Sezona godišnjih odmora je u punom jeku, a mnogi građani Bosne i Hercegovine spremaju se na Jadran — najčešće u Hrvatsku i Crnu Goru. Prije puta vrijedi provjeriti što je dopušteno prenijeti preko granice jer nepoštivanje carinskih propisa može rezultirati visokim kaznama.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH upozoravaju da vrsta i količina robe u osobnoj prtljazi mora biti nekomercijalnog karaktera i prilagođena broju putnika. Svake godine najveća briga je uvoz hrane u Hrvatsku, koja kao članica Europske unije primjenjuje stroga veterinarska i fitosanitarna pravila, piše Hercegovina.info.

Prema pravilima Carinske uprave RH, zabranjen je uvoz mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih proizvoda, uključujući salame, paštete, suhomesnate proizvode, sireve, jogurte, vrhnje i maslac.

Izuzetak su mlijeko u prahu za dojenčad, dječja hrana, posebna medicinska hrana i hrana za kućne ljubimce iz zdravstvenih razloga, u količinama do dva kilograma.

Za ostalu hranu vrijede sljedeća ograničenja: Kruh, kolači, keksi, vafli, čokolada i slični proizvodi – dopušteni. Med, jaja i proizvodi od jaja – do dva kilograma po osobi. Riba, školjke i puževi (svježi, očišćeni, sušeni ili kuhani) – do 20 kilograma. Svježe voće i povrće – do pet kilograma, ali za većinu vrsta uz ispunjavanje fitosanitarnih uvjeta. Izuzetak su ananas, banane, kokos i datulje, za koje nije potreban fitosanitarni certifikat.

Putnici koji ulaze u Hrvatsku cestom mogu nositi 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duhana za pušenje te 10 mililitara tekućine za elektronske cigarete ili 50 grama novih duhanskih proizvoda. Oni koji dolaze avionom imaju znatno veće dopuštene količine duhanskih proizvoda.

Od alkoholnih pića dopušteno je unijeti jednu litru jakih alkoholnih pića s više od 22 posto alkohola (ili dvije litre pića s nižim udjelom alkohola), četiri litre vina i do 16 litara piva. Ova izuzeća ne vrijede za osobe mlađe od 17 godina.

Prilikom prelaska granice obavezna je prijava gotovine u vrijednosti od 10.000 eura (oko 20.000 KM) ili više, uključujući i protuvrijednost u drugim valutama.

Lijekovi se smiju prevoziti isključivo za osobnu upotrebu. Terapija se može nositi u trajanju do mjesec dana, uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, dok se lijekovi koji sadrže opojne droge mogu nositi u količini dovoljnoj za najviše pet dana liječenja. Za osobe na supstitucijskoj terapiji ili u terminalnoj fazi malignih bolesti dopušten je iznos do 15 dana liječenja, također uz medicinsku dokumentaciju.

Prilikom ulaska u Crnu Goru dozvoljeno je unijeti: 200 cigareta ili 50 cigara ili 100 cigarilosa, jednu litru žestokih pića i dvije litre vina, do pet kilograma svježeg voća i povrća, proizvode za ishranu djece i dijetalnu ishranu iz zdravstvenih razloga, razumnu količinu lijekova za ličnu upotrebu.

Neprijavljivanje robe ili pokušaj unošenja zabranjenih proizvoda može biti skupo. Za neprijavljivanje ili nedostavljanje robe fizičke osobe mogu biti kažnjene od oko 500 do više od 13.000 KM, dok za teže carinske prekršaje, poput pokušaja krijumčarenja ili unošenja robe komercijalnog karaktera bez prijave, kazne mogu doseći i do 27.000 KM.

Iz UNO BiH savjetuju građanima da prije putovanja provjere važeća pravila na službenim stranicama nadležnih carinskih službi kako bi izbjegli neugodnosti i nepotrebne troškove na granici.

Institut za nestale osobe BiH preuzeo je na graničnom prijelazu Hum posmrtne ostatke za koje je DNK analizom utvrđeno da pripadaju Hasanu Klapuhu, ubijenom u julu 1992. godine sa suprugom Feridom i kćerkom Senom – potvrđeno je za Detektor.

Identifikacija posmrtnih ostataka Hasana Klapuha uslijedila je nakon ekshumacije obavljene 2. aprila u Nikšiću, dok su Ferida i Sena Klapuh identificirane ranije.

Iz Instituta za nestale osobe BiH kažu da će posmrtni ostaci biti prebačeni na Gradsko groblje KJKP Visoko, gdje će uslijediti službena identifikacija sva tri člana obitelji Klapuh, a potom će posmrtni ostaci biti predani obitelji radi ukopa.

Hasan, Ferida i Sena Klapuh ubijeni su 6. jula 1992. godine, nakon čega su njihova tijela bačena sa mosta u Plužinama.

