Nakon današnjeg potpisivanja zajedničke Deklaracije stranaka članica Europske narodne stranke (EPP) u Bosni i Hercegovini, prisutnima se obratio Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).

Izetbegović je istaknuo da su “Bošnjaci autohtoni europski narod i da smo ponosni na komponentu koju su muslimani unijeli u europsku kulturu i tradiciju”.

– Ta komponenta je neizostavna. Europska kultura ne bi bila ono što je danas bez te komponente. Stoga smatramo da europska kultura nije izgrađena isključivo na judeo-kršćanskim vrijednostima, već na abrahamskom monoteizmu, abrahamskim vrijednostima i tradiciji, a Sarajevo je potvrda ove teze. Nalazimo se u hotelu Evropa, a okruženi smo Abrahamovim bogomoljama – ogromnom Begovom džamijom, Katoličkom katedralom, Sabornom pravoslavnom crkvom, Protestantskom crkvom i Sinagogom, od kojih se ne zna koja je veća i ljepša – naglasio je Izetbegović.

Revidirana Deklaracija obitelji Europske pučke stranke (EPP) u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, potpisana danas u Sarajevu, ocijenjena je kao ozbiljan politički dokument koji potvrđuje opredijeljenost europskom putu, vladavini prava i provedbi presuda domaćih i međunarodnih sudova, uz zajedničku poruku potpisnika da predstavlja temelj za jačanje političke suradnje i stabilnosti u zemlji, ali i obvezu da usvojene smjernice ne ostanu „mrtvo slovo na papiru“.

Sarajevo je domaćin dvodnevne konferencije “EPP EU-Enlargement Study Visit & Conference: EPP Family in the Western Balkan Region”, u sklopu koje je danas potpisana spomenuta Deklaracija.

Središnja tema konferencije je proces proširenja Europske unije (EU) i uloga političke obitelji EPP-a u jačanju europskih integracija zemalja regije.

Nakon što su Deklaraciju o obitelji EPP obitelji u BiH potpisali predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Ilija Cvitanović i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša i predsjednik EPP-a Manfred Weber održana je konferencija za novinare.

Medijima se prvi obratio Weber, koji je istaknuo kako Deklaracija sadrži temeljne vrijednosti za koje se zalaže EPP kao politička obitelj, te da uključuje tri ključna poglavlja vezana uz budućnost – identitet i različitost, socijalno tržišno gospodarstvo kao temeljni princip gospodarskog organiziranja te vladavinu prava kao temelj na kojem društvo treba funkcionirati.

Istaknuo je kako zajednički potpisi potvrđuju postojanje političke volje da se zajednički poduzmu potrebni koraci, posebice u kontekstu predstojećih izbora, pri čemu će stranke sudjelovati u kampanji, ali sa zajedničkim duhom i pogledom na sljedeće korake.

Govoreći o sadašnjem trenutku, rekao je da se okolnosti iz temelja mijenjaju i da svi osjećaju novi zamah i mogućnost da proširenje Europske unije (EU) postane realnost, posebno za Crnu Goru, ali i za druge zemlje u regiji.

Dodao je da to znači da BiH treba ubrzati reformske procese, pokazati spremnost za njihovu provedbu, prihvaćanje europskih standarda i konačno pristupanje EU na zajednički dogovorenim principima.

– Nadamo se da će se i ova Deklaracija uklopiti u taj širi trenutak i iskoristiti postojeći zamah – istaknuo je.

Ocijenio je da je ovo povijesni sljedeći korak iz perspektive EPP-a koji doprinosi razvoju BiH.

– I ja sam potpisao ovu deklaraciju, jer ćemo mi kao europska politička stranka i politička obitelj biti uz naše prijatelje u BiH na njihovom europskom putu, pratiti i ocjenjivati ​​potrebne korake i pomagati u tom procesu – kazao je Weber.

Jedan od potpisnika Deklaracije Bakir Izetbegović istaknuo je da je stranka koju vodi – SDA, već dugo dio EPP obitelji i da se u tom okviru osjeća ravnopravnim partnerom o kojem se vodi računa.

Govoreći o identitetu i ulozi Bošnjaka u europskom kontekstu, istaknuo je da su Bošnjaci autohtoni europski narod uz ostale muslimanske narode.

