U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj u Tønderu je održana manifestacija „Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici“ koja je okupila veliki broj građana, predstavnika institucija, vjerskih službenika i pripadnika bosanskohercegovačke dijaspore iz različitih dijelova Danske.

Program je započeo svečanim otkrivanjem spomenika “Cvijet Srebrenice”, simbola sjećanja na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu počinjenom u julu 1995. godine.

Događaju je, pored brojnih gostiju, prisustvovao i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Prisutan je bio i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice Muhamed Jusić, tadašnji muftija za zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj, Anesa Kundurović Mijak, zastupnica u Narodnoj skupštini entiteta RS Ramiz Salkić i dr. Fatima Klempić-Dautbašić i Hamed Bektić, preživjeli svjedoci genocida.

Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je istaknuo da je sjećanje na Srebrenicu moralna i ljudska obaveza svih generacija, istaknuvši da se istina o genocidu mora čuvati i prenositi budućim generacijama.

– Sjećanje na genocid u Srebrenici ne smije ostati samo godišnja komemoracija, već mora biti ugrađeno u temelje društva kroz obrazovne programe koji će prenositi istinu generacijama, kroz zakone koji će spriječiti njeno negiranje i kroz institucije koje će osigurati da se zločini nikada ne relativiziraju niti opravdavaju.

Ako želimo svijet u kojem pravda i mir neće biti prolazni ideali, već trajne vrijednosti, moramo ih graditi na istini koja se ne dovodi u pitanje – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Dodao je da je zaborav velika opasnost, te da moramo izvući lekcije iz Srebrenice.

– Srebrenica nije samo prošlost, već upozorenje koje ne smijemo zanemariti. Zaborav nije samo nepravda prema mrtvima – on je prijetnja živima. Istina nije teret, već jedini put koji vodi u pravedniji i sigurniji svijet.

Ako izvučemo pouke iz genocida u Srebrenici, možda njegove žrtve nisu uzalud patile. Možda će njihova nevina žrtva osvijetliti bolju budućnost za sve nas – zaključio je reisul-ulema Kavazović.

Muftija za zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica je ukazala na značajnu ulogu bošnjačke dijaspore u njegovanju kulture sjećanja i istaknula da su ovakve manifestacije prilika da se istina o genocidu prenese europskoj javnosti.

– Sve što vidimo raduje nas i bit će motivirajuće za ljude koji vode zajednicu i džemate. Činjenica da smo danas ovdje i da otkrivamo spomenik genocidu u Srebrenici je važna aktivnost i nešto što je vrijedno spomena.

Sve je to trebalo napraviti i izgraditi. Njegovanje kulture sjećanja na genocid važno nam je ponajviše zbog naših generacija. Činimo sve da ih fizički vežemo za Bosnu i Hercegovinu, ali moramo i to osigurati, da ih na ovaj način povežemo s našom domovinom.

To je važno i za Dance, naše susjede, jer oni znaju i osjećaju našu bol i naše sjećanje na genocid počinjen u Srebrenici – kazao je muftija Kobilica.

O značaju institucionalne borbe protiv negiranja genocida i pokušaja povijesnog revizionizma govorio je Ramiz Salkić.

– Ovo je veliki dan za ovu zemlju i za naše ljude u Danskoj. Želim zahvaliti Kraljevini Danskoj koja ima osjećaja za takve stvari.

Moramo nastaviti raditi na sjećanju na sve žrtve u Bosni i Hercegovini, a ovo je jedan od načina. Spomenik koji smo danas otkrili pokazuje koliko je on važan našim Bošnjacima u Danskoj i ovoj zemlji i svima koji znaju šta se dogodilo u Srebrenici – rekao je Salkić.

O spomeniku je emotivno govorio Hamed Bektić, preživjeli svjedok genocida i jedan od organizatora manifestacije, koji je ukazao na važnost sjećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima Srebrenice.

– Jako sam sretan što smo dočekali ovaj dan. Raduje ovaj broj ljudi koji je došao, naravno sve ovo pokazuje da smo na pravom putu i da sjećanje na genocid počinjen u Srebrenici nikada neće izblijediti – naglasio je Bektić.

Nakon svečanog otkrivanja spomenika, uslijedila je središnja manifestacija u Kulturnom centru Tønder tijekom koje su prisutnima upućene poruke o važnosti očuvanja istine, kulture sjećanja i borbe protiv negiranja genocida.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Danskoj Anesa Kundurović Mijak istakla je važnost obilježavanja genocida u Srebrenici u evropskim zemljama, posebno u vrijeme kada se u svijetu sve više govori o važnosti suočavanja s prošlošću.