I dok jedini preživjeli član obitelji, sin i brat, Ferid Klapuh, nakon više od tri desetljeća konačno dobiva priliku udostojiti se svih svojih najmilijih, pravosudni epilog ovog slučaja još nije gotov.

Za ovaj ratni zločin Viši sud u Podgorici je u odsutnosti osudio bivše pripadnike Vojske Republike Srpske Janka Janjića, Zorana Simovića, Zorana Vukovića i Radomira Kovača na 20 godina zatvora.

Osnovni sud u Podgorici je, posredstvom ministarstava pravde Crne Gore i Bosne i Hercegovine, podnio Tužiteljstvu BiH zahtjev za preuzimanje kaznenog gonjenja protiv jednog od osuđenih koji se nalazi u BiH. Iz Tužiteljstva BiH potvrđeno je da je predmet u radu, da nije donesena naredba o neprovođenju istrage, niti bilo kakva druga tužiteljska odluka.

Iz Akcije za ljudska prava iz Podgorice za Detektor kažu da se proceduralni odgovor Tužiteljstva BiH čeka najmanje godinu dana, jer je Crna Gora predala Bosni i Hercegovini cijeli predmet s materijalnim dokazima o sudjelovanju Radomira Kovača i Zorana Vukovića u ubojstvu Hasana, Feride i Sene Klapuh, na temelju kojih su u Crnoj Gori u odsutnosti osuđeni 20. 1996. godine.

– Zabrinjava nas što istraga još nije pokrenuta, a nedavno je čak došlo do greške kada je Ferid Klapuh, preživjeli sin žrtava, dobio obavijest od strane Tužiteljstva BiH da se predmet neće dalje procesuirati zbog navodne zabrane ponovnog procesuiranja – kaže Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava iz Podgorice.

U međuvremenu ih je, tvrde, iz Tužiteljstva BiH obavijestilo da se radi o pogrešci i da još nije donesena odluka u tom slučaju.

Bosna i Hercegovina se već izjasnila da ne može izvršiti kaznu izrečenu svojim državljanima kojima je suđeno u odsutnosti, niti ih može izručiti da im se ponovo sudi u Crnoj Gori. Dakle, jedino što preostaje jest, kaže naš sugovornik, da im se sudi na temelju postojećih dokaza koji su ozbiljni.

Podsjeća da se radi o dokumentima i izjavama više svjedoka da su Kovač i Vuković prevozili obitelj Klapuh, da su žrtve zadnji put viđene žive s njima, prije nego što su završile strijeljane i bačene s mosta u Plužinama. Svjedok koji je bio s njima, dodala je, detaljno je opisao ubojstva u kojima su obojica sudjelovali.

– Stav da se zabrana dvostrukog progona za istu kaznenu stvar može primijeniti i na slučaj suđenja u odsutnosti, koje se vodilo u drugoj državi, dok su okrivljenici bili u bijegu, značilo bi izvrtanje načela kažnjivosti ne samo za ratne zločine, kao najteže zločine, nego i za sva druga kaznena djela – kaže Gorjanc Prelević. Taj stav su, kaže, potvrdili i pravni stručnjaci iz BiH Amir Čengić i Lejla Terzimehić u tekstu “Ne bis in idem u kontekstu konkurentskih međunarodnih jurisdikcija”.

Gorjanc Prelević kaže da BiH ne bi trebala nekažnjeno nagrađivati ​​bjegunce i slati takvu poruku drugima, te da od glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH očekuje da osigura procesuiranje osoba koje su sudjelovale u ubojstvu obitelji Klapuh.

Iako je potraga za svim članovima obitelji Klapuh završena i stvoreni uvjeti da njihovi najmiliji budu dostojanstveni, činjenica je da se to događa tek 34 godine nakon zločina.

– To pokazuje tromost institucija i nedovoljno koordiniranu regionalnu suradnju u traženju nestalih. Crna Gora, BiH i druge zemlje u regiji morale bi značajno unaprijediti razmjenu informacija i operativnu suradnju kako bi preživjeli članovi obitelji čekali da pokopaju svoje najmilije, što je ključno, kako bi doživjeli kakav-takav mir – zaključuje Tea Gorjanc Prelević.

Kovač je u odvojenom postupku u Haagu osuđen na 20 godina zatvora za ratni zločin u Foči te je nakon dvije trećine izdržane kazne pušten i vraćen u ovaj grad, dok je Vuković u istom predmetu osuđen na 12 godina zatvora. Janjić je ubijen 2000. godine, prilikom pokušaja hapšenja SFOR-a u Foči, javlja BIRN BiH.

Potpisivanjem nacrta ugovora o kreditu zatvorena je financijska konstrukcija za izgradnju ceste Foča – Hum. ukupne vrijednosti 99,4 milijuna eura.

Sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ranije osiguranim sredstvima Svjetske banke i sudjelovanjem JP Putevi Republike Srpske, stvoreni su uvjeti za raspisivanje natječaja i početak realizacije jednog od najvećih infrastrukturnih projekata, priopćeno je iz Ministarstva financija BiH.

Ministar financija Srđan Amidžić zahvalio je EBRD-u, Svjetskoj banci i JP Puteva Republike Srpske na podršci i doprinosu u realizaciji projekta.

Istaknuo je da cesta Foča – Hum predstavlja važan razvojni projekt za istočni dio bosanskohercegovačkog entiteta RS, koji će doprinijeti jačanju gospodarstva, razvoju turizma i poboljšanju kvalitete života stanovništva.

Istaknuo je kako su ispunjeni svi preduvjeti za raspisivanje natječaja, a početak radova očekuje se nakon završetka preostalih procedura.

Dionica Foča – Hum duga je 13,26 kilometara i jedan je od tehnički najzahtjevnijih cestovnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Projektom je predviđena izgradnja 13 mostova i vijadukata, više od devet kilometara potpornih zidova i više od dva kilometra pilota.

Izgradnjom ove ceste poboljšat će se povezanost Bosne i Hercegovine i Crne Gore, povećati sigurnost prometa i stvoriti uvjeti za snažniji razvoj gospodarstva, turizma i novih investicija.

Ferid Klapuh godinama pokušava istjerati pravdu za ubojstvo članova svoje obitelji, a iz Državnog tužiteljstva mu poručuju da neće provoditi istragu, pozivajući se na raniju pravomoćnu presudu u Crnoj Gori, dok pravni stručnjaci ukazuju na mogućnost eventualnog prebacivanja slučaja i pokretanja postupka u Bosni i Hercegovini.

Tužiteljstvo BiH je na Klapuhov upit, u koji je Detektor imao uvid, navelo da neće provoditi istragu u ovom predmetu, uz obrazloženje da se radi o događaju koji je već pravomoćno okončan presudom Višeg suda u Podgorici iz 1996. godine.

Flap za Detektor kaže da je odgovor Tužiteljstva BiH nejasan i da mu ne daje konkretna objašnjenja o postupanju u ovom predmetu.

– Oni stvaraju pomutnju u svemu tome. Ne odgovaraju mi ​​na ono što sam pitao – rekao je Klapuh.

Od Tužiteljstva BiH zatražio je informaciju što su konkretno poduzeli u slučaju međunarodne pravne pomoći za ubojstvo članova njegove obitelji, te zašto se po međunarodnoj tjeralici Interpola Podgorica ne uhićuju osuđeni za ratne zločine koji se nalaze na teritoriju BiH.

– Ovo je borba kao Don Quijote. Dogovorio sam sastanak s ministrom pravosuđa, jer ovo ne može ovako završiti – kaže Klapuh.

Hasan, Ferida i Sena Klapuh ubijeni su 6. jula 1992. godine i bačeni sa mosta u Plužinama. Bivši pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) Janko Janjić, Zoran Simović, Zoran Vuković i Radomir Kovač osuđeni su u odsutnosti za ovaj zločin na Višem sudu u Podgorici na po 20 godina zatvora.

U Udruženju žrtava rata Foča 1992-1995. podsjećaju da su u zločinu sudjelovale osobe iz Foče.

– S obzirom na to da su te osobe još uvijek na slobodi, to je jasna poruka koliko dugo čekamo da pravda bude zadovoljena, a kada bude ostvarena, bit će ispoštovana do kraja – kaže Midheta Kaloper, predsjednica Udruge.

Početkom lipnja 2025. godine u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se pretpostavlja da su pripadali članovima obitelji Klapuh. Detektor je ranije napisao da su identificirani posmrtni ostaci Feride i Sene Klapuh, ali ne i Hasana.

Centar za građansko obrazovanje u priopćenju podsjeća da je suđenje u ovom slučaju pred crnogorskim pravosuđem jedan od prvih postupaka za ratne zločine, te da ova pravomoćna presuda predstavlja prvu presudu za ratni zločin u Crnoj Gori. Kako se navodi, činjenica da posmrtni ostaci Hasana Klapuha još nisu pronađeni znači da će Vladina Komisija za nestale nastaviti pretragu starog muslimanskog groblja i proširiti zonu ekshumacije.

– Ovaj slučaj i nakon 34 godine ostaje simbol nepotpune pravde – ne samo zato što presude nisu izvršene osim za jednog osuđenika, već i zato što posmrtni ostaci svih žrtava još nisu pronađeni – stoji u priopćenju.

Dodatnu dimenziju ovom slučaju daje stručna analiza “Ne bis in idem u kontekstu konkurentskih međunarodnih jurisdikcija”, koju su izradili Amir Čengić i odvjetnica Lejla Terzimehić na zahtjev nevladine organizacije Akcija za ljudska prava iz Crne Gore, a u kojoj se navodi da nema zapreke da se u BiH kazneno procesuiraju osobe koje su u Crnoj Gori već osuđene za zločine nad obitelji Klapuh.