– Mislimo da je ta komponenta neizostavna, da europska kultura bez te komponente ne bi bila ovo što jest. Europska kultura nije izgrađena isključivo na judeo-kršćanskim vrijednostima, već na abrahamskom monoteizmu, abrahamskim vrijednostima i tradiciji, a Sarajevo je potvrda te teze – istaknuo je.

Ocijenio je da stranke okupljene oko Europske pučke stranke predstavljaju ključnu političku snagu koja može ojačati koheziju EU, osigurati potrebno vodstvo i vratiti snagu starom kontinentu.

Ustvrdio je da EPP može doprinijeti poboljšanju odnosa na Balkanu, ali i unutar Bosne i Hercegovine kroz obnovu suradnje između Bosne i Hercegovine. stranaka koje pripadaju toj političkoj obitelji i vraćanje zemlje na, kako je rekao, jedini ispravan put – reforme i europske integracije.

Govoreći o sadržaju potpisane deklaracije, izdvojio je ključne elemente.

– Između ostalog, potpisana deklaracija ističe, osim europskog puta, zajedničku zabrinutost stalnim napadima na Ustav BiH i daytonski ustavni poredak, neupitno poštivanje Ustava kao najvišeg pravnog akta BiH, vladavinu prava i neovisno pravosuđe – kazao je Izetbegović, poručivši kako osuđuju sve protuustavne ili radikalne radnje koje odudaraju od ustavnog i zakonskog okvira.

Na kraju je istaknuo da Deklaracija podržava ključna načela državnosti i pravnog poretka kao što su mir, stabilnost, teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH, te poziva na provođenje presuda, provođenje presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Predsjednik HDZ-a BiH Čović ocijenio je da danas treba govoriti isključivo afirmativno i pozitivno, istaknuvši da se, kako je rekao, jedino tako može ojačati uvjerenje da je europski put jedina bezalternativna opcija za BiH, unatoč svim različitostima koje, kako je rekao, čine bogatstvo zemlje.

Istaknuo je kako vjeruje da će svi akteri u narednom razdoblju, iako su u predizbornoj kampanji, doprinijeti rješavanju postojećih razlika i nesuglasica, kako ne bi ostali teret budućim generacijama.

Poručio je da Bosna i Hercegovina ima europsku budućnost koju treba zajednički iskoristiti.

U ime predsjednika PDP-a i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, medijima se obratio Branislav Borenović, koji je kazao kako potpisivanje Deklaracije dolazi u vrlo izazovnom razdoblju i potvrda je opredijeljenosti da BiH, zajedno s Republikom Srpskom, Federacijom BiH i svim njenim dijelovima, postane članica Europske unije.

– Na tom putu ćemo vrijedno raditi da osiguramo ono što građani od nas očekuju – vladavinu prava, snažnu ekonomiju, jake institucije, standarde, kriterije, procedure i sve ono što ovaj prostor treba učiniti normalnim uređenim društvom kakvom težimo – kazao je Borenović.

Dodao je da BiH pripada europskoj civilizaciji ne samo geografski i ekonomski, već i politički i kulturno.

– Sve države članice Europske unije kroz EU su očuvale svoj identitet, a mi ga možemo očuvati na najbolji mogući način, ali možemo stvoriti dobra pravna rješenja koja će rezultirati boljim životom, snažnijim gospodarstvom i punom vladavinom prava – rekao je.

No, istaknuo je kako je pitanje slobode kretanja trenutno od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, upozorivši na velike probleme s kojima se ona trenutno susreće. U tom kontekstu obratio se predsjedniku EPP-a tražeći pomoć u rješavanju izazova dugotrajnog čekanja građana na graničnim prijelazima s Europskom unijom, pri pronalaženju ravnoteže između sigurnosnih zahtjeva i slobode kretanja.

Predsjednik HDZ-a 1990 Cvitanović je, govoreći o Deklaraciji, istaknuo kako je riječ o dokumentu utemeljenom na načelu vladavine prava.

– Govorimo o poštenim izborima, društvenom statusu, borbi protiv klijentelizma. Riječ je o političkom uređenju države, gdje u Deklaraciji jasno kažemo da ćemo provoditi presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH – naglasio je.

Istaknuo je da je riječ o ozbiljnom dokumentu koji podrazumijeva odgovornost, zbog čega je važno da javnost ima uvid u ono što je potpisano, kako se ne bi opet dogodilo da sve ostane samo “mrtvo slovo na papiru”, kao što se, kako je naglasio, često događalo ranije.

