Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je u Bruxellesu da su ispunjeni i formalni i suštinski uvjeti da BiH dobije poziv za članstvo u NATO-u.

Bećirović se u sjedištu NATO-a sastao sa zamjenicom glavnog tajnika Radmilom Šekerinskom, a sastanku je prisustvovao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Razgovarano je o napretku BiH na putu ka punopravnom članstvu, kao io aktualnim sigurnosnim i političkim izazovima.

Tijekom sastanka predstavljeni su rezultati koje je BiH postigla u procesu euroatlantskih integracija, uključujući usvajanje i provedbu Programa reformi, provedbu Individualno prilagođenog programa partnerstva za razdoblje 2025.-2028., te ulaganja u modernizaciju i jačanje operativnih sposobnosti Oružanih snaga BiH.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu da njegova zemlja planira ispuniti sve potrebne kriterije za članstvo u Europskoj uniji do kraja 2026. godine.

On je to poručio nakon sastanka s europskim povjerenikom za unutarnje poslove i migracije Magnusom Brunnerom u Beogradu, istaknuvši da europske integracije ostaju strateško opredjeljenje i jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Srbije.

Tijekom razgovora o suradnji u područjima unutarnjih poslova, sigurnosti i migracija, Vučić je istaknuo važnost da politika proširenja ostane visoko na dnevnom redu europskih institucija kroz jasan i predvidiv proces.

Smatra da je Srbija odgovornim odnosom prema migracijama, suradnjom s Frontexom i usklađivanjem vizne politike s Bruxellesom već dokazala da je pouzdan partner koji aktivno štiti zajedničku europsku sigurnost.

No, unatoč ambicioznim najavama o ispunjavanju uvjeta, srbijanski predsjednik u najavi nije spomenuo hoće li Beograd do navedenog roka uvesti sankcije Rusiji.

Usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, posebice u kontekstu odnosa s Moskvom, trenutno je u samom vrhu prioriteta koje je Europska unija postavila Srbiji na putu prema punopravnom članstvu.

Island razmatra mogućnost raspisivanja referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji već u kolovozu, tvrde dvije osobe upućene u pristupne pripreme i najavile Političko.

Sve se događa u trenutku kada se u Bruxellesu ponovno osjeća zamah širenja Unije, piše ugledni medij.

Europska komisija radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već sljedeće godine, dok je Crna Gora, trenutno najnapredniji kandidat, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je referendum o obnovi pregovora najkasnije do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada zamrznula proces 2013. godine.

No rok se sada ubrzava, u atmosferi geopolitičkih previranja, nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu i prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će aneksirati Grenland.

Islandski parlament trebao bi objaviti datum referenduma sljedećih tjedana, tvrde izvori koji su željeli ostati anonimni. Odluka dolazi nakon niza zajedničkih posjeta – europskih političara Islandu i islandskih dužnosnika Bruxellesu.

Glasaju li Islanđani “za”, mogli bi postati članicom Unije prije svih drugih zemalja kandidata, tvrdi jedan od sugovornika.

– Razgovor o proširenju se mijenja – rekla je europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja se prošli mjesec u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Katrín Gunnarsdóttir.

– Sve se više radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu podijeljenom na suprotstavljene sfere utjecaja. To se tiče svih Europljana.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca ugostila islandskog premijera Kristrúna Frostadóttira u Bruxellesu i rekla da njihovo partnerstvo “nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu”.

Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog srpnja, trebala bi se vratiti u arktičku regiju u ožujku.

Rasprave o produbljivanju odnosa s Islandom počele su i prije nego što se Trump vratio u Bijelu kuću prošle godine.

Prema riječima jednog europskog dužnosnika, Bruxelles je već počeo pridavati više pozornosti strateški važnoj zemlji sjevernog Atlantika.

Ali prijetnje iz SAD-a dodatno su pojačale osjećaj hitnosti. Među njima je i “šala” Billyja Longa, Trumpova kandidata za veleposlanika u Reykjavíku, da bi Island mogao postati 52. američka savezna država, a on njezin guverner.

– Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u jednom od Trumpovih govora – dok je govorio o Grenlandu u Davosu – doista privukla pozornost – rekao je drugi europski dužnosnik, dodavši da “to mora biti uznemirujuće za malu zemlju”.

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009., usred financijske krize u kojoj su sve tri njegove glavne poslovne banke propale.

No već 2013. vlada je zamrznula pregovore, dok se gospodarstvo oporavljalo, a neki su ekonomisti upozoravali na mogući raspad eurozone.

U ožujku 2015. Island je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatkinjom.

U međuvremenu se geopolitička slika značajno promijenila.

Island zauzima strateški položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema svoju vojsku, a za sigurnost se oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.

Čini se da upravo ta sigurnosna dimenzija, zajedno s ekonomskim prednostima članstva, mijenja raspoloženje javnosti. Ankete pokazuju sve veću podršku ulasku u EU.

No, put do članstva nije lak.

– Pristupanje bi moglo naići na ozbiljne domaće političke prepreke – upozorio je Guðni Thorlacius Jóhannesson, bivši predsjednik Islanda.

Najveći kamen spoticanja tradicionalno su prava na ribolov – ključna grana islandskog gospodarstva i tema koja je i prije izazivala napetosti.

– Na kraju se sve svodi na ribu – to je uvijek bilo pitanje – kaže jedan od europskih dužnosnika.

Ali danas postoji jedna bitna razlika u odnosu na prethodne pregovore – Brexit.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Island već su desetljećima imali zategnut odnos oko ribolova, uključujući takozvane “ratove bakalara” od 1950-ih do 1970-ih.

Tijekom pristupnih pregovora pojavile su se nove napetosti oko količine skuše koju su ulovili islandski ribari – spor nazvan “Rat skuše” – a EU je čak zaprijetila trgovinskim sankcijama.

Ali sada kada Velika Britanija više nije članica Unije, pitanje ribolovnih prava moglo bi biti manja prepreka.

Odluče li Islanđani nastaviti pregovore, proces bi mogao ići relativno brzo. Island je članica Europskog gospodarskog prostora i dio Schengenskog prostora slobodnog kretanja, što znači da je već usvojio velik dio europske pravne stečevine.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, kandidat koji je najviše napredovao, tek je posljednjih mjeseci premašila tu brojku.

– Na papiru to ne bi bilo posebno teško – moglo bi potrajati i samo godinu dana da se zatvore sva poglavlja – kaže jedan europski dužnosnik.

No, drugi izvor upozorava da bi takav rok bio preambiciozan s obzirom na složenost pojedinih pitanja.

Za konačno članstvo Island bi morao održati drugi referendum, nakon završetka pregovora.

Za Island bi koristi od članstva bile prvenstveno sigurnosne, a manje ekonomske. Država ima peti najveći BDP po stanovniku u svijetu, što znači da ekonomski poticaj za ulazak u EU nije toliko presudan kao za zemlje koje snažno teže članstvu, zaključuje se.