– Ilustrativno se baveći slučajem Klapuh, pokušali smo odgovoriti na pitanje je li načelo “nije dva puta isto” prepreka ponovnom suđenju u jednoj državi za činjenično stanje, kazneno djelo za koje je već donesena presuda u odsutnosti u drugoj državi, a što je posebno značajno kada su osuđene osobe nedostupne pravosudnim tijelima zemlje u kojoj im je suđeno, te joj ne mogu biti izručene, na koji način izbjegavaju privođenje pravdi – kaže Terzimehić za Detektor.

U zaključku analize navodi se da je zabrana dva puta suđenja ili izricanja kazne za isto djelo jedno od temeljnih načela kaznenog postupka, ali da se primjenjuje samo u okviru pravnog sustava jedne države. To znači da presuda donesena u jednoj državi, prema analizi, ne sprječava drugu državu da vodi kazneni postupak za isto djelo.

S obzirom na nemogućnost izvršenja kazne u BiH ili izručenja okrivljenika Crnoj Gori, mišljenje je dalje razmatralo mogućnost ustupanja predmeta BiH. pravosuđa radi pokretanja kaznenog postupka i eventualnog novog suđenja. Navedeno je da u skladu s Europskom konvencijom o prijenosu postupka u kaznenim stvarima takva mogućnost postoji, ako su ispunjeni svi procesno-materijalni uvjeti.

Sudski postupak protiv obitelji Klapuh pravomoćno je okončan 1997. godine i sve su presude potvrđene.

U ovom slučaju Vidoje Golubović osuđen je na osam mjeseci zbog neprijavljivanja kaznenog djela i kaznu je odslužio.

Janjić je ubijen 2000. godine, prilikom pokušaja da ga SFOR uhapsi u Foči.

Kovač je u odvojenom postupku u Haagu osuđen za ratni zločin u Foči na 20 godina zatvora i nakon dvije trećine izdržane kazne pušten je na slobodu i vraćen u ovaj grad, dok je Vuković u istom predmetu osuđen na 12 godina zatvora.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Tivtu da su s aerodroma u tom crnogorskom gradu vraćeni “aktivisti, a ne kriminalci”, ocijenivši “glupostima” tvrdnje o pokušajima destabilizacije Crne Gore i navodnom vođenju hibridnog rata.

Podsjećamo, crnogorska policija je u srijedu, uoči summita EU-Zapadni Balkan, zabranila ulazak u zemlju grupi od najmanje 90 državljana Srbije koji su u Tivat stigli zrakoplovom. Odluka je donesena zbog sumnje na subverzivno djelovanje i, kako su izvijestile nadležne institucije, procjene da bi njihov boravak mogao predstavljati sigurnosni rizik u kontekstu održavanja međunarodnog skupa.

U službenom obrazloženju crnogorskih sigurnosnih organa navodi se da je riječ o preventivnoj mjeri u cilju očuvanja javnog reda i sigurnosti tijekom održavanja summita, te da je odluka donesena na temelju sigurnosnih procjena nadležnih službi.

Vučić je po dolasku u Tivat rekao da vraćeni građani Srbije nisu kriminalci, već politički aktivisti koji, kako je naveo, žele “stvoriti bolju atmosferu”. Dodao je da su tvrdnje o destabilizaciji Crne Gore “apsolutno besmislene” i ocijenio da se od cijelog slučaja pokušava napraviti politička konstrukcija.

– Ti ljudi nisu kriminalci, nego politički aktivisti koji nikoga ne ugrožavaju. Smiješno je od toga praviti veliku zavjeru – rekao je Vučić.

Nije precizirao tko je organizirao njihov dolazak u Crnu Goru, ističući da je to “interna stvar” i da se time bave nadležne službe u Srbiji. Komentirao je i napise o zadržavanju crnogorskih državljana na granici sa Srbijom, rekavši da ne podržava recipročne mjere i da je potrebno izbjeći daljnje zaoštravanje odnosa.

U međuvremenu su se na društvenim mrežama iu nekim regionalnim medijima pojavile neslužbene informacije i pitanje tko je financirao let za Tivat.

Miran Pogačar, vijećnik u Skupštini Grada Novog Sada, objavio je X da je organizaciju leta preuzela turistička agencija Happy Travel iz Bijeljine.

– Iako sam ih službeno pitao za informacije, Air Serbia nije odgovorila tko je platio let za Tivat, ali ima ih koji jesu, profesionalni novinari iz Crne Gore. To je Happy Travel iz Bjeljine (kako sretan naziv za nesretnu družinu). E sad, kakve veze imaju Bjeljina, Happy Travel i Vučić? Moguće je da očekivana standardna prekogranična varijanta nije odradila posao, jer netko više nije među živima, pa su odabrali prvog koga su našli, zaposlili preko agencije. Također, gospođa Maja Antić, vlasnica ove agencije, šuti i neće reći tko je preko njih angažirao ovu turističku agenciju za Leteći Ćaciland. U Srbiji je mrak, ali u Republici Srpskoj postoji crna rupa što se informacija tiče, a pitanje je hoćemo li na kraju uopće saznati tko je platio avion – piše Pogačar.