Posljednji se obratio predsjednik SDS-a Branko Blanuša, koji je kazao kako Bosna i Hercegovina i Republika Srpska nemaju drugu alternativu osim članstva u EU, te istaknuo da je za ostvarenje tog cilja potrebno intenzivirati reformske procese u raznim oblastima.

Istaknuo je kako je posebno važno jačati vladavinu prava i provoditi reforme u obrazovnom i zdravstvenom sustavu, uz uvjerenje da u tom procesu postoji podrška EPP-a.

Zaključio je kako je, iako je članstvo u EU strateški cilj, usvajanje europskih vrijednosti još važnije.

Prvog dana konferencije održana je panel diskusija na visokoj razini posvećena izazovima i perspektivama europskog puta Zapadnog Balkana na kojoj su sudjelovali predsjednik EPP-a Manfred Weber, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt te brojni visoki dužnosnici iz zemalja regije.

Konferencija, koja završava sutra, okuplja visoke političke predstavnike zemalja zapadnog Balkana, Europske pučke stranke (EPP), Europskog parlamenta i partnerskih organizacija.

Narodna skupština RS-a usvojila je u utorak Deklaraciju o zatvaranju Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) na prijedlog predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića iz Ujedinjenja Srpske, koji je partner SNSD-a.

Još 2008. godine politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) na sastanku u Bruxellesu utvrdili su uvjete koje vlasti BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, poznatije kao 5+2. Vlasti Bosne i Hercegovine ih nisu ispunile. Štoviše, nisu ni blizu. Među njima je i pitanje državne imovine.

Pa se postavlja pitanje koji je smisao usvojene deklaracije.

Sedad Dedić, stručnjak za ustavno pravo i šef Katedre za državno i međunarodno javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zenici, odgovara da je poanta stvaranja političkog pritiska.

– NSRS ima ovlasti, kao i Gradsko vijeće Zenica, da se izjasni na tu temu. Dakle, ona je nestala. Ali se stvaraju pritisci i poruka da to nije stav jednog čovjeka-lidera SNSD-a Milorada Dodika, nego većine u entitetu, tako da će se ta deklaracija u lobističkim krugovima koje su oni financirali dijeliti kao stav većine u entitetu – rekao je Dedić.

No, upozorava da ona nije bezopasna.

– Pravno, deklaracija je nenadležna, ne može utjecati, ali nije bezopasna jer, prema lobističkim krugovima, stvara informacije koje zahtijevaju gašenje OHR-a. Suština teme gašenja OHR-a je put u secesiju i potpunu blokadu Bosne i Hercegovine. Jer OHR nije dodatna stavka u pravnom sustavu, ali pravni sustav ne može funkcionirati bez OHR-a. Pravni sustav Bosne i Hercegovine dopušta tolike blokade. Institucija OHR-a se može deblokirati u interesu Bosne i Hercegovine. građana – istaknuo je Dedić.

Istaknuo je da bi ukidanje OHR-a bio način da destruktivne snage zakoče BiH i poduzmu dodatne aktivnosti koje guraju ka secesiji.

– Ukidanje OHR-a je put u nemire i moguće sukobe u Bosni i Hercegovini – upozorio je Dedić.

Lada Sadiković, također stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu, kaže da je za nju i dalje na snazi ​​mirovni sporazum iza kojeg stoji pet velesila, kao i obveze visokog predstavnika.

– On ima svoje redovne ovlasti – uspostavljanje ustavnih i političkih institucija, rješavanje eventualnih poteškoća – dodao je Sadiković.

Komentirala je kako ne može ocjenjivati ​​pitanje što radi entitetska skupština, te da bi rado objasnila da je državni parlament donio taj akt, ali ne vidi ništa što bi komentiralo ono što je donijela entitetska skupština.

Naznačila je da obveze nisu ispunjene.

Ovih 5+2 ciljeva i uvjeta za zatvaranje OHR-a odnose se na: prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državne i ostalih razina vlasti; prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, potpuna provedba Konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost i oživljavanje vladavine prava (demonstrirano kroz usvajanje Državne strategije za ratne zločine, usvajanje Zakona o strancima i azilu, te usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravde).

Osim ovih pet ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira utvrdio je i dva uvjeta, a to su potpisivanje SSP-a i pozitivna ocjena stanja u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira temeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Deklaraciju o zatvaranju Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) na prijedlog predsjednika entitetskog parlamenta Nenada Stevandića.

