Od listopada 2024. godine stanovnici naselja Širokača u sarajevskoj općini Stari Grad nemaju miran san. Klizište koje se pojavilo na području Curine njive ne da im mira i strahuju za svoje kuće i imovinu.

Ovo klizište je specifično jer se nalazi na međuentitetskoj liniji, odnosno između općine Stari Grad u Federaciji BiH i općine Istočni Stari Grad u entitetu Republika Srpska, u kojem su zbog nezakonitog odlaganja velike količine zemlje ugroženi stambeni objekti na području Općine Stari Grad Sarajevo.

Naime, nataložena zemlja zatrpala je prirodnu podzemnu vodu, pretvorivši tlo u tekući mulj koji je pokrenuo klizišta i ugrozio stambene objekte.

Kada će klizište biti u potpunosti sanirano i koliko će to trajati, teško je reći jer je sanacija podijeljena u faze, a tek početkom lipnja stječu se svi preduvjeti za početak prvog dijela sanacije.

Prva faza podrazumijeva potpuno uklanjanje i odvoz bespravno odložene zemlje radi rasterećenja terena.

Težište druge faze bit će na izgradnji novih sustava odvodnje i integraciji podzemnih voda u kanalizacijsku mrežu, a treća faza uključuje izgradnju potpornih zidova i konačnu stabilizaciju cijelog terena, čime će se trajno riješiti problem Curinih polja.

Kako nam je kazao Armin Đono, zamjenik predsjednika Vijeća mjesne zajednice Široka, u tijeku je prva faza sanacije.

– Situaciju na terenu prate Vlada Kantona Sarajevo i Općina Stari Grad. Izvođača radova izabrala je Općina Istočni Stari Grad Sarajevo – kazao je Đono.

Prema procjenama, sanacija klizišta koštat će tri milijuna KM, od čega je Vlada KS-a osigurala 1,6 milijuna KM, a ostatak sredstava trebali bi izdvojiti ostali nivoi vlasti.

Faruka Selmanovića, zastupnika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo, također zanima što se radi na ovoj lokaciji i u što su utrošena sredstva za sanaciju.

– Građani koji tu žive s pravom postavljaju pitanje koje i ja, nakon obilaska ovog lokaliteta, postavljam sebi, a to je kako je moguće da se na području Istočnog Sarajeva izvode radovi, a da sa strane Kantona Sarajevo nema radnika, nema strojeva, nema vidljivih aktivnosti?

Ako je klizište prijetnja, onda je to prijetnja s obje strane administrativne linije. Država ne zna za političke granice, ali bi institucije trebale znati za svoju odgovornost.

Tražim odgovor nadležnih što je napravljeno u protekloj godini, gdje su planirana sredstva, jesu li provedene javne nabave, postoji li izvođač i tko je zadužen za koordinaciju kompletnog projekta.

Posebno je zabrinjavajuća informacija da senzorski sustav za praćenje kretanja tla možda ne radi punim kapacitetom, te da postoje dugovanja prema Građevinskom fakultetu zbog kojih se podaci navodno ne očitavaju redovito – kazao je Selmanović.

Kako je naveo, građani imaju pravo znati gdje su utrošena sredstva, zašto radovi kasne, funkcionira li nadzor i tko će snositi odgovornost ako se pokaže da su nečijim nemarom ugrozili živote i imovinu ljudi.

– Ne želim čekati dan kada će se opet neko pojaviti pred kamerama i objašnjavati kako niko nije mogao predvidjeti ono na što se mjesecima upozoravalo – rekao je Selmanović.

Stožer civilne zaštite Stari grad Sarajevo je prilikom obilaska lokaliteta klizišta Curina njiva vizualnim pregledom utvrdio da ima vidljivih promjena uslijed otapanja snijega i kiše u prethodnom razdoblju, objavila je danas Federalna uprava civilne zaštite u izvješću za protekla 24 sata.

– Na pojedinim mjestima klizišta i dalje je prisutna stalna erozija tla, odvajanje pojedinih dijelova zemljišta, kao i slijeganje tla, uz rušenje stabala. Dodatne promjene uočene su u dijelu ispod odlagališta, na mjestu gdje je planiran iskop kraka odvodnog kanala, gdje su vidljivi nabori zemlje, kao i srušena stabla.

