Jedno od pitanja koje jako zanima pripadnike braniteljske populacije je kako se obračunava mirovina branitelja s odsluženim vojnim stažem, odnosno koliko ona iznosi.

Takvo pitanje postavio je Damir Šišić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

– Člankom 43. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisano je da se visina starosne mirovine utvrđuje množenjem osobnih bodova osiguranika s vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Ukupni osobni bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbroj osobnih bodova na temelju staža osiguranja i osobnih bodova na temelju posebnog staža.

Osobni bodovi na temelju staža osiguranja dobivaju se množenjem osobnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja

Za utvrđivanje osobnih bodova osiguranika, mirovinski staž može iznositi više od 40 godina – naveli su u odgovoru iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Dodaju da se radi utvrđivanja osobnih bodova osiguranika mirovinski staž iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa s 1 (jedan), svaki mjesec s 0,083333, a svaki dan s 0,002777.

– Pri izračunu mirovine po ovom zakonu osobni bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 1 bod, za priznatu punu godinu posebnog staža za svaki mjesec iznose 0,083332 boda, a za svaki dan 0,002777 bodova.

30 dana računa se kao jedan mjesec – navode iz Ministarstva.

Zatim su naveli konkretan primjer.

– Zte pripadnik braniteljske populacije koji ima 33 godine staža osiguranje i sedam godina posebne službe primjenom vrijednosti općeg boda koji je vrijedio 2025. formula bio bi 33 puta 1 bod jednako je 33 boda, plus 7 godina posebne službe, puta jedan bod, jednako je 7 bodova. Dakle, ukupno 40 bodova puta 22,65 KM je 906 KM.

Također, za osoba sa 40 godina staža osiguranjaa primjenom vrijednosti općeg boda koji je vrijedio 2025. godine formula bi bila 40 puta 1 bod jednako je 40 bodova puta 22,65 KM jednako je 906 KM.

Damir Šišić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, podnio je inicijativu za hitne izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH.

Izmjene je predložio prvenstveno zbog utvrđivanja novih koeficijenata za državne namještenike budući da su njihova primanja zbog ranije odluke o minimalnoj plaći, tvrdi Šišić, gotovo jednaka primanjima nekvalificiranih radnika, dok je razlika u primanjima između državnih službenika i namještenika i dalje iznimno velika.

Osim toga, mišljenja je da se izmjenama zakona može urediti i pitanje ograničenja primanja onima koji ostvaruju najveća primanja (izabrani, imenovani dužnosnici)

Također, smatra neophodnim da pitanje plaća, naknada, temeljnog dohotka i drugih primanja koja se odnose na Parlament FBiH reguliraju Zastupnički dom i Dom naroda FBiH, a ne Vlada FBiH, kao što je sada slučaj.

– Navodi iz vaše inicijative nisu opravdani, niti imaju uporište u Zakonu o plaćama i naknadama u organima državne uprave u FBiH, tim prije što bi djelomično povećanje koeficijenata državnim namještenicima, u koje nisu uključeni državni službenici, dovelo do još većeg smanjenja visine utvrđene razlike u visini plaća između državnih službenika i namještenika po osnovu stručne spreme.

Ovakav odnos predstavljao bi degradaciju stručne spreme, odnosno minimiziranje temeljnih vrijednosti koje se stječu na temelju stupnja obrazovanja, a primjenom predloženih parcijalnih rješenja došlo bi do stvarnog „zapostavljanja i diskriminacije državnih službenika“, budući da oni obavljaju temeljne poslove u organima vlasti Federacije BiH, u odnosu na zaposlenike koji obavljaju pomoćne djelatnosti koje su u neposrednoj vezi s djelatnošću osnovne djelatnosti – naveli su, među ostalim, stvari, iz Federalnog ministarstva pravde u odgovoru izaslaniku Damiru Šišiću i dodali:

– Što se tiče inicijative za ograničenje primanja izabranih i imenovanih dužnosnika, ona nije u suprotnosti s Ustavom Federacije BiH, s obzirom da je članom četiri A 14. Ustava propisano da će članovi oba doma primati plaću na način utvrđen zakonom. Ovom odredbom je propisano da se plaća ne može povećavati niti smanjivati ​​tijekom izbornog mandata, osim usklađivanja s troškovima života.

Zatim su se osvrnuli na dio inicijative koji se odnosi na federalne parlamentarce.

– Inicijativa da buduće zakonske odluke u vezi s plaćama, naknadama, osnovicama i drugim primanjima koja se odnose na Parlament donosi Zastupnički dom i Dom naroda, a ne Vlada FBiH, podsjećamo da je Parlament FBiH kao zakonodavni organ donio takve odluke kojima su te ovlasti prenijete na Vladu, da se prilikom izrade novog ili izmjene i dopune zakona o plaćama i naknadama razmotri eventualno drugačije rješenje – stoji u odgovoru federalnog. Ministarstvo pravosuđa, potpisao ministar Vedran Škobić.