Glasovanju o usvojenim točkama u nastavku 19. redovne sjednice NSRS u sali je bilo prisutno 60 zastupnika, od čega ukupno 83, a za deklaraciju je glasalo 57 zastupnika. Troje nije glasalo.

U usvojenoj Deklaraciji NSRS kao najviši organ vlasti Republike Srpske – koja je navedena kao “strana ugovornica Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma” – upućuje službeni zahtjev Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda za hitno donošenje rezolucije kojom bi se okončao mandat visokog predstavnika i trajno zatvorio njegov ured u BiH.

U tekstu Deklaracije podsjeća se da je Aneks 10 međunarodni ugovor kojim su ugovorne strane privremeno i pod strogo određenim uvjetima povjerile određene funkcije domaćih vlasti međunarodnoj zajednici, odnosno visokom predstavniku. Međutim, u NSRS tvrde da je godinama došlo do grubog kršenja ovog aneksa.

– Došlo je do bitne povrede njegovih odredbi zanemarivanjem volje i netraženja suglasnosti ugovornih strana u postupcima imenovanja visokog predstavnika, kao i izvanugovornim i nezakonitim proširenjem njegovih ovlasti tzv. bonskim ovlastima, protiv čega vlasti Republike Srpske aktivno protestuju, a Narodna skupština RS zahtijeva od svih ugovornih strana da hitno otklone sve posljedice pravno ništavnih akata koje proizilaze iz njihovih ovlasti. koristiti – stoji u priopćenju.

U dokumentu je posebno problematičan status sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, uz tvrdnju da je “prelaskom na dužnost njemačkog diplomata 2021. godine, mimo volje RS-a i bez izričite potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, došlo do konačnog i potpunog prekida ugovornog režima”.

– Christian Schmidt ne predstavlja međunarodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini, on nema pravo obnašati funkcije iz nadležnosti domaćih vlasti. Svi, a posebno zakonodavni akti koje je usvojio Christian Schmidt, nemaju nikakvu pravnu snagu u pravnom poretku BiH i predstavljaju apsolutno ništavne akte stranog intervencionizma – navodi se u usvojenoj Deklaraciji.

Iz NSRS dodaju da je dosadašnje djelovanje OHR-a, prvenstveno nametanje odluka mimo demokratske volje naroda, produbilo političke podjele, narušilo povjerenje među konstitutivnim narodima i oslabilo razvoj domaćih institucija.

U zaključku Deklaracije NSRS traži “momentalni prekid zakonodavne prakse od strane neizabranih stranih dužnosnika i potpuno vraćanje nadležnosti domaćim institucijama u skladu s izvornim Daytonskim sporazumom”.

Prema stavu entitetskog parlamenta, svako buduće međunarodno prisustvo u BiH može imati isključivo savjetodavni karakter, s ciljem da izabrani politički predstavnici preuzmu punu odgovornost za upravljanje procesima u zemlji.

Usvojene su odluke o kreditnom zaduženju RS-a prema Saudijskom razvojnom fondu za projekte izgradnje i smještaja studenata u Foči u iznosu od 13 milijuna američkih dolara i za izgradnju Naučno-tehnološkog parka RS-a u Banjoj Luci u iznosu od 19 milijuna američkih dolara.

Zastupnici su usvojili izvješće o radu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije za 2025. godinu, izvješće o radu i financijski izvještaj Komisije za koncesije Republike Srbije u istoj godini, te godišnje izvješće o rezultatima rada Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH u prošloj godini.

Također, usvojena je i informacija Odbora za reviziju NSRS sa tematske sjednice o Izvještaju o reviziji rada „Sprečavanje vršnjačkog nasilja u RS“, informacija o obavezama proisteklim za BiH i RS iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji sa pregledom mjera i aktivnosti koje su realizovane tokom 2025. godine i informacija o odlukama o pomilovanju u 2025. godini.

NSRS je izglasala i odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namjene Nacionalnog parka “Sutjeska”.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković uputio je danas deklaraciju kojom se odbacuje jednostrani i politički motivirani zahtjev za bezuvjetno zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH, ističući da se o zatvaranju OHR-a može govoriti tek kada se ispune uvjeti iz Agende 5+2, ali i kada institucije Republike Srpske pokažu da su sposobne jednako štititi prava svih građana, uključujući Bošnjaci, Hrvati i ostali.