Na dijelu gdje se nalazi završetak odvodnog kanala vidljiva je i nova pukotina u zemlji – navedeno je.

Sukladno tome, dodaju, predlaže se stručno istraživanje terena kako bi se ocijenilo stanje klizišta i utvrdio opseg i karakter uočenih promjena, te eventualno poduzimanje daljnjih mjera.

Klizište na Curinim njivama prati se 24 sata dnevno, kao i područja ugrožena klizištima na lokacijama Knjeginjac i Bistrički potok (područje Općine Stari Grad Sarajevo i Općine Istočni Stari Grad).

Premijer Kanton Sarajevo Nihad Uk izjavio je danas da podaci o pomjeranju zemljišta na lokalitetu Cura njiva kod Sarajeva nisu zabrinjavajući i da se može reći da klizište miruje u odnosu na stanje u proljeće 2025. godine.

– Ne očekujemo veće probleme, ali trebamo biti svjesni da topljenje snijega predstavlja opasnost za klizište – rekao je Uk novinarima na tom lokalitetu.

Dodao je da je gotovo dvije trećine kuća koje su obuhvaćene naredbom Civilne zaštite Općine Stari Grad Sarajevo već iseljeno te je pozvao i preostale stanovnike da se evakuiraju.

Uk je ponovio da Kanton Sarajevo nije odgovoran za to klizište, ali da nisu mogli čekati da nadležni reaguju i da su morali angažirati svoje kapacitete.

Istaknuo je da su se bezuspješno obraćali Civilnoj zaštiti Federacije BiH i RS-a, kao i Ministarstvu sigurnosti BiH, s obzirom da se klizište nalazi na entitetskoj liniji, te da predstavlja opasnost samo za građane i imovinu KS.

Uk je naveo da je Kanton Sarajevo za sanaciju izdvojio 1,6 miliona KM, a cijeli postupak javne nabavke će provesti Općina Istočni Stari Grad, na čijem se području klizište i dogodilo.

Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Sarajevo Dženan Brkanić pojasnio je da će se u slučaju odrona reagirati u skladu s protokolom i procedurama koje su prethodno razrađene s Općinom Stari Grad, MUP-om KS i Profesionalnom vatrogasnom jedinicom.

Naglasio je da prate stanje na terenu kada su u pitanju klizišta i vodostaji te da svim kapacitetima reagiraju po potrebi.

Zbog trenutnog vremena nesrećapremijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS i zapovjednik Štaba civilne zaštite KS Mladen Pandurević, u pratnji direktora Kantonalne uprave civilne zaštite KS Dženana Brkanića, obišli su dvije potencijalno ugrožene lokacije od poplava u Kantonu Sarajevo – Most banja na Ilidži i Brana Bogatići u Trnovu.

– Zbog obilnih padavina u protekla tri dana Kanton Sarajevo se suočio s određenim poteškoćama na terenu, prvenstveno zbog opasnosti od poplava i aktiviranja klizišta, kao i iz domena komunalnih poslova s ​​čišćenjem snijega, a kvarova je bilo i u domeni Vodovoda i Toplifikacije. No, iako su komunalne službe radile u otežanim uvjetima, sve je pod kontrolom.

Kao zapovjednik Stožera civilne zaštite mogu konstatirati da su sve vitalne funkcije na području Kantona stabilne i nijedna nije ozbiljnije ugrožena. Kantonalne i općinske jedinice civilne zaštite odradile su izuzetan posao na prevenciji poplava. Iako bilježimo porast vodotoka u više od 90 posto rijeka i potoka, tim više što su manji vodotoci ugroženi divljom gradnjom, zatrpani građevinskim materijalom, otpadom i slično, srećom nije bilo većih poplava – kazao je Pandurević.

Dodao je da su tijekom noći zabilježena manja izlijevanja vodotoka na području općina Novi Grad i Ilijaš, uglavnom u Semizovcu i Malešićima, te Rajlovcu i Dobroševićima, ali je pravovremenom intervencijom spriječena veća šteta.

