podržavam žalbu zastupnika na članak 81. Zakona o PIO-u 100 posto jer ćemo imati ogromne probleme. Ništa nije gotovo, tek je počelo. Navest ću primjer u Zeničko-dobojskom kantonu. Imate radnike iz Krivaje, iz Zavidovića, Zenica transa, Željezare Zenica, tri rudnika… to su hiljade radnika kojima se ne uredno plaća staž, doprinose, ne svojom krivnjom, nego krivicom menadžmenta tih firmi, federalne Vlade. Je li netko razmišljao o tim ljudima. Jesu li ti ljudi krivi što nemaju toliko staža koliko su imali – pita Trakić.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO-u, skupina federalnih zastupnika zatražila je 12. ožujka ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Do konačne odluke zatražili su donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

– Smatramo da postoji hitna potreba za ovakvom mjerom jer bi daljnja primjena zakona mogla nanijeti nepopravljivu štetu velikom broju ljudi, posebice starijih građana čija egzistencija izravno ovisi o pravima iz mirovinskog sustava. Država mora zaštititi dostojanstvo umirovljenika, a ne dovoditi ih u situaciju da ostanu bez minimalne plaće – stoji među ostalim u zahtjevu.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti inicirao je Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

– Sada čekamo očitovanje Ustavnog suda i da Ustavni sud od nas kao potpisnika zatraži podatke i podatke od Parlamenta FBiH, nadležnog ministarstva i Vlade Federacije BiH u smislu da prikuplja dokumentaciju. Pretpostavljam da će se to riješiti u sljedećih šest mjeseci. Naravno, pitanje je hoće li Ustavni sud izreći mjeru privremene zabrane provedbe članka 81. i retroaktivne primjene Zakona, koju smo tražili da se odredi odmah.

Nisu nam se još obratili, Ustavni sud nije dobio nikakvu korespondenciju, samo znam da su primili apelaciju, zahtjev za ocjenu ustavnosti – kazao je za Faktor federalni zastupnik Admir Čavalić.

Do danas se ne zna kako su od 1. do 23. siječnja, kada još nisu bile donesene izmjene Zakona o PIO-u, otišli u mirovinu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu, a što je s onima koji su u trenutku odlaska u mirovinu oštećeni retroaktivnom primjenom zakona koji nije bio na snazi. Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene i dopune Zakona o PIO-u 23. siječnja 2026. godine.

Skupina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH pokrenula je upravni spor pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Traže ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao i članka 13. koji se odnosi na retroaktivnu primjenu izmjena Zakona o PIO-u.

Također, podnositelji zahtijevaju donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena članova 81. i 13. Zakona o PIO do donošenja presude Ustavnog suda FBiH.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Skupina zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 13. Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno. Time se izravno zadire u stečena i očekivana prava građana i narušava načelo pravne sigurnosti.

Zakon je potvrđen u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, a na snazi ​​je od 1. siječnja. Kako Faktor saznaje, zahtjev za ocjenu ustavnosti inicirao je Klub nezavisnih zastupnika, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Time je prikupljeno više nego dovoljno potpisa za pokretanje upravnog spora pred Ustavnim sudom FBiH.

Dokumentacija je danas dostavljena Ustavnom sudu FBiH.

Današnja sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH vrlo je važna za građane Federacije koji su oštećeni izmjenom članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kojom je uveden diferencirani obračun najniže starosne mirovine u FBiH, model prepisan iz manjeg bh. entitetu RS.

Očekuju da će 33 zastupnika staviti potpise na pripremljenu dokumentaciju za upravni spor pred sudom, kako bi se konačno utvrdilo je li u redu mijenjati zakon na ovakav način.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u, primjerice, najnižu mirovinu u Federaciji BiH primala je osoba koja je imala 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,76 KM.

Izmjenama članka 81. osoba koja ima iste uvjete za mirovinu sada ima znatno manju mirovinu.

Sada za manje od 20 godina mirovinskog staža mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, kada se obračuna oko 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Zbog svega je skupina federalnih zastupnika odlučila pripremiti potrebnu dokumentaciju za pokretanje upravnog spora pred sudom zbog članka 81. Zakona o PIO-u, ali i utvrditi je li moguća retroaktivna primjena zakona.

Izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, a primjena zakona počela je 1. siječnja.

Za pokretanje spora pred Ustavnim sudom FBiH potrebni su potpisi 33 zastupnika.

Redakciji Faktora obratio se veliki broj čitatelja s istim pitanjem, hoće li se u Federaciji imati tko pokrenuti apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH zbog izmjena članka 81. kojim se uvodi diferencirani obračun najniže starosne mirovine. Uz diferencijaciju koja je preslikana iz manjeg bh. entiteta RS, najniža starosna mirovina iznosit će oko 368 KM, i to ako je osoba 15 godina imala plaću od 1.500 KM.

Točnije, za manje od 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine.

Promjene su potvrđene 23. siječnja u Domu naroda Parlamenta FBiH.