Vučić je na kraju poručio da Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Crne Gore, ali i da ima pravo brinuti za položaj svojih građana u regiji, izrazivši nadu da ovakvi događaji neće dugoročno narušiti odnose dviju država.

Crnogorska policija priopćila je da je u sklopu pojačanih sigurnosnih aktivnosti povodom Summita EU – Zapadni Balkan u Tivtu izvršila detaljne kontrole na graničnom prijelazu Zračna luka Tivat, gdje je kontroliran čarter let iz Beograda u kojem je bilo oko 87 do 90 državljana Srbije.

U priopćenju se navodi da su policijski službenici u suradnji s drugim nadležnim tijelima izvršili pojačani granični nadzor te izdvojili i stavili pod nadzor putnike za koje je obavljena sigurnosna procjena.

Iz policije ističu da se aktivnosti provode zbog pojačanih mjera sigurnosti uoči međunarodnog skupa, a cilj je očuvanje stabilnog javnog reda i sigurnosti.

Nakon provjera, dio putnika nije ispunjavao uvjete za ulazak u Crnu Goru, zbog čega im je, sukladno zakonu, odbijen ulazak i naloženo da se vrate istim letom.

Iz Policijske uprave priopćili su kako su sve mjere poduzete na temelju operativnih podataka i sigurnosnih procjena, a o daljnjim aktivnostima javnost će biti pravovremeno obaviještena.

Nakon ovog slučaja u Tivtu, uslijedila je reakcija i sa srpske strane. Srbija je počela provoditi pojačane kontrole na graničnim prijelazima, a dio crnogorskih državljana priveden je ili vraćen s granice uz obrazloženje da ne ispunjavaju uvjete za ulazak ili da predstavljaju sigurnosni rizik.

Kako javljaju crnogorski i regionalni mediji, riječ je o tzv. recipročnoj mjeri, iako su iz Beograda službeno poručili da ne podržavaju takav odgovor i da ne treba dalje zaoštravati odnose.

U javnosti se ovaj potez tumači izravnom posljedicom incidenta u Tivtu, koji je dodatno podigao tenzije između dviju država i otvorio pitanje granične kontrole prije i nakon međunarodnih događaja u regiji.

Srbijanska Sigurnosno-informativna agencija (BIA) savjetovala je u srijedu srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću da ne putuje u Crnu Goru na summit Europske unije (EU) u Tivtu zbog “visokog sigurnosnog rizika”.

BIA je službeno savjetovala šefu države da ne putuje u Crnu Goru, “jer je utvrđeno postojanje visokog sigurnosnog rizika”, piše nova.rs.

Izjava je uslijedila nakon što su crnogorske vlasti zabranile ulazak u zemlju državljanima Srbije koji su u Tivat stigli čarter letom uoči sudjelovanja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Summitu EU-Zapadni Balkan, dok granične vlasti Srbije, prema pisanju medija, ne dopuštaju crnogorskim državljanima ulazak u Srbiju.

Kako se navodi u priopćenju BIA-e, savjet je Vučiću upućen “zbog neprijateljskog djelovanja stranih službi i kriminalnih klanova u Crnoj Gori” te zbog navodne prisutnosti jednog od vođa kriminalnih klanova u Crnoj Gori.

– Prema našim operativnim saznanjima, vođa Kavačkog klana Radoje Zvicer nalazi se u Crnoj Gori, a suprotno svim pravilima struke i odgovornog odnosa, sigurnosna procjena koja je više puta tražena od službe domaćina skupa u Crnoj Gori nije nam dostavljena – rekli su u BIA.

Razlog je navodna sumnja u subverzivno djelovanje uoči summita EU-Zapadni Balkan koji se 4. i 5. lipnja održava u crnogorskom primorskom gradu Tivtu.

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, prenosi portal RTS, izjavila je da predsjednik Srbije ne želi prekršiti obećanje dano europskim partnerima i ne odustaje od odlaska na summit u Tivat.

Građani Crne Gore ne mogu prelaziti granicu sa Srbijom, što je odgovor vlasti Aleksandra Vučića na protjerivanje više od 80 državljana Srbije iz zračne luke u Tivtu zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti Crne Gore, pišu podgorički mediji.

Svi putnici s tog čarter leta kasnije su istim letom vraćeni u Beograd, priopćila je policija.

Kako prenosi portal Vijesti.me, od 19.30 sati. sinoć nijedan Crnogorac nije prešao u Srbiju preko graničnih prijelaza Gostun, Jabuka i Dračenovac.

