Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio etnički motiviran, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u BiH, što pridonosi političkim napetostima i produbljivanju podjela.

Poljski državljanin Bartłomiej Włodzimierz Krakowiak uhićen je zbog sumnje da je zapalio dio oltara i oskrnavio Gospin kip u Međugorju. Tereti se za kazneno djelo oštećenja ili rušenja vjerskih objekata, a nakon kriminalističke obrade predat je Tužiteljstvu BiH na daljnje postupanje.

Na Podbrdu i kod Plavog križa ispisanim grafitima i crnom bojom oskrnavljeni su Gospini kipovi, dok je kod crkve svetog Jakova zapaljen vanjski oltar. U blizini su pronađeni transparent i poruke na poljskom.

Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) za predsjednicu Bosne i Hercegovine Darijana Filipović i zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Željana Zovko prije uhićenja osumnjičenika ocijenile su da se radi o napadu na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini.

– Ovo nije običan vandalski čin. To je otvoreni napad na katolički puk u Međugorju i cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i napad na svjetski simbol mira i zajedništva… – napisao je Filipović na platformi X.

Sličnu poruku ostavila je i Zovko, navodeći da ovakvim činovima pokušavaju zastrašiti katolike u BiH, koji se, kako tvrdi, već duže vrijeme suočavaju s napadima na njihove vjerske objekte, kulturnu baštinu i temeljno pravo na slobodno ispovijedanje vjere.

– Ovakvo nasilje i netolerancija ne smiju postati prihvatljivi niti ostati bez jasne osude – poručila je Zovko na X platformi.

Nakon uhićenja osumnjičenika, Filipović je promijenila ton svoje ranije objave i osudila rušenje svetišta i ostavljene uvredljive poruke na mjestu molitve “bez ijedne riječi o naciji ili vjeri počinitelja”, te ustvrdila da su “sva druga tumačenja laž”. Ujedno je kritizirala medije koji su izvijestili o njezinoj prvoj objavi.

– Znakovito je da pojedini portali vrlo neprofesionalno upravo takvom osudom, u kojoj nema nacionalne i vjerske kvalifikacije, podgrijavaju međunacionalno nepovjerenje, opterećujući ga nepostojećim tvrdnjama – rekao je Filipović.

Incidentom u Međugorju osvrnuo se i britanski desničar Tommy Robinson koji je slučaj iskoristio za širenje narativa o progonu kršćana.

– Kršćanstvo je meta napada, a slušamo samo o izmišljenoj islamofobiji – napisao je Robinson koji je u Velikoj Britaniji poznat po svojim antiimigrantskim i islamofobnim stavovima.

Glavna urednica portala Istina Media Kristina Perić kaže da svaki normalan čovjek u BiH osuđuje vandalski čin Poljaka, ali da je osudio domaću politiku kojom, kako tvrdi, već godinama vlada praznina umjesto suštine, te maltene priželjkuje incidente kako bi na njima politički parazitirao.

– Nemaju ni Gospu od Duha Svetoga pa su htjeli i tamo nešto naučiti. Ne zna se je li žalosnija izjava Darijane Filipović, koja je vandalski čin jedne osobe nazvala napadom na narod i vjernike u BiH, ili EU parlamentarke Željane Zovko, koja mjesečno prima blizu 20.000 maraka – kaže Perić.

Navela je kako je, nažalost po političare, počinitelj brzo uhićen i nije nekatolik, što im je, tvrdi, sigurno najteže palo jer ih je prokazalo i razoružalo.

Posebno je, dodaje, ohrabrena reakcijama Župnog ureda Međugorje, biskupa Petra Palića, svećenika i vjernika koji su, kaže, jasno poručili da se izolirani slučaj pojedinca ne smije smatrati masovnim napadom na Međugorje.

– Pozvali su na mir i molitvu bez ikakvih predrasuda i osuda, kao i vjernike i ljude koji su pomogli u uhićenju pojedinca, sanaciji štete i nastavili obilaziti svetište – ističe Perić.

Detektor se pisanim putem obratio i HDZ-u BiH u kojem smo, između ostalog, pitali smatraju li u stranci reakciju i način komunikacije svog zastupnika u ovom slučaju primjerenim te kako odgovaraju na kritike da politički predstavnici u ovakvim situacijama trebaju posebno voditi računa o porukama koje šalju, ali do zaključenja ovog teksta odgovor nije stigao.