Na kritičnim mjestima, dodao je, izgrađeni su nasipi i postavljene vreće s pijeskom, čime je protok vode stavljen pod kontrolu.

Naglasio je i kako se prate sva klizišta.

– Imamo manje pogoršanje stanja na lokaciji Cura polja, ali situacija je pod apsolutnom kontrolom. Trenutno nema neposredne opasnosti, ali je Općina Stari Grad za svaki slučaj osigurala alternativni smještaj za građane. Kanton Sarajevo je osigurao 1,6 milijuna KM koji će biti usmjereni za sanaciju klizišta, a krajem veljače ili početkom ožujka krenut će radovi na sanaciji klizišta, što će omogućiti trajan i siguran povratak za oko 30 obitelji – naglasio je ministar.

Direktor Brkanić je naglasio da je uvijek najkritičnije na rijekama prve kategorije, a to su Željeznica i Bosna.

– Moram konstatirati da se nisu provodile preventivne radnje, znači čišćenje, uređenje i produbljivanje korita u zadnje dvije-tri godine, mi danas ne bismo imali ovakvu situaciju – situaciju pod kontrolom, te bi se ove rijeke sigurno izlile. Također, da općinske službe nisu poduzele niz aktivnosti i tokom jučerašnjeg dana i tokom noći, zaista bismo imali niz problema, jer smo jučer i prekjučer imali obilne snježne padavine i kišu, zbog čega smo u jednom trenutku imali veliko topljenje snijega i obilne kiše koje su podigle vodostaje i vodostaje svih rijeka u Kantonu Sarajevo. Ovo što se sada događa, možemo reći da je sve pod kontrolom i da ne predstavlja nikakvu opasnost za zdravlje i imovinu naših građana – rekao je Brkanić.

Dodao je da svaka općinska služba civilne zaštite zna svoje kritične točke, koje kontinuirano obilazi, kao što je to danas učinjeno na Ilidži, te su spremni reagirati u svakom trenutku.

– Naravno, kada to eventualno pređe njihove kapacitete, onda se sa svojim kapacitetima uključuje Kantonalna uprava civilne zaštite, kako bi pomogla općinskim strukturama. Srećom, do sada nismo imali takvih situacija. Zaista, općinske službe civilne zaštite dobro rade svoj posao, te su postigle zadovoljavajuću razinu svojih aktivnosti u sinhronizaciji sa kantonalnom upravom. Reakcija ne može uvijek biti trenutna, jer neke stvari zahtijevaju određeno vrijeme. Sam zakon kaže da su općinske strukture civilne zaštite prve koje su odgovorne za nastalu situaciju, a ako ona premašuje njihove kapacitete, prijavljuju nadležnim tijelima ili susjednim općinama koje će im priskočiti u pomoć – objasnio je Brkanić i istaknuo da za sada nema većih problema.

– Imamo manjih izlijevanja rijeka u Trnovu, u Rajlovcu i Vogošći, ali to su pojedinačni incidenti koji nisu ostavili veće posljedice – kazao je Brkanić.

Obilasku lokacije na Ilidži prisustvovao je i načelnik općine Ilidža Nermin Muzur, koji je kazao da se na području općine Ilidža suočavaju sa brojnim problemima kada su u pitanju snježne padavine i rješavanje problema na najznačajnijim i najfrekventnijim dijelovima.

– Rješavaju se ulice prvog prioriteta, objekti od javnog interesa, imamo sugrađane, susjede koji imaju neke posebne probleme, koji se teško kreću. Nismo bili zadovoljni nekim prvim reakcijama angažiranih ekipa koje su prošle na tenderu kada je u pitanju čišćenje Ilidže. Međutim, posljednje dvije noći doslovno nismo spavali, svi smo na terenu i mislim da je čišćenje Ilidže sada na zadovoljavajućem nivou.

S tim živimo već pet godina, pratimo situaciju kada su velike padavine i uvijek smo u izazovu s Bosnom i Željeznicom, koje su rijeke prve kategorije. Iza nas je mašina, bukvalno dežura na dvije najkritičnije točke – Mostu spasa na Željezničkoj i mostu na rijeci Tilavi. Ogromna količina vode koja nadolazi, osim zemlje i mulja, često nosi i velike komade drveća i drva, a ako ih ne izvučemo na vrijeme onemogućuju protok vode ispod mosta i dolazi do izlijevanja. Nadamo se da do toga neće doći – rekla je Muzur.