– Ovdje smo da se sjetimo više od osam hiljada ubijenih Srebreničana. Njihovi su životi ugašeni kao rezultat sustavnog plana. Ovdje smo da pokažemo da zaborav nije opcija – podsjetio je veleposlanik Mijak.

Prisutnima se obratio i predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj Rašid-ef. malgaški.

– Danas smo se ovdje okupili po dvadeseti put da odamo počast i prisjetimo se genocida u Srebrenici. Srebrenica nije samo geografsko mjesto, ona je simbol stradanja i opomena čovječanstvu.

Naša je dužnost čuvati sjećanje na ubijene Bošnjake Srebrenice. Naša djeca i naša zajednica nikada neće zaboraviti ono što se dogodilo u Srebrenici – kazao je predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj.

Poseban emotivan ton događaju dala su svjedočenja preživjelih Hameda Bektića i drugih. Fatime Klempić-Dautbašić, koja je govorila o ratnim iskustvima i važnosti očuvanja sjećanja na žrtve.

U umjetničkom dijelu programa nastupio je Hor Sabur iz Randersa, dok je Emir Mujčin klanjao namaz.

Današnja manifestacija u Tønderu još jednom je pokazala snažnu povezanost bosanskohercegovačke dijaspore s domovinom i odlučnost da se sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici očuva dostojanstveno, istinito i trajno.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je danas u danskom gradu Tonderu kazao da se genocid u Srebrenici ne smije svesti na povijesnu fusnotu, već da mora ostati trajna opomena čovječanstvu i temeljna lekcija za buduće generacije.

Govoreći na centralnoj manifestaciji obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici i otvaranju spomenika “Cvijet Srebrenice”, reisu-l-ulema je upozorio da su negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca prijetnja miru i stabilnosti, te istaknuo da je očuvanje istine odgovornost cijele međunarodne zajednice.

Istaknuo je da sjećanje na genocid ne smije ostati samo na godišnjim komemoracijama, već mora biti ugrađeno u obrazovne sustave, zakone i institucije, kako bi se spriječila relativizacija zločina i osiguralo da se takva stradanja više nikada ne ponove.

Njegov govor prenosimo u cijelosti:

– Koristim ovu priliku da čestitam svima koji su doprinijeli otvaranju spomenika koji će biti čuvar sjećanja na one čiji su životi ugašeni u jednom od najmračnijih ratova i zločina moderne povijesti. Način na koji se sjećamo i učimo o počinjenom zločinu definira granicu između civilizacije i njezinog kolapsa.

Trideset i prva godišnjica genocida u Srebrenici, koju ćemo ovih dana početi obilježavati, nije samo trenutak pijeteta, već i trenutak suočavanja s istinom i odgovornošću.

Prošla su više od tri desetljeća otkako su pred očima svijeta, samo zbog svog imena, ubijena 8372 muškarca i dječaka. Taj zločin, pravomoćno osuđen kao genocid, ne pripada samo povijesti Bosne i Hercegovine.

To pripada kolektivnoj svijesti čovječanstva, jer kada se negdje ugasi pravda, gubi se tlo za sve koji vjeruju u dostojanstvo ljudskog života.

Zahvalni smo svima koji su u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u svibnju 2024. godine podržali Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kao i onima koji su prepoznali važnost očuvanja povijesne istine o onome što se događalo u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća.

Na ovom mjestu želim istaknuti podršku Kraljevine Danske ovoj inicijativi, ali i našu zahvalnost za podršku preživjelim žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini.

Usvajanje Rezolucije o obvezi sjećanja na genocid u Srebrenici je korak ka pravdi, ali njena prava snaga ogleda se u onome što slijedi. Suočavanje s istinom ne smije biti sporadičan čin, već trajna obveza institucija, zakonodavnih tijela i obrazovnih sustava.

Genocid u Srebrenici ne smije se svesti na povijesnu fusnotu, već mora postati temeljna lekcija u školama i sveučilištima, kako u Bosni i Hercegovini, tako iu cijeloj Europi i svijetu.

Samo obrazovanjem i samo jasnim razumijevanjem kako su ti zločini nastali možemo stvoriti društva koja neće dopustiti njihovo ponavljanje.

Danas, kada svjedočimo pokušajima negiranja genocida i veličanja zločinaca, odgovornost nije samo na onima koji su preživjeli, niti samo na Bosni i Hercegovini. Pripada svima koji vjeruju u univerzalne vrijednosti istine i pravde.

Svako negiranje nije samo moralna uvreda žrtvama – ono je prijetnja miru i stabilnosti, jer se relativizacijom zločina uvijek priprema teren za njegovo ponavljanje. Zato međunarodna zajednica ne smije šutjeti pred onima koji pokušavaju krivotvoriti povijest i potkopati temelje pravde.