O Bartłomie Włodzimierz Krakowiak mediji su već pisali. On je prije devet godina pješice hodočastio iz Varšave u Međugorje, a na tom je putu kasnije izdao knjigu i javno progovorio o svom odnosu prema vjeri i životnim problemima.

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Darijana Filipović ponovno se oglasila nakon vandalizma u Međugorju, odbacivši tvrdnje da je u svojoj ranijoj objavi spominjala nacionalnu ili vjersku pripadnost počinitelja.

Istaknula je kako samo osuđuje vandalsko rušenje svetišta i uvredljive poruke ispisane na mjestu molitve, istaknuvši kako su sva različita tumačenja njezine objave neistinita.

Filipović je optužila pojedine medije za, kako tvrdi, neprofesionalno tumačenje njezinih riječi i poticanje međunacionalnog nepovjerenja.

Kazala je da osuda napada na vjerske objekte ne produbljuje podjele, već da ih izazivaju oni koji takve događaje koriste za poticanje sukoba.

Podsjetimo, u noći s ponedjeljka na utorak u Međugorju je oštećen Gospin kip na Brdu ukazanja i vanjski oltar iza crkve svetog Jakova, dok su na nekoliko mjesta ispisani uvredljivi grafiti.

Muškarac povezan s ovim događajem je u međuvremenu uhićen.

Kandidatkinja za Predsjedništvo BiH Darijana Filipović na tribini u Zagrebu koju je organizirala Zajednica utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” kazala je kako Hrvati trećim entitetom odgovaraju na nepravdu koja im se događa, piše HMS.

Iako je naglasila da pitanje trećeg entiteta danas nije primarni fokus političkih promišljanja, istaknula je da je riječ o modelima o kojima se razgovaralo tijekom mirovnih pregovora koji su prethodili Washingtonskom i Daytonskom sporazumu i kasnije “više puta za stolom unutar Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i u raznim intelektualnim krugovima kao legitiman model preustroja za funkcionalniju Federaciju BiH i BiH”.

– Ako se nastavi ovakav odnos prema Hrvatima, treći entitet će ostati jedan od modela ili refleksija na kojima hrvatski narod pokušava odgovoriti na nepravdu koja mu se događa – rekla je.

Ustvrdila je da se “u dijelu sarajevske javnosti svaki spomen trećeg entiteta redovito demonizira s vrlo jasnim ciljem gušenja hrvatskog glasa”.

– To je svakako pokušaj da se zaustave politička promišljanja hrvatskog naroda o tome kako ukloniti neravnopravnost, jer bi u tom slučaju bilo potrebno priznati da nepravda zapravo postoji – rekla je.

Komentirala je i kandidaturu Slavena Kovačevića (DF) i Zdenka Lučića (Petorka) za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Rekla je da se Kovačević, iako se kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva, obraća bošnjačkom biračkom tijelu.

– Takav koncept preglasavanja izravno vodi u nestabilnost, nefunkcionalnost i nesuradnju, dok se HDZ-ov model temelji na međusobnom dogovoru, uvažavanju i ravnopravnosti – rekla je.

Govoreći o Lučiću, rekla je da svaki pojedinac ima demokratsko pravo sudjelovati u izbornom procesu.

No, upozorila je na “izbornu matematiku zbog nepromijenjenog Izbornog zakona”.

– Svaki dodatni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva umanjuje šansu Hrvatima da izaberu svog legitimnog predstavnika – rekla je.

Gost Dnevnik D bila je Darijana Filipović, dopredsjednica HDZ-a Bosne i Hercegovine, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i kandidatkinja za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Govorila je o svom političkom putu, kandidaturi, Izbornom zakonu, odnosima unutar hrvatskog političkog korpusa, odnosima Hrvata i Bošnjaka, suradnji sa SNSD-om, europskom putu BiH, ulozi Hrvatske, ali i prioritetima ukoliko bude izabrana.

Na tvrdnje da djeluje pod utjecajem Dragana Čovića, odgovara da su takve ocjene očekivane:

– Ti komentari su bili itekako očekivani, nisu me nimalo iznenadili i bila sam spremna na njih, sasvim je normalno da kad blisko surađuješ s predsjednikom stranke, pokušavaju te tako etiketirati, pogotovo što si mlađa žena.