Durakovićeva deklaracija odgovor je na prijedlog deklaracije o zatvaranju OHR-a koji dolazi iz vrha Narodne skupštine Republike Srpske. Za razliku od pristupa koji pitanje OHR-a svodi na političko nadmetanje i jednostrano osporavanje međunarodnog prisustva, Durakovićeva deklaracija polazi od ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, Daytonskog mirovnog sporazuma, vladavine prava, ljudskih prava i stvarnog položaja nevećinskih zajednica u Republici Srpskoj.

– Nije sporno da domaće institucije trebaju preuzeti punu odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine. Ali ta odgovornost ne može biti samo deklarativna. Ako neko traži zatvaranje OHR-a, onda mora pokazati da te institucije mogu jednako zaštititi svakog čovjeka, svaki narod i svaku zajednicu. Bez stvarne ravnopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Ostalih nema kredibilne rasprave o zatvaranju OHR-a – kazao je Duraković.

U deklaraciji se posebno ističe da OHR nije trajno rješenje niti zamjena za domaće institucije, ali da njegovo zatvaranje ne može biti rezultat političkih pritisaka, blokada ili jednostranih zaključaka. Ona mora biti vezana uz ispunjavanje jasno postavljenih međunarodnih uvjeta, uključujući rješavanje pitanja državne i vojne imovine, vladavine prava, fiskalne održivosti, provedbe odluka koje se odnose na Brčko Distrikt, te pozitivne ocjene političke situacije u Bosni i Hercegovini.

U Deklaraciji se posebno ističe da se pitanje zatvaranja OHR-a ne može odvojiti od položaja Bošnjaka, Hrvata i ostalih u entitetu Republika Srpska. Potpredsjednik Duraković predlaže deset ključnih zahtjeva za stvarnu ravnopravnost nevećinskih zajednica, uključujući zajamčenu institucionalnu zastupljenost, ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, ravnopravnost u obrazovanju, zastupljenost u policijskim i sigurnosnim strukturama, pravednu raspodjelu proračunskih sredstava, zaštitu povratničkih zajednica te učinkovitu borbu protiv diskriminacije, govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca.

– Ravnopravnost nikome nije prijetnja. To je uvjet stabilnosti. Ne može se entitet Republika Srpska predstavljati kao zreo demokratski prostor ako Bošnjaci, Hrvati i Ostali nemaju pravi glas u institucijama, školama, policiji, proračunu i lokalnoj samoupravi. Institucije koje se finansiraju novcem svih građana moraju služiti svim građanima – kaže Duraković.

Durakovićeva deklaracija odbacuje retoriku koja međunarodnu prisutnost u BiH opisuje kao kolonijalnu upravu, ocjenjujući da takav pristup ne doprinosi smirivanju političkih tenzija niti unutarnjem dijalogu. Umjesto toga, deklaracija poziva na odgovoran razgovor u okvirima Ustava Bosne i Hercegovine, Daytonskog mirovnog sporazuma, europskih standarda i punog poštivanja ljudskih prava.

U dokumentu se upozorava da najave blokade institucija Bosne i Hercegovine, povlačenja predstavnika iz državnih tijela, odnosno uvjetovanja rada institucija ne predstavljaju odgovornu politiku, već produbljuju krizu, usporavaju europski put i najviše štete građanima. Duraković ističe da politička borba mora ostati u okvirima institucija, zakona i demokratskog dijaloga.

– Ova deklaracija nije obrana međunarodnog intervencionizma kao trajnog modela. To je obrana mira, pravne sigurnosti i ljudskog dostojanstva. Kada institucije budu jednako štitile Srbe, Bošnjake, Hrvate, pripadnike Ostalih i svakog građanina, onda će razgovor o zatvaranju OHR-a imati drugačiji politički i moralni smisao – naglašava Duraković.

Potpredsjednik Duraković će deklaraciju uputiti kao odgovoran i ustavno utemeljen protuprijedlog, s jasnom porukom da se stabilnost Bosne i Hercegovine ne može graditi jednostranim odlukama, već poštivanjem prava, ravnopravnosti svih zajednica i dosljednim ispunjavanjem obveza iz mirovnog sporazuma.

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH na večerašnjoj sjednici usvojili su niz zakona i izvješća koje je predložila Vlada Federacije BiH, ali su odbacili dio prijedloga – među njima Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i Deklaraciju o osudi fašističkih i nacističkih simbola.