Sjećanje na genocid u Srebrenici ne smije ostati samo godišnja komemoracija, već mora biti ugrađeno u temelje društva – kroz obrazovne programe koji će prenositi istinu generacijama, kroz zakone koji će spriječiti njeno negiranje i kroz institucije koje će osigurati da se zločini nikada ne relativiziraju niti opravdavaju.

Ako želimo svijet u kojem pravda i mir neće biti prolazni ideali, već trajne vrijednosti, moramo ih graditi na neupitnoj istini.

Srebrenica nije samo prošlost, već upozorenje koje ne smijemo zanemariti. Zaborav nije samo nepravda prema mrtvima – on je prijetnja živima. Istina nije teret, već jedini put koji vodi u pravedniji i sigurniji svijet. Ako izvučemo pouke iz genocida u Srebrenici, možda njegove žrtve nisu uzalud patile. Možda će njihova nevina žrtva osvijetliti bolju budućnost za sve nas.

Još jednom čestitam svima vama koji ste pomogli izgradnju ovog spomenika, Majkama Srebrenice i obiteljima preživjelih genocida na doprinosu očuvanju istine o genocidu i doprinosu ozdravljenju svijeta u kojem živimo.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović boravi u višednevnoj posjeti Islamskoj zajednici Bošnjaka u Danskoj.

On je danas održao hutbu u džematu Odense, u kojoj je istakao važnost izgradnje aktivne i snažne zajednice, očuvanje jedinstva među Bošnjacima, te odgovornost prema porodici, domovini i budućim generacijama.

Poručio je da samo jedinstven i organiziran narod može sačuvati svoj identitet i sigurnu budućnost, te pozvao na kontinuitet i ustrajnost u izgradnji kulture sjećanja Bošnjaka.

– Podizanje spomenika u znak sjećanja na genocid u Srebrenici ima smisla samo ako ga podignemo svjesnije, jače i otpornije da nam se više ništa slično ne dogodi. Podijeljeni i podijeljeni, nećemo moći spriječiti novi genocid, pa makar podigli spomenik u svakom gradu svijeta. Zato i ovdje među vama, u Danskoj, apeliram na slogu i jedinstvo u zajednici, u našim džematima. Svaka podjela u našem narodu dovodi u pitanje naš opstanak, kako u domovini tako i u dijaspori – kazao je Reisu-l-ulema.

Njegovu hutbu prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu, Svemilosnom, Samilosnom, Vladaru Sudnjeg dana. Od Njega milost i oprost molimo. Nadamo se njegovoj nagradi za učinjeno dobro. Neka je salavat i selam na Njegovog poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu i ashabe. Gospodaru naš, uputi nas na Pravi put i pomozi nam da s njega ne skrenemo. Oprosti nam grijehe naše i Svojom nas milošću uvedi u Džennet.

Draga braćo i sestre.

Prava je radost biti u ovoj zemlji među vama, klanjati džemat i svim srcem učestvovati u najvažnijoj manifestaciji jedinstva muslimana u cijelom svijetu – džumi-namazu.

Jer molitva je najbolji način da izrazimo svoju zahvalnost Gospodinu. On nas čini bližima sebi i povezuje nas u jedno tijelo – u džemat. Ta naša zajednica temelji se na bratstvu među nama; živimo i radimo u njoj uvažavajući i poštujući.

Živeći u njemu vodimo se riječima Uzvišenog Allaha:

Ti si najbolja zajednica koja se pojavila među ljudima, ti pozivaš na činjenje dobra, a odvraćanje od zla, i vjeruješ u Allaha. (Ali ‘Imran, 110)

Zaista je najveća ovozemaljska čast biti dio jedne ovakve zajednice, koju Uzvišeni oslovljava kao najbolju. Zaista je vrhunska zemaljska vrijednost živjeti s ljudima koji su odlučili biti jaki i čvrsti vjernici, nepokolebljivi širitelji i borci dobra, koji i druge pozivaju na dobro i svim srcem mu služe. I koji isto tako, ako ne i jače, zabranjuju zlo i odvraćaju druge od njega.

Vjera nas uči da se u Božjem planu sve događa onako kako je On zamislio. To je Božji poredak stvari, uspostavljen od vremena kada je stvorio nebo i Zemlju.