Govoreći o kandidaturi Slavena Kovačevića, pravi jasnu političku distinkciju i kritizira način vođenja kampanje:

– Svoju kampanju i poruke bošnjačkom biračkom tijelu šalje na nama neprihvatljiv način jer pokušava stvoriti negativno ozračje i tenzije koje štete hrvatsko-bošnjačkim odnosima. Njegova kandidatura i kandidatura HDZ-a za člana Predsjedništva je izbor između dva koncepta, jedan je koncept preglasavanja i neravnopravnosti koja vodi u nestabilnost, nefunkcionalnost i blokade, a drugi je model jednakosti, međusobnog uvažavanja i dogovora.

Govoreći o odnosima s Hrvatskom, odbacuje kritike o miješanju:

– Nikada nisam razumio tezu da se radi o zlonamjernom miješanju, pogotovo u kontekstu Bosne i Hercegovine gdje je utjecaj međunarodnih aktera vrlo izražen.

Naglašava važnost podrške:

– Republika Hrvatska je prijatelj Bosne i Hercegovine i ima ustavnu obvezu brinuti o ravnopravnosti Hrvata u BiH, a ujedno postoji niz zajedničkih projekata i interesa koji povezuju dvije države.

Na kraju razgovora povlači paralelu između sporta i politike:

– Reprezentacija Bosne i Hercegovine može biti primjer kako se uvažavaju različitosti i kako se uz međusobno uvažavanje radi na zajedničkom cilju. To je model koji treba prenijeti na politički teren, jer samo međusobnim uvažavanjem i zajedničkim interesom možemo postići rezultate.

Za kraj je otkrila u kakvom će duhu gledati našu reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu.

– Gledat ću i navijat ću u dresu reprezentacije BiH sa zastavom hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine.

Kandidatura Darijane Filipović za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda izazvala je niz reakcija koje otvaraju duboka pitanja o smjeru unutarnje politike.

Ono što se na prvi pogled čini kao pokušaj međuetničkog pomirenja, pomnijom analizom otkriva se kao složen i kontradiktoran proces unutar Bosne i Hercegovine. ljevice, koja nakon godina podrške Željku Komšiću sada povlači radikalno drugačije poteze.

Posebno je intrigantna pozicija Zlatka Miletića čije odustajanje od kandidature unosi dodatnu pomutnju u ionako kompliciran izborni proces. Miletić kao razlog povlačenja navodi činjenicu da se Dragan Čović nije kandidirao, a Darijanu Filipović istovremeno prikazuje kao svoju izravnu političku nasljednicu i “prvu pratilju”.

Tu dolazimo do ključne logičke praznine koja zahtijeva propitivanje. Ako Miletić uistinu vjeruje da je “poslije Čovića opet Čović”, zašto je onda odustao od borbe?

Ako je Darijana Filipović samo osobno pokriće za isti sustav koji on godinama kritizira, njegova bi kandidatura trebala biti logičan odgovor i pokušaj davanja alternative tom istom kontinuitetu. Kao takvo, njegovo povlačenje sugerira jedan od dva scenarija, oba podjednako problematična za njegov politički kredibilitet.

Ili je Miletić procijenio da bez kolizije s Čovićem njegova kandidatura gubi na simboličkoj važnosti i težini, svodeći ga na borbu s političkim autsajderom, što mu ne donosi željenu gledanost.

Ili je njegova ostavka zapravo tiho priznanje da u novonastalim okolnostima, u kojima čak i dio bošnjačke ljevice okreće leđa vlastitom modelu, više nema mjesta za njenu specifičnu političku ulogu.

S druge strane, svjedoci smo nesvakidašnjeg refleksa unutar bošnjačkog političkog spektra gdje poruke o tome kako “nije u redu da Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika” bilježe značajan zaokret.

Iako se to može protumačiti kao želja za “novim vremenom”, kritičko oko u tome vidi i priznanje poraza dotadašnjeg građanskog koncepta koji se u praksi pretvorio u svoju suprotnost.

Ta opća pojava danas uzrokuje očite simpatije u krugovima HDZ-ano ključno je pitanje kako bi se ti isti krugovi formirali da je umjesto podrške svom favoritu upućen poziv za podršku kandidatu hrvatske petorke.

Upravo je u tome bit ovog fenomena jer bi takav scenarij otkrio radi li se o stvarnom poštivanju načela ili samo o podršci koja je poželjna samo dok ide u korist najjačoj stranci u Hrvatskoj.

