Uoči izvanredne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, sazvane za 15. travnja, klubovi delegata triju konstitutivnih naroda ne žele prejudicirati kako će se svi ili većina njihovih zastupnika izjasniti o novopredloženom zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji.

– Mogu reći da će Klub hrvatskih izaslanika, odnosno oni koji su u taj klub izabrani legitimnom političkom voljom, podržati navedeni zakon. Za ostale koje stvarno nije izabralo hrvatsko biračko tijelo ne znam kako će glasati jer još nisu ispratili dvotrećinsku većinu unutar Kluba. Što se tiče samog zakona, izražavam veliko zadovoljstvo što je cijeli projekt na ovaj način doveden u realne okvire i što smo ostavili nepovoljan dio za cijeli projekt i, ako hoćete, preglasavanje hrvatskih zastupnika u Vladi FBiH iu Parlamentu FBiH. Hrvati su preglasani kada je riječ o donošenju sadašnjeg zakona i mislim da on nije provodiv – kazao je za Fenu Damir Džeba, predsjednik Kluba hrvatskih delegata.

Prema njegovim riječima, novopredložena zakonska rješenja ulijevaju sigurnost jer američki investitor osigurava stabilan proces i tijek izgradnje projekta Južne interkonekcije, te se uvažavaju svi stavovi oko same realizacije projekta u kantonima kroz koje bi plinovod trebao proći.

Muamer Zukić, predsjedavajući Kluba Bošnjaka, ne želi prejudicirati stav tog kluba prije njegove sjednice 15. aprila.

– Naravno, mogu se voditi činjenicom da je Klub Bošnjaka podržao prvi temeljni tekst zakona i da se neki zaključak može izvući iz načina na koji su u srijedu glasovale političke stranke u Zastupničkom domu čiji su zastupnici zastupljeni i u Domu naroda. To znači da bi Klub Bošnjaka mogao podržati zakon, ali ne mogu zvanično reći konačan stav prije spomenute sjednice Kluba – ponovio je.

Stranka demokratske akcije, čiji je Zukić član, izrazila je potporu projektu Južne interkonekcije na razini svojih središnjih tijela, “a pitanja koja su u srijedu eventualno postavljena u Zastupničkom domu bila su usmjerena na postizanje rješenja koje će značiti realizaciju projekta Južne interkonekcije na terenu, uzimajući u obzir činjenicu da smo opredijeljeni za diverzifikaciju u opskrbi plinom, što je interes Bosna i Hercegovina“.

Osjetljiv na pitanje državne imovine

– S druge strane, Sjedinjene Američke Države stoje iza ovog projekta kao strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine i odlučni smo da imamo odnos sa zapadnom obitelji kada je u pitanju opskrba plinom. Stoga je podrška projektu neupitna, a pojedina pitanja i dileme vezane su i za stručni dio. Pravno smo osjetljivi na pitanje državne imovine. Bilo je mnogo razgovora u Zastupničkom domu i tražen je način za dodatna osiguranja i garancije kako ne bi bilo nikakvih dilema i nedoumica u vezi s tim – kazao je Zukić.

Iz Kluba Srba u Domu naroda predsjedavajuća Vesna Saradžić samo je rekla da ne može prejudicirati kako će se njegovi članovi izjasniti o zakonu dok se sjednica tog kluba ne održi također 15. travnja, istog dana kada bi trebao izvanredno zasjedati i Dom naroda u cjelini.

Novopredloženi zakon o Južnoj interkonekciji moraju prihvatiti oba doma Federalnog parlamenta u identičnom tekstu kako bi mogao stupiti na snagu.

Zastupnički dom to je u srijedu potvrdio znatnom većinom glasova na izvanrednoj sjednici, dok je sjednica Doma naroda za 15. travnja također najavljena kao izvanredna i samo s ovom točkom dnevnog reda.

Na tajnom elektroničkom glasovanju u srijedu u Zastupničkom domu podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv, a jedan je bio suzdržan.