Kaže: U Allahovim zakonima nećete naći promjene, u Allahovim zakonima nećete naći odstupanja. (Fatir, 43)

Čitav kozmos, pa i mi u njemu, počiva na ravnoteži, na redu, koji je osovina i okosnica života. Nasuprot mizantropu je faseta, nered, koji vodi u kaos i nestanak zajednice. Allah, dž. š., traži od nas da vodimo računa o mjeri i ravnoteži u našim životima, ali i u prirodi i zajednici u kojoj živimo, te da ne narušavamo od Boga uspostavljenu ravnotežu.

Sunce i mjesec plove utvrđenim stazama, a trava i drveće se pokoravaju, a nebo se uzdiže. I postavio je skale (libele) da u mjerenju ne prekoračiš granice – mjeri točno i ne štedi na skalama. (Er-Rahman, 5-9)

Kada se ravnoteža u prirodi poremeti, a među ljudima zavlada zloća i zloća, pasivna vjera nam neće biti od velike koristi.

Draga braćo!

Allah, dž. š., traži od nas osnivanje džemata, ma gdje se nalazili. Odgovorili ste na taj zahtjev. Formirali ste svoju zajednicu i pokazali da vam je stalo do Božje riječi. Sada to trebate nadograditi sa sviješću da Bog od nas ne traži nikakvo zajedništvo. On traži životnu zajednicu ljudi, zajednicu u kojoj je poziv na dobro najglasniji i koja se prva odaziva tom pozivu.

Uzvišeni Allah kaže:

O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kada vas pozovu onome što će vam život dati!

Postoje dvije zajednice ljudi: ona koja je živa i aktivna, i ona koja je mrtva, pasivna i od koje ljudi imaju malo koristi.

Živa zajednica ispovijeda vjeru u jednog Boga i slijedi sunnet Njegovog poslanika Muhammeda, a.s. To je zajednica ljudi koji se odazivaju Allahovim naredbama i klone se Njegovih zabrana; koji obavljaju namaz i daju zekat; koji poste ramazan i obavljaju hadž. To je zajednica ljudi koja se brine za svoje članove: siročad i siromašne, bolesne i starije, roditelje i djecu.

Štiti tuđa prava i reagira na nepravdu i nasilje, bez obzira od koga dolazilo. To je zajednica koja nastoji prestići druge u dobroti, znanju i marljivosti. Ona svoja vrata drži otvorena za sve i živi u miru s drugima, poštujući svačiju vjeru i vjerovanje, po kur’anskom principu: Tvoje je tvoje, a moje je moje (El-Kafirun, 6). To je zajednica ljudi koja se odaziva svakom Allahovom pozivu, a i On joj se odaziva i čini je boljom.

Draga braćo!

Poslanik, a.s., je vjernika usporedio sa pčelom. Rekao je da pčela konzumira samo ono što je čisto i proizvodi ono što je čisto. Sleti na grančicu, pa je nemojte slomiti ili uništiti. (hadis bilježi Bejheki) Poslanik nam tako sugerira da svako od nas bude vrijedan i koristan kao pčela. Pčela ne slijeće na nečistoću i ne prenosi nečistoću i neugodan miris. Tako treba da postupa svaki vjernik – da ne ide na zabranjena i prljava mjesta i da ne sluša bezobrazluke, niti da prenosi tuđe riječi, ogovaranja i ogovaranja.

Pčela nikada ne posjećuje tuđu košnicu. A vjernik treba gledati u svoju avliju i biti na usluzi svojoj zajednici. Pčela radi u timu i posvećena je svom roju, svojoj zajednici; njoj je stalo do njegove snage i napretka.

Pčela marljivo radi svaki dan i nikada ne bježi od svojih dužnosti niti se žali na poteškoće. Ona radi i ne očekuje ničije pohvale i zahvale, već se ponaša prema instinktu očuvanja zajednice koja treba trajati i služiti budućim generacijama.

Ovdje kod vas mirišemo plodovi zajedničkog rada. Bili ste vrijedna i marljiva zajednica muslimana koja je svoj cilj postavila i dio toga ostvarila. A u vremenu koje je pred vama, okrenite se onima za koje vas je Allah zadužio: djeci i omladini, muškarcima i ženama i onima koji još nisu naši članovi, a trebali bi biti. Budite im uzor u uvjerenju i ponašanju na koje će se ugledati. Pomozite im da pronađu sebe i postanu dobri i vrijedni članovi naše zajednice. U tome ćete uspjeti ako nastupate organizirano kao džemat.

A ako mislite da je to posao samo imama, griješite i bit ćete ta mrtva, pasivna zajednica ljudi od koje nećete imati koristi ni vi ni drugi. Znajte da pojedinac, ma tko on bio, ne može ispuniti obvezu na koju je pozvana cijela zajednica.

Draga braćo!