U fokusu ove rasprave neizbježno je pitanje naslijeđa Bosne i Hercegovine. lijevog. Postavlja se pitanje je li itko u Bosni i Hercegovini više od nje pridonio legitimizaciji teza o hrvatskoj ugroženosti i profiliranju trećeg entiteta.

Analizirajući politički pristup bh. ljevice, postaje jasno da su svojom politikom započetom 2000-ih, kroz izbacivanje hrvatske većine iz najvažnijeg državnog tijela, dali savršen argument za oživljavanje i revitalizaciju ideje Herceg-Bosne.

Bilo da se radi o savršenom političkom projektu ili kolateralnoj šteti osobnih ambicija, činjenica je da je “bosanstvo” ljevice često u praksi bilo kontraproduktivno.

Trenutna situacija, u kojoj bh. ljevica prvo postavlja pitanje preglasavanja, a onda nudi rješenje kroz potporu kandidatu HDZ-a, postavlja više pitanja nego što nudi odgovora.

Je li to priznanje da je politika “biranja” zastupnika bila povijesna pogreška koja je samo ojačala nacionalne blokove?

Iako se danas tvrdi da “nije u redu glasati za druge”, ostaje gorak okus činjenice da je upravo ta politika godinama služila kao paravan za degradaciju hrvatskih glasova, od čega su, paradoksalno, najviše koristi imali oni protiv kojih se ljevica deklarativno borila.

Suština cijele priče je da su Bošnjaci, vođeni politikom ljevice, napravili čvor iz kojeg se sada očajnički pokušavaju izvući.

Ono što je SDP započeo kao taktički potez za osvajanje vlasti, pretvorilo se u stratešku noćnu moru cijele države. Hrvatsko pitanje je u biti proizvod Bosne i Hercegovine. ljevica, konkretno SDP pod vodstvom Zlatka Lagumdžije. Upravo je ta struktura prva otvorila Pandorinu kutiju nadjačavanja, koja je stvorila dubok rascjep u odnosima unutar Federacije koji do danas nije zacijelio.

No, ono što je posebno značajno u analizi ovog slučaja jeste da su se kasnije u “neobranom grožđu” našle SDA i Islamska zajednica, koje se danas često nepravedno optužuju za problem koji objektivno nisu izazvale. SDA je naslijedila krizu koju je izazvala ljevica svojim pokušajima uspostavljanja “platformi i saveza”.

Danas, kada pojedinci s ljevice najavljuju podršku Darijani Filipović, zapravo pokušavaju “ispovjediti grijeh”. Sada je pitanje hoće li to zaliječiti rascjep ili će ga dodatno produbiti?

Podrška BiH ljevičarskom kandidatu HDZ-a Bosne i Hercegovine istovremeno potiče raspravu o stvarnim učincima na hrvatski politički pluralizam. Usmjeravanje potpore isključivo prema najjačoj hrvatskoj stranci, umjesto prema širem spektru hrvatskih političkih opcija, doprinosi održavanju stranačkog monopola HDZ-a BiH.

Posljednjih dana pojavili su se plaćeni oglasi u kojima se Darijana Filipović iz HDZ-a predstavlja kao “kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine”.

Uz njezino ime i fotografiju istaknuta je politička poruka “Nova faza politike” i oznaka HDZ-a te “podaci o programu i stavovima”, pa se klikom na oglas dolazi na Facebook stranicu “Darijana Filipović” pokrenutu 10. travnja.

Od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH zatražili smo pojašnjenje smatra li se ovakav vid oglašavanja preuranjenom izbornom kampanjom.

– Sukladno Izbornom zakonu BiH, “prijevremena kampanja” je svaki oblik promidžbenih radnji koje poduzimaju politički subjekti u razdoblju od raspisivanja izbora do vremena službenog početka izborne promidžbe. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine još nije raspisalo Opće izbore 2026. godine – odgovorili su iz SIP-a.

Posljednjih dana u više medija u BiH pojavili su se plaćeni oglasi u kojima se HDZ-ova Darijana Filipović predstavlja kao “kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH”, iako Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH nije započelo službeni postupak potvrđivanja kandidatura, piše Hercegovinainfo.

Opći izbori koji bi se trebali održati ove godine još nisu ni raspisani pa nema potvrđenih kandidata. Status kandidata stječe se tek nakon što CIK ovjeri kandidatsku listu, a prije toga riječ imaju potencijalni ili neslužbeni kandidati.