Usvojena su izvješća o radu Vlade FBiH za 2023. i 2024. godinu, a podržano je i nekoliko zakonskih prijedloga iz Vladinog paketa reformi financijskog sustava.

Međutim, pojedini zakoni nisu dobili potrebnu većinu, među kojima su Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i Deklaracija o osudi fašističkih i nacističkih simbola.

Većinom glasova prihvaćene su izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca kojima se pojednostavljuje postupak izdavanja radnih dozvola uz zadržavanje prioriteta domaće radne snage, kao i Nacrt izmjena i dopuna Zakona o udomiteljstvu s ciljem jačanja sustava skrbi za djecu bez roditeljskog staranja.

Zastupnici su podržali i paket financijskih zakona kojim se, prema obrazloženju Vlade FBiH, provodi jedna od najvećih reformi financijskog sustava u ovom mandatu. Paket uključuje zakone o platnim uslugama, elektroničkom novcu i računima za plaćanje te izmjene zakona o bankama, mikrokreditnim društvima i zaštiti korisnika financijskih usluga.

Iz Vlade tvrde da bi ove mjere trebale modernizirati platni sustav i otvoriti put Bosni i Hercegovini za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi trebalo omogućiti brža i jeftinija digitalna plaćanja.

Sabor je prihvatio i izmjene zakona o deviznom poslovanju, leasingu i obveznom osiguranju prometa, kao i izmjene zakona o naplati i djelomičnom otpisu dugova sportskim kolektivima. Novim prijedlogom produžuje se rok za djelomični otpis zateznih kamata na porezna dugovanja sportskih klubova do 1. siječnja 2026. godine.

S druge strane, deklaracija kojom je Naša stranka predložila osudu svakog isticanja fašističkih, nacističkih i antisemitskih simbola nije dobila većinu.

Zastupnici stranaka s hrvatskim predznakom ocijenili su da se u dokumentu ne spominje osuda komunističkog režima, zbog čega ga nisu podržali.

Nasuprot tome, usvojena je Deklaracija o dostojanstvu i solidarnosti sa ženama koje su preživjele seksualno nasilje tijekom rata, kao i Deklaracija o zaštiti zdravlja stanovnika Federacije BiH i potrebi preispitivanja uvoza otpada.

Rasprava o Deklaraciji koja bi trebala osuditi fašizam i nacizam u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH pretvorila se u višesatni politički okršaj – od optužbi za relativiziranje povijesti i komunizma, preko prepirki o Europi Viktora Orbana, pa sve do Banovine Hrvatske i Ujedinjenog zločinačkog pokreta (UZP) tzv. Herceg-Bosne.

Dok su jedni upozoravali na sve veću prisutnost fašističkih simbola, drugi su tražili da se u istu deklaraciju uvrsti i osuda komunizma, a treći su cijelu raspravu usporedili s dvoje ljudi koji se varaju na kartama na Titanicu dok brod tone.

Zastupnik Demokratske fronte Sanel Kajan kazao je da već duže vrijeme upozorava na pojavu fašističkih i nacističkih simbola u javnom prostoru, posebno u Hercegovini.

– To sam rješavao kroz inicijative i tražio jasne odgovore kako je moguće da se u javnim prostorima, na pročeljima, stadionima i društvenim mrežama pojavljuju poruke i slogani koji veličaju nacizam i fašizam. Stvara atmosferu straha i netrpeljivosti. Tražio sam da se jasno precizira koje mjere poduzimaju nadležne institucije kada se pojave ovakvi napisi i govori – rekao je Kajan.

Dodao je da postoji određena pravna praznina u zakonima.

– Bosna i Hercegovina je država koja je kroz svoju historiju skupo plaćala borbu protiv fašizma. Zato imamo obvezu reagirati. Naša je dužnost da pošaljemo jasnu poruku da fašizmu i nacizmu u BiH ne može i ne smije biti mjesta – kazao je.

Zastupnik Adnan Efendić (SDA) naglasio je da ne mogu biti prihvatljiva sva obilježja koja vrijeđaju žrtve i veličaju ideologiju koja je počinila zločine.

Ukazao je i na sporni dio deklaracije u kojem se, prema njegovim riječima, u istu ravan stavljaju ustaški pokret, četnički pokret i Handžar divizija.