Izvor tog portala tvrdi da je riječ o “privremenoj mjeri koja će trajati kratko”.

Iz policije je za spomenute medije neslužbeno rečeno da je na graničnim prijelazima u Srbiji, prilikom ulaska u Srbiju iz Crne Gore, promet za crnogorske državljane otežan zbog navodno detaljnih kontrola koje provodi srbijanska granična policija.

– Našim građanima preporučamo da stanje na graničnim prijelazima prema Srbiji prate u realnom vremenu putem kamera na stranicama nadležnih tijela, te da zatraže službene informacije od MUP-a Srbije – poručili su iz srpske policije.

Crnogorski mediji izvijestili su ranije u srijedu da je policija zabranila ulazak u zemlju osobama iz Srbije koje su doputovale u Tivat zbog navodne sumnje na subverzivne aktivnosti uoči summita Europske unije Zapadni Balkan na kojem će sudjelovati srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Kod putnika su pronađeni transparenti s natpisom “Srbija pobjeđuje”, uređaj za daljinsku vezu i brodska radio stanica.

Popis putnika charter letova na koje su stigli Vijesti.me otkriva da je riječ o osobama od kojih su neke optužene i za teška kaznena djela.

Oporbeni mediji i aktivisti u Srbiji godinama ih opisuju kao osobe bliske režimu Aleksandra Vučića.

Prema javno dostupnim podacima, najveći dio popisa vezan je uz angažmane za potrebe SNS-a, uključujući osiguranje stranačkih prostorija, organiziranje protuprosvjeda i sudjelovanje na skupovima.

Neke od njih vlasti su navodno koristile za ušutkavanje političkih neistomišljenika na sportskim borilištima i prosvjedima, kao i za dijeljenje stranačkih materijala i crtanje grafita.

Izvor blizak sigurnosnim službama naveo je da je među deportiranima i Dalibor Stanojević zvani Boske, kojeg mediji opisuju kao osobu blisku vladajućoj strukturi SNS-a.

Stanojević, koji radi kao zaštitar na beogradskim splavovima, spominjao se u medijima jer je prošle godine tijekom studentskih prosvjeda metalnom sajlom nasrnuo na okupljene građane.

U letu je bio i Jovan Kecman zvani Čoje, bivši vođa navijačke grupe “Korida”.

Mediji su objavili da je osuđen za pokušaj ubojstva bivšeg policajca Dalibora Bogdanovića Boce 2014. godine.

Navodi se i da je u kolovozu prošle godine čuvao prostorije SNS-a u Novom Sadu tijekom okupljanja građana.

Ulazak je zabranjen i Aleksandru Jankoviću, poznatijem kao Aca Hari.

Mediji u Srbiji pisali su o njemu da je na Eurobasketu u Rigi navodno imao zadatak disciplinirati navijače na tribinama.

Među vraćenima je i Bojan Mihajlović iz Odžaka, bivši MMA borac.

U ožujku prošle godine ozlijeđen je u kafiću tijekom svađe u kojoj je sudjelovao i Branko Babić, poznat kao “kralj obrva” i istaknuti zagovornik SNS-ove politike.

Mihajlović se u medijima spominje kao sudionik brojnih tučnjava i prijetnji.

Ni Nemanja Naraci, službenik MUP-a Zemun, nije mogao dalje od aerodroma. Sudi mu se za incident koji se dogodio 13. prosinca 2024. tijekom prosvjeda “Stop Srbiji” u Novom Sadu, kada su se četvorica muškaraca porscheom provezla kroz okupljene građane, a zatim se vratila kako bi se fizički obračunali.

Na listi je i Vladan Virijević, kojeg su mediji zbog čestih stranačkih promjena prozvali “užičkim preletačem”, a koji je nakon prelaska u SNS postao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Tu je i Stefan Kojović za kojeg se tvrdi da je tijekom prosvjeda bejzbol palicom nasrnuo na studente, a okrivljen je da je studentu AV slomio čeljust.

Među putnicima kojima je zabranjen ulazak su nogometni menadžer Mirko Radulović iz Novog Sada, te Jovo Stanarević zvani Joca iz Sremske Kamenice, koji je osuđen na kraću zatvorsku kaznu zbog nasilja, kao i njegov brat Milenko Stanarević.

Na listi je i nekoliko sportaša: bodibilder Janko Kerekeš iz Novog Sada, kickboksač Vukašin Vakirević iz Beograda i Aleksandar Umićević iz Novog Sada.

Čarterom su stigli i Ilija Ignjatović, Igor Đogić, Beograđani Marko Beljanski, Aleksandar i Nenad Lazić, te Žarko Đokić iz Ljubovije.

Na letu su bili i Milan Sućak, bivši direktor Pokrajinskog fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, Nenad Jaćinovski, Predrag Penjišćević i Ilija Roglić iz Raške.