Korištenje formulacije “kandidat za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine” može se tumačiti isključivo kao političko pozicioniranje uoči izbornog procesa.

Riječ je o vizualno i sadržajno standardiziranoj google ads kampanji koja se prikazuje na portalima, a uz ime i fotografiju Darijane Filipović istaknuta je politička poruka “Nova faza politike” te stranački simbol HDZ-a. Oglasi su očito dio šire, koordinirane medijske promocije.

Klikom na oglas dolazi se na Facebook stranicu “Darijana Filipović” pokrenutu 10. travnja, koju trenutno prati tek 1700 ljudi.

Ovakav način predstavljanja postavlja pitanje radi li se o preuranjenoj izbornoj kampanji, s obzirom da je Izbornim zakonom BiH jasno definirano da službena kampanja počinje 30 dana prije izbora.

U ovom slučaju, iako nema izravnog poziva biračima na glasovanje, u oglasima se koristi formulacija koja implicira status kandidata, i to prije nego što je kandidatura službeno potvrđena.

Prema dosadašnjoj praksi, SIP je reagirao u slučajevima kada su politički subjekti koristili javna sredstva ili direktno pozivali na glasovanje izvan zakonom propisanog roka. Međutim, ti oblici ranog oglašavanja često ostaju u sivoj zoni između dopuštenog političkog marketinga i preuranjene kampanje.

Politička scena Hrvata u Bosni i Hercegovini, godinama naviknutih na monolitnu strukturu pod dirigentskom palicom HDZ-a BiH, na ispitu je.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, s pozicije neprikosnovenog lidera apelira na “političku zrelost”, što se u političkim krugovima čita kao zahtjev za apsolutnom disciplinom.

Oporbeni blok “Hrvatska petorka” uzvraća udarac pristupom koji više ne poznaje strah od optužbi za “izdaju nacionalnih interesa”.

Čovićev poziv na suzdržanost od alternativnih kandidata temelji se na tezi da svaka fragmentacija unutar biračkog tijela pogoduje ponavljanju scenarija po kojem drugi biraju hrvatske zastupnike.

No, Slaven Raguž (Hrvatska republikanska stranka) i njegovi partneri tu tezu okreću naglavačke. Za njih pozivanje na zrelost u vrijeme demografskog egzodusa Hrvata i ekonomske apatije zvuči kao pokušaj očuvanja statusa quo.

Pretpostavka oporbe je jasna. Kandidatura Darijane Filipović (HDZ) nije rezultat želje za promjenama, već rezultat stroge stranačke hijerarhije koja preferira predvidljivost.

Ragužev “grohotan smijeh” prilikom gostovanja na BHRT-u poručuje da je nepovratno prošlo vrijeme političkih ucjena u kojima se svaka kritika HDZ-a proglašavala napadom na narod.

Posebno intrigantan sloj aktualne unutarhrvatske polemike je sumnja u postojanje prešutne simbioze između HDZ-a i Demokratske fronte.

Unutar “Petorke” postoji čvrsto uvjerenje da ove dvije opcije zapravo igraju dobro uigranu utakmicu.

Analitički gledano, nemoguće je zanemariti koliko politike ove dvije stranke idu jedna na drugu.

Hrvatska oporba tvrdi da postoji osnovana sumnja da su izjave Željka Komšića (DF) savršeni katalizator homogenizacije hrvatskih birača oko Čovića.

U toj logici DF svojom politikom ne slabi HDZ, već ga čini nezaobilaznim faktorom. Strah od nadglasavanja omogućuje HDZ-u da izbjegne polaganje računa za gospodarske neuspjehe.

Oporba se sada pokušava pozicionirati kao treći put koji želi razbiti taj začarani krug, tvrdeći da je upravo takva simbioza straha dovela do političke blokade.

Hrvatska petorka zastupa stav da su se konačno stvorile okolnosti za prekid dosadašnje prakse i izlazak iz začaranog kruga. Istaknuo je to i Slaven Raguž. Ocjenjuje da Slaven Kovačević kao kandidat DF-a nema pobjednički “kvalitet” Željka Komšića. Uz ovaj nedostatak, Kovačevićevu situaciju dodatno komplicira i velika konkurencija unutar bošnjačkog bloka, koja mu onemogućuje lakši prolazak na izborima.