Da ste živa zajednica muslimana svjedoči i činjenica da odavde, u Danskoj, simbolično počinjemo obilježavanje 11. jula, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Mnogo je događaja u povijesti našeg naroda koji su urezani u naše kolektivno pamćenje. Neki od njih su tragični, a na druge smo ponosni. Kakve god bile, tragične ili radosne, produbljuju naše kolektivno sjećanje i svijest o našoj zajedničkoj sudbini. Povijest se ne može promijeniti, ali iz nje možemo učiti. Milost se ne pokazuje slabom, podijeljenom i zavađenom narodu. To je red koji vrijedi u svijetu, bez izuzetka. On se neće promijeniti, jer je to Božji zakon. Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok se taj narod sam ne promijeni, jasna je poruka Kur’ana. Naša povijest na to ukazuje.

Podizanje spomenika u znak sjećanja na genocid u Srebrenici ima smisla samo ako ga podignemo svjesnije, jače i otpornije da nam se više ništa slično ne dogodi.

Podijeljeni i podijeljeni, nećemo moći spriječiti novi genocid, pa makar podigli spomenik u svakom gradu svijeta. Zato i ovdje među vama, u Danskoj, apeliram na slogu i jedinstvo u zajednici, u našim džematima. Svaka podjela u našem narodu dovodi u pitanje naš opstanak, kako u domovini tako i u dijaspori.

Braćo i sestre!

U jednom kur’anskom ajetu se kaže: O vjernici, pazite na sebe!

Ovo su riječi uz koje svatko od nas treba ustati i pasti. Vi sada živite u zemlji koja vam je otvorila vrata, primila vas i dočekala. Poštujte ovu državu i ove ljude, oni su vam susjedi i najbliži. Čuvajte svoj život i njihov, svoju čast i njihovu, svoju imovinu i njihovu. Živite u miru. Budite dostojanstveni i ponosni na to tko ste i odakle dolazite. Pripadate brojčano malom, ali ponosnom narodu koji zna biti zahvalan ljudima. Poslanik, a.s., je rekao: Ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan ni Allahu.

Čuvajte svoje obitelji; vi ste njihovi pastiri i bit ćete pitani za svoje stado. Molimo Allaha, dž. š., da te uputi na pravi put i da ti pomogne u svakom dobru.

Ne zaboravi svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Naučite svoju djecu da znaju tko su i što su i odakle su im roditelji. I naučite ih da imaju svoju domovinu i domovinu koja računa na njih, pa neka i oni računaju na nju. I učiti ih da je Islamska zajednica naša duhovna kolijevka u kojoj je naš identitet. Ne kidajte tkaninu koju su naši očevi i majke s velikom ljubavlju i odricanjem tkali.

Gospodaru moj, učini ove ljude odanim Tebi i pomozi im u njihovim hairli poslovima. Podari im vjeru, strpljivost i ustrajnost da Ti budu zahvalni i ispravni na Tvom putu.

Neka naša posljednja dova uvijek bude: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!

Teško je pomiriti mišljenja ljudi ne samo kod nas, nego i u svijetu kada je riječ o mirovini. Dok jedni sanjaju o odlasku u mirovinu s 52 ili 53 godine, jer im je svega dosta, drugi bi htjeli moći raditi do 80. godine, poput bosanskohercegovačkih političara.

U Bosni i Hercegovini mirovinsko i invalidsko osiguranje regulirano je entitetskim zakonima. Tako u Federaciji možete ostvariti starosnu mirovinu ako imate 65 godina i minimalno 15 godina staža, odnosno 40 godina staža, bez obzira na godine života.

Izmjenama zakona omogućena je mogućnost rada i primanja mirovine, s izuzetkom onih koji su otišli u invalidsku mirovinu, pa je bh. političari odu u mirovinu, zgrabe otpremnine od 30, 50 tisuća KM, pa nastave raditi i primaju mirovinu.

U manjem bh. entitetu RS, osiguranik ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osim toga, osiguranik koji nije navršio 65 godina života stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža, a osiguranik žena bez navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

U susjednoj Republici Hrvatskoj osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima, uz nižu dob. Dakle, ove godine mogu imati 64 godine i najmanje 15 godina staža.

Starosnu mirovinu možete ostvariti sa 60 godina života i 41 godinom staža.

U Srbiji u starosnu mirovinu idu muškarci koji imaju 65 godina i najmanje 15 godina staža ili 45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života. Žene mogu u mirovinu sa 64 godine i najmanje 15 godina staža, odnosno 45 godina staža, bez obzira na dob.

U Sjevernoj Makedoniji se u starosnu mirovinu odlazi sa 64 godine ako je muškarac, a žene mogu sa 62 godine i najmanje 15 godina staža.

