Ministar pravde BiH Davor Bunoza kazao je nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH kako vjeruje da se mnogi boje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom jer on propisuje da se imovina može oduzeti tijekom i prije sudskog postupka ako postoje očiti dokazi da je stečena kaznenim djelom, čak i od onih koji su izbjegli iz BiH ili su pušteni na slobodu zbog zastare.

Bunoza je istaknuo da na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH nije postignut konsenzus da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i Prijedlog zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom uvrste u dnevni red zbog stava ministara RS-a koji tvrde da nisu usuglašeni.

Dodao je kako je činjenica da nacrti nisu u potpunosti usklađeni, što je slučaj s velikom većinom zakona koji su uvršteni na dnevni red.

Bunoza je naveo da je bio primoran povući te zakone, iako se nada da će biti dovoljno razuma da se oni eventualno uvrste na telefonsku sjednicu te da se radi o propisima bitnim za ispunjavanje obaveza BiH prema MONEYVAL-u.

Pojasnio je da je primjedba iz RS-a da državna imovina ne postoji i da se ne može privremeno knjižiti na institucije BiH dok se ne proda ili pokloni, kako je predviđeno Nacrtom zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom.

– Državna imovina nema nikakve veze s ovim zakonom jer je to, prema Ustavnom sudu BiH, samo imovina koja je preuzeta sporazumom o sukcesiji između BiH i Jugoslavije, odnosno društvena imovina SR Bosne i Hercegovine. Nacrtom zakona tretira se imovina osuđenih kriminalaca i ne vidim razloga zašto bi bilo sporno da se ona privremeno uknjiži na institucije BiH ako je oduzme Sud BiH – naglasio je Bunoza.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je da riječ blokada ne postoji u diskursu SNSD-a, ali da zakonska rješenja koja su predložena za dnevni red nisu prethodno usaglašena s institucijama RS-a i ne mogu biti razmatrana na sjednici.

Zbog ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) Vijeće ministara BiH jučer nije moglo razmatrati dva zakona koje je tražio Moneyval, tijelo Vijeća Europe koje ocjenjuje usklađenost s međunarodnim standardima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Riječ je o izmjenama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći, gdje se mijenja samo jedan članak, te o Zakonu o oduzimanju nezakonito stečene imovine.

Amidžić je probio rok za dostavu mišljenja o ovim zakonima, a, kako nam je rekao ministar pravde BiH Davor Bunoza, najspornije je to što je u zakonu predložio da se oduzeta imovina knjiži na BiH.

Ipak, bez obzira hoće li Amidžić dostaviti mišljenje i kakvo će ono biti, Vijeće ministara BiH će o ova dva zakona raspravljati na narednoj sjednici, koja bi trebala biti održana 22. travnja.

– Imali smo prijedlog za donošenje zakona vezanih uz uvjete kada je u pitanju preporuka Moneyvale. Do ovog trenutka nismo dobili mišljenje Ministarstva financija, a o njima se nije raspravljalo ni na kolegijumu. Nismo ih mogli dostaviti na današnju sjednicu Vijeća ministara – kazala je nakon jučerašnje sjednice predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ).

Upravo je ona izjavila da bi sljedeća sjednica Vijeća ministara trebala biti 22. travnja te da će ova dva zakona sigurno staviti na dnevni red kako bi se o njima izjasnili ministri.

– Nadam se da će do tada resori pokazati odgovornost, koji moraju dati svoje mišljenje kako bi ova tačka prošla Vijeće ministara BiH i bila upućena Parlamentarnoj skupštini BiH – rekla je Krišto.

Bunoza je danas za Faktor izjavio da je rok za dostavljanje mišljenja Ministarstva finansija i trezora BiH bio deset dana i da je on propušten.

– Ne znam kakvo će biti mišljenje. Bili pozitivni ili negativni, o zakonima se može odlučivati ​​- rekao je Bunoza.

Naveo je da su zakoni usklađeni te da od 62 članka zakona nije sporno 58.

– Oko nekih se stvari nismo mogli dogovoriti. Najspornije je kako će se evidentirati oduzeta imovina. Moj prijedlog je da se registrira u Bosni i Hercegovini. To nikome ne odgovara. Pogrešno se pokušava reći da je to državno vlasništvo. To nije državno vlasništvo – istaknuo je Bunoza.