Uloga Hrvatske u tom procesu ostavlja dojam oprezne ravnoteže. Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH i HDZ-a, jezikom koji poziva na zajedništvo pokušava suptilno podržati liniju koju diktira Mostar.

Njegova upozorenja o fragmentaciji kao signalu slabosti mogu se čitati kao pokušaj stabilizacije polja iz briselske perspektive, gdje se predvidljivost cijeni iznad svega.

Istovremeno, šutnja Zorana Milanovića ostavlja prostor za različita tumačenja. Njegovo neoglašavanje može signalizirati oprez i čekanje da se vidi koliki je stvarni kapacitet oporbenog bloka. Milanović možda ostavlja prostor za unutarnje procese, ne želeći preuranjeno dati podršku bilo kojoj strani prije nego što se karte potpuno otvore.

Najava “hrvatske petorke” o zajedničkom kandidatu priprema političku pozornicu za neizvjesnu političku jesen.

Ako taj kandidat ponudi katarzu o kojoj Raguž govori, biračko tijelo bit će pred povijesnim izborom.

Pitanje je hoće li prevladati desetljećima (nametnuti?) refleks samoobrane pod jednom zastavom ili je kritična masa spremna vjerovati da se nacionalni interes može braniti pluralizmom.

Bilo kako bilo, jedno je sigurno, a to je da je Čovićev monopol na udaru. Kakav će ishod biti prvenstveno ovisi o tome hoće li birači vjerovati novoj politici ili će izabrati predvidljivost, bez obzira na sve njezine nedostatke.

Darijana Filipović može odgovoriti na svako pitanje koje danas opterećuje hrvatski narod i jasno ga komunicirati predstavnicima bošnjačke i srpske politike, što nam je jako važno zbog koalicijskog kapaciteta koji će uslijediti. Sretan sam koliko je stranih diplomata i stranačkih čelnika iz bošnjačkog i srpskog naroda ovih dana zvalo Dariju i čestitalo joj što je prava kandidatkinja za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH, kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

– Izabrali smo iskusnu političku osobu koja je u stranačkoj infrastrukturi 16-17 godina, koja je sudjelovala u svim razgovorima s našim međunarodnim partnerima i Republikom Hrvatskom. U sadašnjoj krizi liderstva u BiH, ona je prepoznata kao netko tko ima budućnost na toj sceni i kao član Predsjedništva BiH. Kada sve to stavimo u kontekst njene osobnosti, integriteta i spremnosti da dugo časno služi svome narodu i domovini BiH, energije i dinamičnosti koju ovo vrijeme zahtijeva, ali istovremeno i staloženosti i smirenosti, mislim da je jasno da smo izabrali idealnu kandidatkinju – rekao je Čović.

Komentirajući činjenicu da pet hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om 1990. nije podržalo kandidaturu Darijane Filipović, Čović kaže da je u proteklom razdoblju razgovarao s nekima od čelnika tih stranaka, poput Ivana Vukadina (HNP) i Ilije Cvitanovića (HDZ 1990).

– Zamolio sam ih da se, ako ne bude izmjena Izbornog zakona, suzdrže od izmišljanja kandidata i traženja kandidata jer time mogu naštetiti sebi, a možda i hrvatskom narodu. Naravno, bio sam svjestan da će se ti ljudi, kao određena oporba, pred izbore pokušati pozicionirati na način da pokažu da nisu pod okriljem HDZ-a. To je legitimno i pluralizam je dobrodošao hrvatskom narodu. Ali samo zato što danas imamo Izborni zakon kakav imamo, mislim da sebi čine medvjeđu uslugu šaljući poruku koja izaziva podjele. Ne može se trgovati interesima hrvatskog naroda i to je poruka svima – rekao je Čović.

Kazao je i kako “ta skupina stranaka zna da ne može učiniti ništa, ali je poslala poruku da je spremna žrtvovati hrvatsko pitanje samo kako bi naštetila najjačoj stranci”.

– I sad kad sam razgovarao s njima, rekao sam im da ako procjene da na političkom tržištu među Hrvatima vrijede 30, 40 ili 50 posto, neka razgovaraju o tome, ali ako vrijedite 5-6 posto, nemojte ugroziti tih 90 posto. Nitko to dugoročno neće prepoznati kao mudru odluku. Vidjet ćemo, ali mislim da će pogriješiti ako ne podrže našeg kandidata koji je zaista prihvatljiv svima u BiH koji žele europsku i stabilnu budućnost ove zemlje. Ova kandidatura nije hir jednog pojedinca – tvrdi Čović.