– To može dovesti do problema. Bošnjaci su bili među najvećim stradalnicima u Drugom svjetskom ratu, posebno izloženi nasilju četničkog pokreta. Brojna istraživanja potvrđuju te zločine. Smatram da je povijesno i moralno problematično te pokrete stavljati u istu ravan bez povijesnog konteksta jer to može dovesti do relativizacije – kazao je Efendić.

Dodao je da svaka deklaracija mora biti utemeljena na činjenicama, posebno kada je riječ o stradanju naroda Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.

Zastupnik Marijan Marjanović (HDZ BiH) rekao je da ne želi ulaziti u ideološke rasprave, ali je ukazao na dio preambule deklaracije.

– U preambuli se govori o poštivanju žrtava fašističkih i nacističkih režima, ali nigdje nema poštovanja prema žrtvama komunističkih režima. Ne možemo reći da je šteta što ih nije bilo više, ali da žrtava uopće ne bi trebalo biti. Inzistirali smo da se osude svi totalitarni režimi – rekao je Marijanović.

Predsjednik Kluba DF-a Mahir Mešalić kazao je da ta stranka prihvaća deklaraciju, ali ne može podržati izjednačavanje partizana s ustašama i četnicima.

– Isključuje jedno drugo. Ne znam zašto HDZ toliko ističe osudu komunističkog režima, kad je njihov predsjednik Dragan Čović bio jedan od komunističkih dužnosnika. Čak sam čuo da je gospodin Bošković (Mladen, dopredsjedavajući Doma, op. a.) bio prvi komunista u Stocu. Ni u Hrvatskoj se partizani ne poistovjećuju s fašistima – rekao je Mešalić.

Dodao je kako se povijesne činjenice ne smiju iskrivljavati.

– Moramo se držati antifašističkih ideja kako bismo isključili svaku sklonost međunacionalnoj mržnji. Treba podržati napredne antifašističke ideje na kojima počiva Europa – rekao je.

Na njegove navode reagirao je zastupnik Mladen Bošković (HDZ) koji je rekao da tvrdnje o njegovoj pripadnosti Savezu komunista nisu točne.

– Ono što je Mešalić rekao, najblaže rečeno, nije istina, i kako mu i priliči – laž je. Neka donese papir. Ovaj načelnik nikada nije pripadao Savezu komunista Jugoslavije – rekao je Bošković.

Dodao je da se raspravlja o deklaraciji koju su usvojili Europsko vijeće i Europski parlament.

– Ako ne pristajete na Europu i nećete ići u Europu, mi vas ne možemo prisiliti. Iz ovoga što kažeš može se iščitati da i nacizam i fašizam mogu, ali komunizam ne može. Zašto – vi najbolje znate. Smatram da ova deklaracija treba uključiti i komunizam – rekao je Bošković.

Mešalić je odgovorio da Demokratska fronta podržava europske vrijednosti, ali ne, kako je rekao, “desnu Europu”.

– Europa je prihvatljiva za sve građane, ali nećemo u Europu Viktora Orbana ili u desnu Europu koja gaji bilo kakve predrasude i fašističke ideje. Mi smo za temeljne vrijednosti EU – ljudska prava, slobodu i demokraciju – rekao je.

Dodao je da se moraju osuditi svi zločini, ali bez falsificiranja povijesti.

– Želimo da se jasno zna povijest i da se ne stvara nešto što se nije dogodilo, uz poštovanje svih žrtava – rekao je.

Bošković je tada rekao da nitko nema pravo određivati ​​kakva će biti Europa.

– Tko si ti da odlučuješ tko će biti tamo? Možemo li u takvu Europu ili ne. Ono što je rečeno predstavlja isključenje. Ja sam za ulazak u EU sa svim svojim slabostima i nedostacima – rekao je.

Mešalić se javio osobnim obraćanjem.

– Možda ne znate tko sam, pa da vam se predstavim. Ja sam Mahir Mešalić, dolazim iz Tuzle i volim ovu zemlju. Nećete me uvući u te politike. Ja sam za EU, tamo smo trebali biti davno jer pripadamo tom prostoru. Nemoj mi držati lekcije o tome tko sam. Ponosan sam na to što jesam – rekao je.

Dodao je da su mu, kako kaže, prava jednom uskraćena Daytonskim sporazumom, a drugi put visoki predstavnik.

– Ja dobro znam tko sam i koje vrijednosti zastupamo ja i moja stranka, kao i koje vrijednosti zastupate vi i vaša stranka. Te smo vrijednosti vidjeli tijekom rata kroz projekt udruženog zločinačkog pothvata – kazao je.