Naveo je da je drugi veliki izazov, do zadnje 2-3 godine, bilo naselje Otes, gdje su bila stalna izlijevanja.

– Tu bismo sigurno i sada imali vrlo kritičnu situaciju da nismo napravili uređenje korita – dodao je načelnik Muzur.

Nakon Ilidže i obilaska brane Bogatići u Trnovu, Uk, Pandurević i Brkanić posjetili su i Općinu Trnovo, gdje su o stanju u ovoj lokalnoj zajednici razgovarali s općinskim načelnikom po ovlaštenju Općinskog vijeća Trnovo Mirsadom Mešićem, javlja Press KS.

Nakon usvajanja proračuna Kantona Sarajevo za 2026. Skupština KS donijela je Zakon o usmjeravanju sredstava za pomoć pri sanaciji klizišta prikupljenih na temelju posebne naknade, kojim se utvrđuje namjena i način usmjeravanja sredstava posebne naknade prikupljene na temelju rješenja o legalizaciji građevina izgrađenih bez građevinske dozvole i građevina privremenog karaktera.

Sredstva posebne naknade Vlada KS može usmjeriti za: sanaciju klizišta na području jedinica lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo i sanaciju klizišta na području jedinica lokalne samouprave izvan Kantona Sarajevo ako je to uzrok štetnih posljedica na imovini Kantona Sarajevo ili izaziva štetne posljedice po živote, zdravlje i materijalna dobra stanovnika Sarajeva. Kanton.

– Suština zakona je da se omogući korištenje namjenskih sredstava u situacijama kada se klizište ne nalazi na području Kantona Sarajevo, ali je direktno ugroženo stanovništvo ili materijalna dobra na području Kantona Sarajevo. Dakle, ovaj zakon omogućava korištenje namjenskih sredstava u situacijama kada je ugroženo stanovništvo ili materijalna dobra na području Kantona Sarajevo, a klizište je izvan područja drugog kantona, u ovom slučaju na području RS-a.

Već duže vrijeme pokušavamo riješiti problem klizišta u Curinim njivama, međutim, nadležni se nisu htjeli uključiti, prije svega Općina Istočni Stari Grad i RS. Vlada Kantona Sarajevo zajedno sa Općinom Stari Grad preuzela je na sebe rješavanje ovog problema – kazao je u uvodnom obraćanju premijer KS Nihad Uk.

Sredstva posebne naknade usmjeravaju se prema Programu koji je usvojila Vlada na prijedlog Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, a koji je izradio Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo na osnovu prethodno pribavljenih mišljenja općinskih načelnika sa područja Kantona Sarajevo.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, a kontrolu utroška sredstava posebne naknade vrši Ministarstvo financija KS. S obzirom da je svrha korištenja sredstava posebne naknade, između ostalog, sanacija klizišta u cilju zaštite života i sigurnosti građana, ukazala se potreba za donošenjem propisa kojima bi se omogućilo korištenje ovih sredstava za sanaciju klizišta na području jedinica lokalne samouprave izvan Kantona Sarajevo ako se time prouzrokuju štetne posljedice po imovinu Kantona Sarajevo ili prouzrokuju štetne posljedice po živote, zdravlje i zdravlje ljudi. materijalna dobra stanovnika Kantona Sarajevo.

Ovim se zakonom ne mijenja osnovna namjena sredstava, već se proširuje područje njihove primjene s ciljem učinkovitijeg i odgovornijeg korištenja javnih sredstava u situacijama koje zahtijevaju odgovorno postupanje.

Skupština je donijela Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2026. godinu, Odluku o izvršenju Financijskog plana i Programa rada Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2026. godinu.

Usvojen je i Program rada Skupštine Kantona Sarajevo za 2026. godinu, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o obveznom preventivnom sustavnom uništavanju na području Kantona Sarajevo, te Odluka o davanju suglasnosti na sklapanje ugovora o pravu služnosti (KJP ZOI '84 Olimpijski centar Sarajevo doo), kojim se omogućava izgradnja adrenalinskog parka – Alpine Coaster na Bjelašnici. O nastavku 28. radne sjednice Skupštine KS javnost će biti obaviještena, objavio je KS Press.