Kada je riječ o stanju u BiH i prioritetima u predizbornom razdoblju, Čović poziva sve da prioritet bude normalno funkcioniranje BiH i očuvanje sigurnosti, stabilnosti i mira u BiH.

– Svojedobno su bile geopolitičke okolnosti u svijetu koje su upućivale na to da bi se i ovdje mogla stvoriti neka nestabilnost. Mislim da smo dali puni doprinos da se to ne dogodi. Druga stvar, htjeli smo nastaviti europski put. Na našu žalost, sve te globalne aktivnosti su u prvi plan stavile neke druge interese u odnosu na proširenje u Bruxellesu. Tako da tamo danas nitko ne govori o širenju. I treće pitanje na kojem ćemo inzistirati u narednom periodu je osiguranje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda – ponovio je Čović.

Dodao je kako je njegov poziv kolegama da sami sebi odrede prioritete i ciljeve u ovih pet mjeseci, “a nakon izbora, uvjeren sam da ćemo imati kvalitetne većine, sjesti i dogovoriti partnerstva, kako ne bismo napravili grešku kao prošli put”.

Naveo je da je HDZ i nakon prošlih Općih izbora krajem 2022. godine dogovarao partnerstva s drugim strankama koje su “u nekim elementima bile isforsirane”. Greške se, dodaje, ne smiju ponavljati nakon ovogodišnjih izbora.

– Izborni rezultat moramo ovjeriti do kraja. Oni koji imaju većinu u državnom Domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH zajedno s Domom naroda morat će biti dio većine koja će obnašati vlast. Ako do kraja ove ili barem početkom iduće godine uspijemo napraviti novi saziv Vijeća ministara, bit će nam na prvom mjestu vanjska politika, stabilizacija na europskom putu jer smo sada u velikom zaostatku – rekao je Čović.

Istaknuo je i kako “svatko tko prihvati biti dio vlasti ne može biti i kočničar, jer prohodnost odluka mora postojati”.

– Naravno, morat ćemo još puno pregovarati, stalno biti na nekakvim sjednicama kako bismo nadoknadili izgubljeno u proteklih godinu dana – dodao je Čović.

Prešutio je da posljednjih mjeseci izaslanici SNSD-a i HDZ-a, stranaka na vlasti, onemogućuju kvorum za održavanje sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Unatoč trenutnom zastoju, optimist je glede europskog puta BiH i kaže da za to postoji više razloga.

– I ova kriza, koja je pokazala sve slabosti EU, uozbiljit će Uniju u svim sektorima. Europska unija će zaista trebati ovaj dio jugoistočne Europe. Treba joj sada i morat će se ozbiljno pozabaviti time. Uvjeren sam da će u interesu EU i svih nas pristupanje biti u paketu, kao što je to bilo i dosad. Veliki broj članica EU htjet će jednim prečacem dovesti Ukrajinu do članstva. No, Ukrajina ne može u EU bez zemalja jugoistočne Europe. A za nas je to prilika koja nas treba uozbiljiti. Zato je važno pokazati unutarnju stabilnost – kazao je Čović.

Prema njegovim riječima, OHR nam više ne treba, iako smo godinama svjedoci, kako kaže, politike alibija u kojoj se traži da OHR donosi odluke umjesto domaćih institucija i dužnosnika.

– Moramo sami mijenjati i donositi zakone. Dok se to ne desi, OHR je tu, niko ga neće ugasiti. Duboko vjerujem da ako nakon ovih izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, OHR nam uopće neće trebati. Ako šaljemo pozitivne i jedinstvene poruke o vanjskoj politici, onda nam u Bruxellesu nema tko zatvoriti vrata. Danas imamo tri člana Predsjedništva koji vani pričaju tri potpuno različite priče. Imate ministra vanjskih poslova (Elmedin Konaković iz NiP-a) koji ima svoju misiju – između ostalog je kritizirao Čovića.

Dragan Čović je u razgovoru za Fenu također rekao da snažno podupire američke investicije, uključujući Južnu plinsku interkonekciju. Naglašava da Amerikanci preuzimaju sav rizik da ovdje ulože milijarde maraka kako bi izgradili našu infrastrukturu i povezali nas sa zapadnim svijetom.