– Hoće li nam netko reći je li u redu da se zakon primjenjuje retroaktivno, od 1. siječnja, a donesen je puno kasnije. Prema starom zakonu, najnižu mirovinu pri odlasku u mirovinu imali su oni koji su imali 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666 KM. To znači da je zbog diskriminirajućeg članka 81. mirovine, starosna mirovina do 20 godina staža manja za više od 200 KM, dok su onima u Vladi Federacije BiH plaće povećane za 500 i 600 KM. E, to je užas – govori nam čitatelj NS-a iz Sarajeva.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik i dopredsjednici Federacije mogu podnijeti apelaciju Ustavnom sudu FBiH na zakone.

Što se tiče federalnih parlamentaraca, primjerice zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ako prikupe 33 potpisa, mogu pokrenuti upravni spor kod Ustavnog suda FBiH zbog članka 81. Zakona o PIO.

Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za Faktor da su još prošlog tjedna očekivali najavu za sjednicu Zastupničkog doma, što se nije dogodilo. Dodaje da bi Klub SDA, da je zakazan, održao sjednicu na kojoj bi se odlučivalo o članu 81. Zakona o PIO.

– Očekivali smo da će biti zakazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (posljednja je održana 20. siječnja), kako je propisano Poslovnikom. Potreba za sjednicom postoji jer je nakon dugo vremena u saborsku proceduru stigao niz zakona za koje smo očekivali da će biti tretirani na ovoj sjednici. No, sjednica još nije zakazana, da li zbog problema unutar saborske većine oko potpore Draganu Miokoviću, predsjedatelju Doma. Valjda je to razlog. No, to ne može biti dovoljan razlog da Parlament bude talac njihovih međusobnih odnosa – kaže Zaimović.

Pozvao se na članak 81. Zakona o PIO.

– Oni (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike) su se poveli navodeći kao primjer neke privatnike koji eventualno plaćaju 15-20 godina doprinosa zaposlenicima, pa imaju minimalnu plaću. No, puno je više onih koji su u tu poziciju dovedeni ne svojom krivnjom zbog firmi koje nisu radile, nisu uplaćivale doprinose da bi došli u poziciju da imaju mirovinu od 350 KM. Sve razumijem, ali čekam da se zakaže sjednica Sabora da zakažemo klub i donesemo odluku o tome – rekao je Zaimović.

Veliku pozornost javnosti izazvale su izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje se odnose na izračun najniže starosne mirovine, a koje donose manje iznose mirovina u odnosu na prethodni zakon. Izmjene zakona potvrdio je Dom naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, ali se zakon retroaktivno primjenjuje od 1. siječnja.

Prema starom Zakonu o PIO, najnižu mirovinu imala je osoba s 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,40 KM.

Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, koje se tiču ​​budućih umirovljenika, jer se ne smiju dirati u stečena prava, sada za 15 godina staža i 65 godina života, ako je tijekom radnog vijeka prosječna plaća bila 1.500 KM (svake godine), očekivana mirovina je 368 KM. Ako je osoba u tih 15 god imao prosječnu platu 3.000 KMzatim njegova volja mirovina iznosit će 736 KMi ako je imala plaću u tih 15 godina po 5.000 KM, onda njegova volja mirovina iznosi 1.228 KM.

Za 20 godina radnog stažaako je zaposlenik imao prosječna plaća 1.500 KM, onda njegova volja mirovina 493 KM, a ako je imao plata 3.000 KM onda hoće mirovina iznosit će 987 KMi ako je u tih 20 godina imao Plaćam 5.000 KMonda hoće mirovina iznosit će 1.645 KM.

Ako u 25 godina iskustva osoba je stalno imala platiti 1.500 KM, onda hoće mirovina biti 614 KM. Ako jest plata je bila 3.000 KM u tih 25 godina, onda hoće mirovina iznosi 1.233 KMa ako je bilo po 5.000 KM onda hoće mirovina iznosi 2.047 KMizračunali su u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Za 30 godina iskustva ako jest plata iznosila 1.500 KMonda hoće mirovina iznosit će 737 KMako je plaća bila po 3.000 KM, onda hoće mirovina 1.479 KM, a ako je bila 5.000 KMmirovina će iznositi 2.456 KM.

Za 35 godina iskustvaako jest plata iznosila 1.500 KM, mirovina će biti 860 KMi ako jest plaća iznosio je 3.000 KM, penzija će biti 1.726 KMi ako je bila 5.000 KM, mirovina će iznositi 2.866 KM.

Za 40 godina iskustva ako jest plata iznosila 1.500 KM, mirovina će iznositi 983 KMi ako je bila 3.000 KM iznosit će 1.973 KM. Međutim, ako je plaća bila 5.000 KM, mirovina vol iznijeti 3.275 KM.

Kao što je poznato, u Bosni i Hercegovini samo političari mogu imati plaću od nekoliko tisuća KM, dok je većina radnika u realnom sektoru na minimalcu. Do danas mnogima plaća nije stigla ni do 1.500 KM.