Ulazak je zabranjen i: Filipu Dragićeviću, Danilu Kaluđeroviću, Njegošu Vujadinoviću, Željku Kamenoviću, Živku Stanojkoviću, Draganu Stankoviću, Tomislavu Popoviću, Nikoli Rakoviću, Pavlu Popoviću, Ivanu Nikoliću, Vladimiru Simonoviću, Stefanu Živkoviću, Slaviši Kamenoviću, Ognjenu Ristivojeviću, Marku Tomiću, Nikoli Stojanoviću, Zvezdanu Isailoviću, Aleksandru Ćiriću, Draganu Milićeviću, Lazaru Todoroviću, Zlatku. Duganžija, Dušan Đurđević, Veljko Basarić, Predrag Radivojević, Nemanja Savić, Vladan Milovanović, Lazar Maslarević i Slobodan Vidaković.

Na listi su i Nenad i Luka Sinđelić, Srđan Peladić, Luka Milovanović, Budimir Lapčević, Branko Živković, Darko Jevtić, Goran Stevanović, Igor Vjetrović, Mirko Živanović, Srđan Nedeljković, Radovan Dimić, Nebojša Vukadinović, Nemanja Balaban, Željko Krsmanović, Milenko Pavlović, Dušan Rajović, Marko Babić, Aleksandar Momčilović, Aleksandar Tasić, Duško Katanić, Dimitrije Dimitrijević, Bojan Ostogorac, Dejan Marjanović, Nikola Petrović, Ivan Milojević, Nenad Cenić i Ljubomir Vasić.

Ulazak nije bio dozvoljen ni Vukašinu Kovačeviću, Nenadu Davidoviću, Ivanu Lazareviću, Momčilu Zečeviću, Jovanu Sladojeviću, Gordanu Leščuku, Nemanji Uveriću, Spasoju Vujoviću, Milanu Radoviću Supiću, Bogdanu Petroviću, Aleksandru Udičkom, Miljanu i Vuku Markoviću, Vladimiru Momčiloviću, Aleksandru Unićeviću, Milu Krnjaiću, Borisu Vasiću. Vanja Frola, Branislav Jovin, Novica Grković, Danilo Govedarica, Darko Čučak, Nikola Sladojević i Milan Gligorijević.

Zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde (SSP) Borko Stefanović ocijenio je da je provjera i pritvaranje prije ulaska u Crnu Goru 90 osoba koje su jutros čarter letom doputovale iz Beograda u Tivat “skandal i skandal za Srbiju”, kao i “pokazatelj nepostojećeg progresivnog europskog puta i rušenja svake stabilnosti u Srbiji i regiji”.

Stefanović je u pisanoj izjavi dodao da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, za kojeg tvrdi da je organizirao sporni čarter let, mora objasniti građanima tko je i koliko platio putovanje, tko je pozvao kriminalne osobe da s Vučićem dođu u Crnu Goru, jesu li bili naoružani i sjeća li se svojih riječi od prije desetak dana da u policiji ne može biti kriminalaca.

– Vučić je navikao da se hvali, iako zna kako je njegov politički otac i vječna inspiracija (lider Srpske radikalne stranke Vojislav) Šešelj izveden iz Crne Gore u šatorskom krilu… Čini se da Aleksandar Vučić ne razumije da se u inozemstvu ne može ponašati kao kod kuće, gdje pod vlašću SNS-a više ne zna tko je policajac, a tko kriminalac – naveo je Stefanović.

Potpredsjednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić objavila je danas popis osoba kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru, navodeći da među njima ima osoba s bogatim kriminalnim dosjeima, kao i osoba bliskih vlastima u Srbiji.

Oporbena političarka Marinika Tepić na svom je službenom profilu na X objavila tko su putnici s leta.

– Nenad Jaćimovski, upravljao je automobilom iz kojeg su izašli napadači na studenta Lazara Dinića. Narači Nemanja, suspendirani policajac koji je autom pokosio i ozlijedio ljude na Futoškoj. Kojović Stefan, jedan od četvorice koji su studentici Ani slomili vilicu. Uverić Nemanja, Vujović Spasoje, subotički kriminalci, Uverić osuđen za teška krivična djela, pušten nakon smanjene kazne i zaposlen u komunalnom redarstvu! – napisala je Tepić.

S druge strane, CRTA se oglasila i oko putnika.

Posmatračka misija CRTA također je na X objavila da se, prema dosad dostupnim informacijama, na popisu putnika čarter letova kojima je danas u Tivtu iz sigurnosnih razloga onemogućen ulazak u Crnu Goru nalazi i osam imena koja odgovaraju imenima akreditiranih promatrača u sklopu kvaziposmatračkih misija povezanih s vlastima u nekoliko nedavnih izbornih ciklusa na ovim prostorima.