– Žele investirati u četiri plinske elektrane velikog kapaciteta, što nam donosi energetsku stabilnost u vrijeme zelene tranzicije. Druga stvar, američki partneri žele s nama pregovarati i o ulaganjima u prerađivačke kapacitete. Ovo se nikada prije nije dogodilo – rekao je.

Odgovarajući na pitanje o mogućim opstrukcijama izgradnje Južne interkonekcije, ističe da do toga u ovom trenutku neće doći samo zato što iza projekta stoje Amerikanci.

Darijana Filipović kandidatkinja je HDZ-a za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na predstojećim listopadskim Općim izborima.

tko je ona

Rođena je u siječnju 1987. godine u Mostaru, osnovnu školu i opću gimnaziju završila je u Stocu, a Ekonomski fakultet u Mostaru. Studira od akademske godine 2005./2006. do 2011. godine.

Sama je pod svojim radnim stažom navela da je do 2014. godine bila glavna tajnica Kantonalnog odbora HDZ-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, a potom joj je radno iskustvo vezano za tri mandata u parlamentu, prvo u federalnom (2014.-2018.), da bi od 2018. do danas nastavila u državnom. Dakle, nije radila profesionalno.

HDZ će na svojim stranicama dopuniti njezinu biografiju i reći da je Filipović “svoj politički put započeo kroz Mladež (HDZ), dalje ga oblikujući kroz HDZ-ovu Političku akademiju 2011. te kroz Političku školu Vijeća Europe”.

Filipović je danas potpredsjednik HDZ-a.

U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zamjenica je šefa Kluba zastupnika HDZ-a, predsjednica Povjerenstva za vanjske poslove i članica Ustavnopravnog povjerenstva ovog doma.

Ona je i prva zamjenica predsjedavajućeg Kluba zastupnika za Zapadnu Europu, koji nije imao sjednica niti aktivnosti, te drugi zamjenik predsjedavajućeg Izaslanstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koje je tek 2023. godine imalo svoju konstituirajuću sjednicu.

Na gotovo svim putovanjima prati čelnika HDZ-a Dragana Čovića.

U dosadašnjem sazivu (2022.-2026.) njezino zastupničko djelovanje uključuje nula govora, nula izlaganja i nula inicijativa, barem prema podacima sa stranica Sabora koji su dosta ažurni i detaljni.

Podaci portala Parlametar pokazuju da je u ovom mandatu kratko govorila na samo pet sjednica.

Nije bila zagovornica bilo kakvog novog ili izmjene ijednog postojećeg zakona.

No, imala je pet zastupničkih pitanja, jedno za cijelu 2023. godinu, 2024. ni jedno, 2025. tri i ove godine jedno do sada.

Pitanja koja je postavila odnosila su se na to koliko prostora u Bosni i Hercegovini nije deminirano, iako se ti podaci mogu naći na BHMAC-u, te kakav je plan deminiranja za ovu godinu.

Tablica portala ispod Parlametarkoja prati zastupničke aktivnosti, pokazuje koliko je glasova nazočila na sjednicama Zastupničkog doma u ovom mandatu. Plava boja označava odsutnost.

Sve to za plaću od cca 5.500 KM, paušal od 900 KM, topli obrok, naknade za prijevoz, za odvojeni život…

U prošlom mandatu (2018.-2022.), za razliku od ovog, imala je jednu inicijativu u četiri godine. Podnesena je 2021. godine, a odnosila se na maslinovo ulje, točnije da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova BiH “poduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se osiguralo pristupanje Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje do kraja 2021. godine”.

Od njezine inicijative očito nije bilo ništa s obzirom na to da je, prema medijskim napisima, Bosna i Hercegovina u ovo vijeće ušla 2024. godine.

U prošlom mandatu bila je slabija s postavljanjem pitanja. Imala ih je samo dvije, po jednu 2021. i 2022. godine.

Na Javnarasprava.ba nije odgovarala na pitanja građana.

Na Opći izbori 2022. osvojila je 24.653 glasa, potvrđeni su rezultati objavljeni na web stranici Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.

Na Općim izborima 2018tada kao Darijana Katić, osvojila je 8.145 glasova s ​​kojima je prvi put ušla u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Na Općim izborima u 2014. godinikada je ušla u Zastupnički dom Federalnog parlamenta, dobila je 4.054 glasa.

Njezina sestra blizanka je Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija, iz HDZ-a, kako je poznato.