Na početku sjednice zakon je zastupnicima obrazložio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Prije svega, naveo je da je trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala ista kao i u prethodnom planu, s tim da su novopredloženim zakonom planirani određeni krakovi, kao i novi pravac od Kladnja do Tuzle, čime će započeti plinofikacija u industrijskom dijelu Federacije i približiti se Termoelektrani Tuzla.

U tekst novopredloženog zakona uvršteno je i ime investitora, američke tvrtke. U važećoj zakonskoj regulativi kao investitor i transporter plina navedena je domaća kompanija BH Gas, ali projekt još nije realiziran na terenu, što je hitna potreba, rekao je Lakić. S druge strane, istaknuo je, Europska unija najavila je prestanak isporuka ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Prema riječima ministra Lakića, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri u Pismu namjere izrazili i financijsku spremnost za izgradnju plinovoda, što je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom predviđeno je sklapanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije pristupilo definiranju temeljnih postulata budućeg ugovora, vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je istaknuo i da tvrtka BH Gas ovim zakonom ne prestaje s radom i da joj predstoji izgradnja zapadnog i sjevernog pravca plinovoda, te tvrtka ostaje transporter u postojećem plinskom sustavu i razvija se. Prema njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak plinofikacije sjevera.

Na kraju, svaku promjenu vlasničkog udjela mora odobriti Federalni parlament, kazao je također ministar. Inače, propisano je da investitor nema obvezu plaćanja naknade za izvlaštenje čestica u javnom vlasništvu na trasi budućeg plinovoda, ali je dužan obeštetiti vlasnike izvlaštenih privatnih čestica koje će postati dobrom od općeg interesa.

Tijekom saborske rasprave o zakonu podršku su u srijedu u Zastupničkom domu i prije glasovanja najavili zastupnički klubovi Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice-Hrvatskog narodnog saveza (HDZ-HNS), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, te zastupnici nekih manjih klubova. ili pojedinačni nezavisni predstavnici.

Za razliku od njih, Stranka za BiH najavila je da neće podržati zakon prvenstveno zbog napuštanja koncepta da državna tvrtka BH Gas bude nositelj investicije i davanja te uloge privatnoj tvrtki bez značajnijeg iskustva u ovoj oblasti, kako je rečeno.

SDA i DF su također iznijeli određene primjedbe, ali su i pored toga najavili podršku zbog značaja realizacije projekta Južne interkonekcije za privredu i građane Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, posebno jer je Europska unija najavila zabranu uvoza plina iz Rusije od 1. siječnja 2028. godine.

Jedna od primjedbi iz klupa Demokratske fronte je uvrštavanje naziva tvrtke investitora projekta u tekst zakona.

Iz Stranke demokratske akcije poručili su da će unatoč “neobičnom, eksperimentalnom rješenju uvedenom u zakon o pronalasku investitora” ipak glasati pozitivno, smatrajući da je investitor ozbiljan jer iza njega stoji i State Department.

SDA je u srijedu raspisala stanku u zasjedanju prije završetka saborske rasprave o zakonu, želeći, kako su naveli, otkloniti neke dileme oko pojedinih budućih odredbi, a jedna od njih je hoće li nekretnine na trasi izgradnje Interkonekcije Jug nakon završetka izgradnje biti u vlasništvu države ili eventualno postoje nedoumice u vezi s tim.

U ime Kluba HDZ-HNS-a Mladen Bošković ustvrdio je da je sadašnji zakon o Južnoj interkonekciji izglasan u Federalnom parlamentu preglasavanjem zastupnika stranaka s hrvatskim predznakom. Izrazio je zadovoljstvo što su u međuvremenu aktualizirane izmjene i dopune tog zakona.