U Sloveniji se u starosnu mirovinu ulazi sa 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža ili 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.

Što se ostalih zemalja tiče, primjerice Danska je odlučila da će njezini građani moći ići u mirovinu sa 70 godina, i to oni rođeni nakon 31. prosinca 1970. godine, dok će se dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj postupno povećavati na 67 godina do 2031. godine.

U Republici Turskoj od 2022. godine žene mogu u mirovinu s 49, a muškarci s 52 godine.

Minimalna dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine 2023.

Danski vojnici pripremaju se za mogući američki napad na Grenland u jeku prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa preuzimanjem vlasti, izvijestila je u četvrtak televizija DR pozivajući se na izvore u Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj.

Kada su danski vojnici helikopterom prebačeni na Grenland u siječnju, navodno su donijeli eksploziv kako bi uništili ključne piste i zalihe krvi za liječenje ranjenih u pokušaju da spreče blokiranje mogućeg američkog preuzimanja vlasti.

Visoki francuski dužnosnik rekao je za DR da je kriza na Grenlandu natjerala Europu da shvati da se mora sama pobrinuti za svoju sigurnost.

Ubrzo nakon izbora Donalda Trumpa, Danska je navodno tražila političku potporu Francuske, Njemačke i nordijskih prijestolnica za formiranje europskog saveza za obranu Grenlanda od američkog preuzimanja.

– Političko vodstvo, obrambeni i sigurnosni aparat u Danskoj odlučio je “odigrati igru” – rekao je francuski dužnosnik.

Danska vlada ubrzala je raspoređivanje svojih trupa na Grenland početkom siječnja, posebno nakon američke vojne intervencije u Venezueli.

– Kako Trump stalno govori da želi preuzeti Grenland, a onda se dogodilo ono što se dogodilo u Venezueli, morali smo sve scenarije shvatiti ozbiljno – rekao je izvor za DR.

Izjavio je da će, ako SAD pokuša napad, danski vojnici nositi streljivo i sudjelovati u borbi, dok će borbeni zrakoplovi F-35 koji jure prema sjeveru također biti teško naoružani.

– Odrastao sam tijekom Hladnog rata i ponekad poželim da se mogu vratiti u relativno stabilno vrijeme kada su svjetski čelnici znali koliko daleko mogu ići bez izazivanja najgoreg mogućeg scenarija – rekao je njemački dužnosnik za DR.

Francuski je dužnosnik istaknuo kako Europa mora “ponovno naučiti gramatiku moći” i ne bi trebala računati na američku vojnu potporu.

Posljednjih mjeseci Trump je obnovio svoje zanimanje za američku kontrolu nad Grenlandom, navodeći zabrinutosti Rusije i Kine za nacionalnu sigurnost. Zaprijetio je sankcijama europskim zemljama koje se protive tom potezu.

Trump je kasnije povukao prijetnje nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj, rekavši da su uspostavili okvir za potencijalni dogovor koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju, nakon čega će uslijediti razgovori između SAD-a, Danske i Grenlanda.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je u subotu da radi s guvernerom Louisiane Jeffom Landryjem na slanju bolničkog broda na Grenland, danski teritorij za koji je Trump ranije rekao da želi kupiti.

Trump je plan objavio na društvenim mrežama neposredno prije večere za republikanske guvernere u Bijeloj kući, gdje je sjedio pokraj Landryja i razgovarao s njim, piše Reuters.

– U suradnji s fantastičnim guvernerom Louisiane, Jeffom Landryjem, poslat ćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo zbrinuli brojne bolesne i zanemarene ljude. Brod je na putu – napisao je Trump.

Ni Bijela kuća ni Landryjev ured nisu odgovorili na upite o objavi, je li brod zatražen iz Danske ili Grenlanda te kojim je bolesnicima potrebna pomoć.

Danski kralj Frederik posjetio je Grenland prošli tjedan po drugi put u godinu dana, pokušavajući pokazati jedinstvo s teritorijem suočen s Trumpovim nastojanjima da kupi otok.

Grenland, Danska i SAD održali su razgovore krajem prošlog mjeseca kako bi riješili situaciju nakon mjeseci napetosti unutar NATO obrambenog saveza.

Trumpova objava uslijedila je nekoliko sati nakon što je dansko Združeno arktičko zapovjedništvo priopćilo da je evakuiralo člana posade kojem je bila potrebna hitna medicinska pomoć s američke podmornice u grenlandskim vodama, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda, Nuuka.

Američka mornarica ima dva bolnička broda, Mercy i Comfort, ali nijedan nije stacioniran u Louisiani.

Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da Danska nije znala da je bolnički brod na putu za Grenland. Istodobno je istaknuo kako stanovnici Grenlanda dobivaju svu potrebnu medicinsku skrb.

– Na Grenlandu nema potrebe za posebnim zdravstvenim zahvatom. Grenlandska vlada već danas brine o tome, a Danska bi uskočila ako bi za to bilo potrebe – rekao je ministar.

Prošli tjedan je danskim vojnicima naređeno da budu spremni s bojevim streljivom za mogući napad SADna Grenland, danska javna televizija DR.

Danskim vojnicima je naređeno da bojevo streljivo odnesu u Nuuk, glavni grad Grenlanda, u najgorem mogućem scenariju, navodi se u izvješću, pozivajući se na informacije iz središnjih političkih izvora.

Prema televizijskoj kući, to je bio slučaj sve dok američki predsjednik Donald Trump nije odustao od uporabe sile protiv Grenlanda nakon sastanka sa šefom NATO-a Markom Rutteom u srijedu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

Također je primijećeno da postoji široka politička volja za borbom ako dođe do američkog napada, ne samo u danskoj vladi, već iu širokom spektru oporbenih stranaka.

Američki predsjednik pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog položaja na Arktiku, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog utjecaja u regiji.

Danska i Grenland odbili su prijedloge za prodaju teritorija, potvrđujući danski suverenitet nad otokom.

Nakon sastanka s Rutteom, Trump je objavio da postoji okvir za potencijalni dogovor koji bi uključivao Grenland i širu arktičku regiju. Također je odustao od svoje prijetnje da će nametnuti carine europskim zemljama koje su se protivile njegovom zahtjevu za akvizicijom.

Mobilne aplikacije osmišljene kako bi potrošačima pomogle u prepoznavanju i izbjegavanju proizvoda američkog podrijetla na vrhu su popisa preuzimanja u danskim trgovinama aplikacijama, nakon nedavnih komentara američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju Grenlanda.

Građani Danske sve više koriste mobilne aplikacije za bojkot američkih proizvoda, kao odgovor na komentare američkog predsjednika o preuzimanju Grenlanda, teritorija koji pripada Danskoj.

Konkretno, koriste se dvije aplikacije koje pomažu identificirati američke proizvode i nude lokalne alternative, što ih je lansiralo na sam vrh liste najčešće preuzimanih aplikacija u Danskoj. Euronews.

Jedan od njih, nazvan UdenUSA (na engleskom NeSAD), doživljava brzi rast popularnosti i trenutno je najpreuzimanija aplikacija u zemlji, odmah ispred ChatGPT-a, u App Storeu.

Aplikacija korisnicima omogućuje skeniranje proizvoda kako bi provjerili zemlju podrijetla, pronašli alternative iz zemalja izvan Sjedinjenih Američkih Država i dodali ih u košaricu.

Razvojni tim navodi kako aplikacija nije zamišljena kao poziv na bojkot, već kao alat koji potrošačima daje veću jasnoću o tome što kupuju.

Još jedna popularna aplikacija, Made O’Meter, trenutno je na petom mjestu App Store ljestvice u toj nordijskoj zemlji.

– Na potrošačima je da odluče što žele – rekao je za dansku javnu televiziju DR Nyheder Jonas Pipper, jedan od programera aplikacije UdenUSA.

Stručnjaci upozoravaju da će bojkoti supermarketa vjerojatno biti ograničenog opsega, budući da danske trgovine prodaju relativno malo proizvoda američkog podrijetla.

Prema Louise Aggerstrom Hansen, privatnoj ekonomistici Danske Bank, samo oko jedan posto danske hrane dolazi izravno iz Sjedinjenih Država.

Stoga je teško procijeniti stvarni učinak takvog bojkota.

Međutim, istraživači vjeruju da te aplikacije potrošačima mogu pružiti osjećaj kontrole i slobode odlučivanja.

– Mnogi ljudi prate vijesti, vide nešto što im se ne sviđa i zbog toga se naljute. U ovom slučaju radi se o nama samima i Grenlandu – rekla je lokalnim medijima Pelle Guldborg Hansen, istraživačica ponašanja sa Sveučilišta Roskilde.

– I onda jednostavno poželiš učiniti nešto svojim bijesom, koliko god on bio mali – dodao je.

Od početka siječnja Trump je više puta ponovio ranije prijedloge da bi Sjedinjene Američke Države trebale preuzeti Grenland. U međuvremenu su održani sastanci dužnosnika Grenlanda, Danske i SAD-a, a stajališta su opisana kao “slaganje da se ne slažu”.