Mještani Širokače u sarajevskoj općini Stari Grad drugu zimu dočekuju u strahu jer se boje da će se klizište Cura polje, koje se aktiviralo još u kolovozu 2024. godine, u potpunosti aktivirati i izazvati katastrofu neviđenih razmjera.

Velik dio kuća bio je prilično oštećen, a iako se govorilo da će obnova krenuti ovog proljeća, to se nije dogodilo.

Nadležni od Općine Stari Grad, Općine Istočni Grad, Civilne zaštite Stari Grad, Kantonalne uprave civilne zaštite KS do Vlade Kantona Sarajevo samo su najavljivali radove, ali se u praksi malo toga dogodilo.

Stanari su nekoliko puta pisali, molili i negodovali kako bi izazvali reakciju i konačno krenuli u rješavanje problema.

U međuvremenu, još u veljači ove godine premijer KS-a Nihad Uk najavio je da Kanton Sarajevo preuzima odgovornost za sanaciju klizišta, ali malo toga što se od te priče realiziralo u praksi.

Doduše, osigurani su pristupni putovi, postavljene su reperne točke za praćenje pomicanja tla, započeli su iskopi kako bi se utvrdila dubina klizišta, ali to građanima malo znači jer opasnost vreba iza klizišta.

Iako su danas Mladen Pandurević, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Irfan Čengić, načelnik Općine Stari Grad, Belma Barlov, direktorica Zavoda za izgradnju KS, i načelnik Općine Istočni Stari Grad Bojo Gašanović potpisali Ugovor o finansiranju projekta „Radovi na sanaciji klizišta Curine njive – Istočni Stari Grad“, hoće li se poštovati, ostaje za vidjeti.

Kanton Sarajevo je iz proračuna izdvojio 600.000 KM, uz mogućnost povećanja sredstava nakon izmjena zakona u Skupštini KS.

Kako je kazao Irfan Čengić, načelnik Općine Stari Grad, sredstva nisu dovoljna za kompletnu sanaciju prema projektu Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ali će omogućiti da se radovi intenziviraju u narednoj godini.

– Radit ćemo u fazama, u skladu s vremenskim uvjetima i preporukama struke.

Unatoč obećanjima drugih razina vlasti, konkretne korake do sada su poduzeli samo Vlada KS, Općina Stari Grad i Općina Istočni Stari Grad – kazao je.

Ministrica Pandurević je kazala da se, kada je riječ o ovom klizištu, 90 posto mogućih posljedica po živote, zdravlje i imovinu odnosi na Federaciju BiH.

– Ovo je jedna od rijetkih situacija kada djelujemo preventivno, prije nego što se dogodi katastrofa kakvu smo vidjeli u Jablanici, Buturović Polju i Kiseljaku.

Ovo nije problem samo dvije mjesne zajednice. Po načelu solidarnosti moraju se uključiti i druge razine vlasti – naglasila je Pandurević.

Dodatnih milijun KM, prema njegovim riječima, bit će osigurano iz sredstava Zavoda za izgradnju KS-a prikupljenih kroz naknade za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.

– Jedna od namjena ovih sredstava je i sanacija klizišta, ali dosadašnji propisi onemogućavali su njihovo korištenje izvan Kantona Sarajevo.

Novim zakonom, za koji očekujemo da ga Skupština KS usvoji u narednim danima, omogućit će se transfer tih sredstava – pojasnio je ministar.

Pandurević je dodala da će zajedno sa sredstvima koja su izdvojile dvije općine biti osigurano oko 1,6 milijuna KM, što je više od polovine potrebnih sredstava.

Pročelnik Gašanović istaknuo je kako je projekt uređenja odlagališta od početka bio zahtjevan, ali da su sve administrativne prepreke uspješno prevladane zahvaljujući dobroj suradnji nadležnih institucija.

Prema njegovim riječima, radovi će se pratiti u skladu s mogućnostima na terenu, a realizacija kompletnog projekta planirana je do ljeta 2026. godine.