Što se tiče unošenja imena investitora u tekst, Bošković smatra da je namjeravani investitor najbolji za interese Federacije BiH. Kazao je i da se njegov zastupnički klub zalaže za depolitizaciju ovog projekta, kao i da on osobno vjeruje da plinovod u FBiH neće ostati samo na trenutno definiranim trasama.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” Federalna vlada uputila je Parlamentu na očitovanje. Zastupnički dom jučer je prihvatio njezin prijedlog da se ovaj akt razmatra po hitnom postupku. Ista procedura predložena je i Domu naroda.

– Investitor će realizirati projekt izgradnje plinovoda izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojaka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i odvojak Čapljina te izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla – navodi se u tekstu novopredloženog zakona.

Već je poznato da će trasa ukapljenog plina sa zapada ulaziti u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba biti postignut odgovarajući dogovor, kao i ugovor između Vlade FBiH i definiranog investitora projekta.

Vlada je 14. siječnja usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj je preciziran investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst zakona utvrđen u formi prijedloga na sjednici Vlade 25. ožujka.

Kako se navodi u tekstu, naziv tvrtke investitora je AAFS Infrastructure and Energy doo, registrirana u Sarajevu iu potpunom vlasništvu američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Ova tvrtka ranije je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

Pismo namjere i ponuda AAFS-a potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, čiji je cilj daljnje unapređenje energetske sigurnosti Federacije BiH i omogućavanje privlačenja stranih investicija uz diverzifikaciju izvora opskrbe plinom, priopćeno je prošlog mjeseca iz Federalne vlade.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH posljednju sjednicu održao je 23. siječnja. Sjednica koja je bila zakazana za 17. ožujka odgođena je za dan sjednice, kada su izaslanici već stigli u Parlament FBiH.

Vesna Saradžić (SDP) iz Kluba srpskih delegata tada je izjavila da je kolegij zaključio da bi bilo dobro odgoditi sjednicu zbog dodatnih konzultacija i eventualnih dopuna i pojašnjenja.

Šef Kluba hrvatskog naroda Damir Džeba (HDZ) rekao je da je njegov klub zatražio dodatnu koordinaciju oko razmatranja svih točaka dnevnog reda.

Do danas nije zakazana nova sjednica.

– Nemam informacija kada bi mogla biti naredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, očekujem da će poziv uslijediti što prije – kazala nam je delegatkinja Aida Obuća.

Osvrnula se na činjenicu da je zadnja sjednica održana 23. siječnja.

– Evidentno je da postoje političke nesuglasice unutar koalicije, što se odražava i na djelovanje Doma naroda PFBiH. Posljednja sjednica je bila u siječnju, dok ožujsko odgađanje sjednice ukazuje na krizu kvoruma i nedostatak političke volje da se nagomilana zakonska rješenja riješe, čime se ozbiljno dovodi u pitanje funkcionalnost zakonodavne vlasti u Federaciji – kazala je za Faktor Obuća.

Razgovarali smo i sa delegatom Fahrudinom Čolakovićem.

– Pitao sam članove koji su na vlasti da vidim znaju li zašto nema sjednica, zašto nije održana sjednica koja je bila najavljena, a došli su ljudi iz svih dijelova FBiH, ali objašnjenja nema. To su konsultacije, usklađivanja, mišljenja, mislim da je ogromna kriza između koalicijskih partnera, dokaz za to je i smjena predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Dragana Miokovića. A ova godina je sama po sebi izborna, donesen je proračun da ga Vlada FBiH troši kako su naučili u ove tri godine i ne treba im Parlament FBiH – kaže Čolaković i dodaje:

– Što se tiče zakona koji su stavljeni na dnevni red, ne vidim neke jako važne reformske zakone koji se najavljuju već tri-četiri godine. Ne vidim ništa reformirano. Kad se sastanak zakazuje, to se radi proforma da se ispoštuje poslovna obveza da bude jednom mjesečno, ali ni toga nema. Na kraju, nadam se da će listopad otvoriti neke nove prilike da, nažalost, krenemo ispočetka.