Prošli tjedan tisuće ljudi izašlo je na ulice Grenlanda i Danske, prosvjedujući protiv bilo kakvog američkog preuzimanja arktičkog otoka.

Danska raspoređuje dodatne trupe u Grenlandprema izvješćima lokalnih medija u ponedjeljak. Danske oružane snage potvrdile su raspoređivanje za dansku TV 2.

Očekuje se da će više danskih borbenih trupa stići u Kangerlussuaq u ponedjeljak navečer, što je opisano kao značajan doprinos.

Dolazak će pridonijeti nastavku gomilanja danskog vojnog osoblja na Grenlandu. Prema izvješću, približno 100 danskih vojnika već je stiglo u Nuuk, glavni grad Grenlanda, a sličan broj raspoređen je u Kangerlussuaqu.

Vojnici će sudjelovati u vježbi “Arctic Endurance”, za koju danske vlasti kažu da je ubrzana i intenzivirana nakon nedavnih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Trump je rekao da želi punu i potpunu kupnju danskog teritorija, tvrdeći da je to neophodno za američku i globalnu sigurnost.

Bijela kuća je rekla da bi Grenland mogao biti čak i vojno okupiran.

Trump je u subotu rekao da će do 1. veljače uvesti carine od 10 posto za Veliku Britaniju, Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Nizozemsku i Finsku, a do 1. lipnja povećati carine na 25 posto zbog njihovog protivljenja američkoj kontroli Grenlanda.

Nakon objave, osam europskih zemalja objavilo je u nedjelju zajedničku izjavu, osuđujući američku prijetnju i ponovno potvrđujući svoju predanost sigurnosti Arktika.

Dva časnika Kraljevske mornarice Nizozemske napustit će Grenland u ponedjeljak nakon što završe svoj posao “kao što je planirano”, navodi se u priopćenju Ministarstva obrane.

– Dva časnika Kraljevske mornarice Nizozemske koji su sudjelovali u izviđanju na Grenlandu za zajedničku vojnu vježbu u arktičkoj regiji završili su svoj posao prema planu. Danas će napustiti Grenland – stoji u priopćenju ministarstva.

Napominje se da su nizozemski časnici doprinijeli i operativnom i logističkom ekspertizom na Grenlandu kao dio izviđačke misije pod vodstvom Danske koja uključuje nekoliko NATO saveznika.

– Veće raspoređivanje unutar NATO-a (Arctic Sentry) mogući je sljedeći korak – navodi se u priopćenju te dodaje da će se o tome unutar NATO-a dodatno razgovarati u narednom razdoblju.

Njemački vojni izviđački tim od 15 vojnika također je napustio Grenland u nedjelju, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio svoj plan nametanja carina nacijama koje se protive američkoj kontroli nad Grenlandom.

O Grenlandu i njegovoj budućnosti može odlučiti samo Grenlandski narod u skladu s pravom na samoodređenje koje mu daju zakoni Kraljevine Danske, izjavio je danas hrvatski predsjednik Zoran Milanović, javlja Anadolija.

– Ne postoji niti jedan sigurnosni razlog koji može biti iznad ovog prava naroda Grenlanda. Uvjeren sam da se sva pitanja vezana uz sigurnost, o kojima se u posljednje vrijeme govori, mogu i moraju riješiti dijalogom i suradnjom Danske i Grenlanda sa SAD-om i u okviru Sjevernoatlantskog saveza, čije su obje zemlje ravnopravne članice – rekao je Milanović u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama.

Rekao je da sigurnosna pitanja nisu ni na koji način povezana s međunarodno-pravnim položajem Grenlanda.

– O tome svjedoči situacija iz vremena Hladnog rata, kada je SAD stacioniranjem svoje vojske na Grenlandu u dogovoru s danskim vlastima uspješno zaštitio svoje nacionalne interese i obranio vlastitu sigurnost i sigurnost cijelog NATO-a. Samo takav model, odnosno dogovor Danske i SAD-a uz poštivanje volje naroda Grenlanda, prihvatljivo je rješenje za ovu situaciju – rekao je Milanović.

Grenland, samoupravni teritorij unutar Kraljevine Danske, privukao je interes SAD-a zbog svog strateškog položaja i ogromnih mineralnih resursa, kao i navodne zabrinutosti zbog rastuće ruske i kineske aktivnosti.

Danska i Grenland odbili su prijedloge za prodaju teritorija, potvrđujući danski suverenitet nad otokom.

Nekoliko europskih zemalja pojačava svoju vojnu nazočnost na Grenlandu kroz vježbe i izviđačke misije, dok američki predsjednik Donald Trump inzistira na tome da teritorij treba biti “u rukama SAD” kako bi se suprotstavili Rusiji i Kini.