Entiteti imaju zakone o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Nadležni sudovi u entitetima donose rješenja o trajnom oduzimanju imovine i ista se upisuje u entitet. Bunoza napominje da je logično da imovina o kojoj je odlučio Sud BiH bude uknjižena na BiH.

Dodao je kako su otvoreni da se ovo kontroverzno pitanje riješi na neki drugi način ako postoji konsenzus u Saboru.

Upravo je Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, uz još jedan koji je u parlamentarnoj proceduri (Zakon o ciljanim novčanim sankcijama za terorizam, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine), među najvažnijim preporukama Moneyvala koje BiH mora ispuniti kako ne bi ponovno bila stavljena na tzv. sivu listu FATF-a (International Anti-Money Laundering Group). Stavljanje na sivu listu značilo bi brojne probleme za bankarski sektor, međunarodne financijske tokove i cjelokupno poslovno okruženje u zemlji.

Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, koji je jedan od dva ključna zakona koji su neophodni da se Bosna i Hercegovina ne nađe na sivoj listi Moneyvala, u završnoj je fazi izrade i mogao bi biti upućen u proceduru usvajanja u narednih deset do 15 dana – rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Bunoza je rekao da je radna skupina na ovom zakonskom rješenju radila više od tri godine te da je posljednja verzija trenutno na usuglašavanju.

– Vjerujem da ćemo u sljedećih deset do 15 dana imati konačnu verziju tog zakona, jer će on ići na usuglašavanje i nakon toga zakon bi trebao biti u proceduri za usvajanje – rekao je Bunoza.

Naglasio je da je jedno od ključnih spornih pitanja upravljanje trajno oduzetom imovinom.

– Moram naglasiti da je zapravo sporno pitanje knjiženja oduzete imovine i tko bi tom imovinom trebao raspolagati, da li bi to bila agencija na državnoj razini. Pokušavamo naći rješenje i to je jedan od razloga zašto smo dugo radili na ovom zakonu – rekao je Bunoza.

Prema njegovim riječima, radna skupina ima nekoliko prijedloga koja bi institucija trebala biti nadležna za upravljanje oduzetom imovinom.

– U radnoj skupini ima više prijedloga – jedan je da to bude agencija na državnoj razini, a drugi je da to bude ured na razini Ministarstva pravde BiH koji bi koordinirao s entitetskim agencijama. Nama je najvažnije da imamo funkcionalan zakon koji će se bez poteškoća moći primjenjivati ​​u praksi – rekao je Bunoza.

Govoreći o suštini zakona, Bunoza je pojasnio da se njime tretira oduzeta imovina stečena kaznenim djelima na temelju pravomoćnih presuda Suda BiH.

– Pravomoćnim presudama Suda BiH omogućit će se da se imovina stečena kaznenim djelom oduzme, uknjiži na BiH ili na drugi način koji odredi radna skupina, a nakon toga da se upravlja tom imovinom, bilo da se prodaje ili stavlja na upravljanje određenim organizacijama. Ako se proda, sredstva bi išla dalje u državni proračun – rekao je.

Ministar je dodao da postoji mogućnost da se zakon uputi u proceduru čak i ako nije u potpunosti usklađen.

– Svjesni smo da postoji mogućnost da ovaj zakon neće biti sto posto usklađen. No, s ciljem izbjegavanja štetnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu, mi ćemo predložiti zakon i prepustiti zastupnicima da eventualno amandmanima ponude bolja rješenja – rekao je Bunoza.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je na sjednici u četvrtak još jedan zakon koji je neophodan kako Bosna i Hercegovina ne bi bila stavljena na sivu listu Moneyvala – Prijedlog zakona o ograničenju raspolaganja imovinom u svrhu sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje.

– Bilo bi sigurno jako loše za naše gospodarstvo, odnosno za bankarski sektor, da smo došli na sivu listu. Nadam se da ćemo učiniti sve da to izbjegnemo – zaključio je Bunoza.

Moneyval, tijelo Vijeća Europe koje ocjenjuje usklađenost zemalja s međunarodnim standardima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, ranije je upozorilo da Bosna i Hercegovina mora unaprijediti zakonodavni okvir u ovoj oblasti.