Grupa koja je u Tivat stigla čarter letom nije željela odgovoriti na pitanja policije zašto su došli u Crnu Goru.

Jake policijske snage drže pod kontrolom Zračnu luku Tivat, a kontrolirali su i let iz Beograda, zbog, kako je rekao izvor Vijesti iz policije, sumnje na hibridnu aktivnost.

Crnogorska policija ranije je priopćila da provjerava 90 osoba koje su doputovale čarter letom iz Beograda u Tivat, a podgorički mediji javljaju da su neki od njih evidentirani kao sigurnosno interesantne osobe, te da će prvim letom iz Tivta biti vraćeni u Beograd.

Pojedini mediji javljaju, pozivajući se na podatke Ravnateljstva policije, da su osobe na privedenom letu, koje su uglavnom kriminalno dosijee, imale zadatak neformalno osigurati boravak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na samitu EU – Zapadni Balkan u Tivtu.

Grupa od 90 osoba, od kojih se dio vodi kao sigurnosno interesantne osobe, koja je jutros čarter letom iz Beograda stigla u Crnu Goru, prvim će letom biti vraćena iz Tivta u srbijansku prijestolnicu.

Crne Gore Vijesti pišu da im je Uprava policije zabranila ulazak u Crnu Goru, zbog čega su zadržani u zračnoj luci Tivat iu tijeku su detaljne sigurnosne provjere svih putnika na tom letu.

Grupa koja je u Tivat stigla čarter letom nije željela odgovoriti na pitanja policije zašto su došli u Crnu Goru.

Jake policijske snage, koje kontroliraju tivatsku zračnu luku, kontrolirale su i let iz Beograda, zbog, kako je “Vijestima” rekao izvor iz policije, sumnje na hibridnu aktivnost.

Neslužbeno, grupa od 90 ljudi iz Srbije stigla je na tivatsku zračnu luku jutros u 10.41 sati čarter letom Air Srbije.

Zrakoplov Air Srbije, koji je bio angažiran za ovaj čarter let i koji se prema ranijem rasporedu trebao vratiti iz Tivta za Beograd u 11.40 sati, zadržan je na pisti tivatskog aerodroma.

Kako se neslužbeno doznaje iz izvora bliskih Upravi policije, tijekom dana sve osobe za koje crnogorske službe sigurnosti procijene da ne mogu ući u Crnu Goru bit će vraćene u Srbiju.

Prema podacima kojima raspolaže Uprava policije, osobe na letu, koje su uglavnom kriminalno dosijee, imale su zadatak da neformalno osiguravaju boravak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na samitu EU-Zapadni Balkan u Tivtu.

– Ne smiju ući. Oni će prvim letom biti vraćeni u Beograd – rekao je sagovornik iz vrha Policijske uprave.

– Crnogorska policija provodi opsežne kontinuirane i pojačane aktivnosti povodom održavanja samita EU – Zapadni Balkan. U tom kontekstu provode se pojačane kontrole na graničnom prijelazu Zračna luka Tivat, pri čemu je izdvojen i pod kontrolu stavljen charter let na relaciji Beograd – Tivat, kojim je jutros u Crnu Goru doputovalo oko 90 državljana Republike Srbije.

U tijeku su kontrole ovih osoba i provjera osnova njihovog dolaska i boravka, a bit će poduzete sveobuhvatne mjere i radnje u skladu sa zakonom, kao i mjere zabrane ukoliko za to postoje zakonske osnove. Zrakoplov je zadržan na pisti Aerodroma Tivat kako bi se izvršile detaljne provjere osoba koje su doputovale, odnosno razloga njihovog posjeta, imajući u vidu pojačane mjere sigurnosti uoči samita EU – Zapadni Balkan. O daljnjim poduzetim aktivnostima javnost će biti pravovremeno obaviještena – priopćeno je ranije iz Policijske uprave.

Starac iz Bijelog Polja u Crnoj Gori uhićen je nakon što je ubio suprugu, piše portal RTCG. Obojica imaju 85 godina.

Ubojstvo se dogodilo u bjelopoljskom naselju Rasovo, a prema informacijama on je nakon toga pokušao samoubojstvo. Određeno mu je zadržavanje do 72 sata.

Prema informacijama RTCG, supružnici su se dogovorili da “prestanu muke”, jer su oboje u teškom zdravstvenom stanju.

Tijelo žene poslano je na obdukciju.

– Odjeljenje sigurnosti Policijske uprave Bijelo Polje podnijelo je Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv VD, zbog krivičnog djela ubistvo.

Dat je nalog vještaku sudske medicine da izvrši obdukciju tijela MD. Poduzimaju se daljnje mjere i radnje u cilju utvrđivanja okolnosti ovog događaja – priopćeno je iz Višeg državnog tužiteljstva.

Sumnja da je Bjelopoljac supruzi ubrizgao velike doze inzulina.