Stavljanje na tzv. sivu listu značilo bi pojačan međunarodni nadzor nad financijskim transakcijama iz BiH, što bi moglo negativno utjecati na bankarski sektor, međunarodne financijske tokove i ukupno poslovno okruženje u zemlji.

I ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (HDZ) podijelio je “svojih” 90.000 KM od tekuće rezerve proračuna institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, a njegove odluke objavljene su u posljednjem broju Službenog glasnika Bosne i Hercegovine.

Bunoza je novac interventne pričuve odlučio dati uglavnom udrugama i crkvama te dvjema osobama za liječenje.

Zanimljivo je da je Bunoza peti HDZ-ovac koji je u prosincu donio odluke o dodjeli proračunskog novca Udruzi 13. Rujan Jajce i Zakladi za pružanje pravne pomoći pripadnicima braniteljske populacije Mostar.

Za ove dvije udruge Bunoza je dao po 5.000 KM, koliko je prije njega dala i ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak (HDZ).

Nešto izdašniji u podršci istim udrugama bili su predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović (lider HDZ-a) i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara (HDZ). Za ova dva udruženja dali su po 10.000 KM.

Udruga 13. rujan Jajce i Zaklada za pružanje pravne pomoći pripadnicima braniteljske populacije Mostar tako su prosinačkim odlukama dužnosnika HDZ-a, koje donose potpuno samostalno i po svojim kriterijima, dobile po 40.000 KM iz proračuna institucija BiH.

Pravo na diobu novca iz tekuće pričuve ima i ministar sigurnosti BiH, koji nije prisutan, pa mjesto ministra obnaša Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti i još jedan HDZ-ovac. Do sada njegove odluke nisu objavljene.

Osim ove dvije udruge, Bunoza je s 5.000 KM dodijelio i Obretnici radna Objektiva, izdavaču HMS-a, blizak portalu Čović.

Isti iznos dobila je i tvrtka Dnevnik media Mostar, koja je izdavač portala Dnevnik.ba, također za podršku u radu.

On je također dao 5.000 KM Vijeću za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini.

Bunoza je odlučio dvjema župama dati po 10.000 KM, jednoj u Mostaru za obnovu dvorane, a drugoj u Vitezu za uređenje crkvenog dvorišta.

Također je dodijelio 5.000 KM Udruzi za sindrom Down Mostar, 4.000 KM Udruzi za pomoć osobama s poteškoćama u razvoju Betani iz Viteza, 4.000 KM Udruzi djece i omladine dijabetičara Novi Travnik…

Dragan Čović (HDZ), zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predložio je danas na sjednici ovog doma da se izvrši pritisak na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da povuče odluke o državnoj imovini.

Čović je to predložio nakon što je na pitanje njegovog izaslanika odgovorio ministar pravde BiH Davor Bunoza, a vezano uz sastanak s predstavnicima Saveza općina i gradova FBiH i probleme oko pitanja državne imovine.

– Problemi s kojima se susreću zbog neregulacije državne imovine su povlačenje investicija, nemogućnost investiranja, nemogućnost izgradnje objekata, stambenih zgrada, bolnica, cesta i slično. Sve je to zapravo zaustavljeno, iako su općine i gradovi uvijek imali pravo upravljanja građevinskim zemljištem.

Izmjenama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, koje je donio visoki predstavnik (Christian Schmidt), zabrana je proširena i na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište – rekao je Bunoza.

Spomenuo je i opasnost od skorog pokretanja postupaka za naknadu štete.

Kao rješenje je naveo donošenje zakona na državnoj razini kojim bi se reguliralo pitanje državne imovine, sukladno uputama Ustavnog suda BiH, a kako za to nema političke volje, rješenje je da visoki predstavnik da autentično tumačenje, posebno kada je u pitanju gradsko zemljište.

Čović je na to odgovorio kako vjeruje da se ništa neće dogoditi, da je uvjeren da ni dodatno tumačenje neće biti dovoljno, pa predlaže da se “pritisne na onoga tko je nametnuo ova rješenja da ih povuče, da naše gospodarstvo može normalno raditi i razvijati se, da se u njega može ulagati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon”.