Zastupnik Mario Karamatić (HSS) rekao je da mu nije jasno što predlagatelji žele postići deklaracijom.

– Kad sam dobio materijale, nije mi bilo jasno što se hoće. Gledao sam deklaracije Europskog parlamenta i Vijeća Europe o osudi totalitarnih režima. Dobili smo deklaraciju koja govori o osudi antisemitskih obilježja. Postavlja se pitanje što je to i koji su to simboli koji predstavljaju mržnju prema jednom narodu – rekao je Karamatić.

Dodao je kako smatra da se radi o pokušaju političkog “pranja” jedne strane u političkoj raspravi.

Dragan Mioković (NS), predsjedatelj Zastupničkog doma FBiH, rekao je da fašizam, nacizam i komunizam nisu režimi, već ideologije.

– Nacistička ideologija imperativno podrazumijeva, s jedne strane, nadčovjeka, a s druge one koje treba istrijebiti. Slavenski narodi, i u teoriji i u praksi, bili su među onima koje su htjeli istrijebiti oni koji su sebe smatrali nadljudima. S druge strane, komunizam kao ideologija ne podrazumijeva ništa što predviđa dominaciju bilo koga nad nekim u smislu istrebljenja – rekao je Mioković.

Dodao je kako komunizam kao ideologija i društvena organizacija nikada nije u potpunosti zaživio.

– Postojale su socijalističke zemlje, a ti režimi i pojedinci činili su strašne zločine. To je izvan svake razumne sumnje i siguran sam da u ovoj prostoriji nema nikoga tko ne osuđuje zločin, ma čiji on bio – naglasio je Mioković.

Također je istaknuo da je jedini organizirani antifašistički pokret na ovim prostorima osmislila i provela Komunistička partija Jugoslavije kroz partizanski pokret.

– To je povijesna činjenica. Nitko izvan tog kruga nije bio na čelu borbe protiv fašizma na ovim prostorima. “Pitam vas: pokušavate li stalnim mijenjanjem teza o režimima i ideologijama minimizirati tu činjenicu – tko je vodio antifašistički rat – i time zamagliti naš antifašizam” – zaključio je Mioković.

Odgovarajući Miokoviću, Karamatić je kazao kako zaboravlja da su Mostar, Vukovar i Sarajevo stradali pod petokrakom.

– Meni nema logike da se ne osude oni koji su prije 35 godina ubijeni pod petokrakom, kao i oni koji su ubijeni prije 75 godina – rekao je Karamatić.

Mirsad Zaimović, šef Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, slikovito je opisao trenutnu političku situaciju.

– Dva čovjeka na Titanicu, koji će potonuti za dva-tri sata, sjede i kockaju se, varajući jedan drugoga. Danas me mnogi ljudi u svijetu podsjećaju na njih dvojicu – rekao je Zaimović.

Dodao je kako svijet trenutno stoji “na buretu baruta”, a političari se često upuštaju u rasprave koje građanima ne donose konkretnu korist.

– Ovdje smo da se borimo i preživimo u svijetu kakav je – nepravedan. Evo, a Ursula von der Leyen je, parafrazirat ću, rekla da međunarodno pravo praktički više ne postoji. I sada raspravljamo o nekim stvarima oko kojih se nikada nećemo složiti. A i da smo se dogovorili – kakvu korist ima za ljude koje trenutno predstavljamo? – rekao je Zaimović, a ova deklaracija je skoro povučena i svih 98 je odustalo od ovoga, jer “štetimo ljudima koji su nas birali”.

– Nećemo podržati bilo kakvu deklaraciju, jer nema svrhe i pozvao je članove Kluba da ne reagiraju – kazao je Zaimović.

Mladen Bošković je odgovorio Zaimoviću da je suglasan s povlačenjem ove deklaracije.

Mahir Mešalić je rekao da ni SDA ni HDZ nikome neće govoriti kako će se ponašati, te da će DF podržati ovu deklaraciju.

– Nije ni za povlačenje ove tačke, uprkos dobrim namjerama kolege Zaimovića – rekao je Mešalić.

Mirsad Čamdžić (NS) kazao je da nema ništa što bi trebalo nekome smetati i zatražio da se podrži ova deklaracija.

Karamatić je odgovorio rekavši da je Adolf Hitler postavio čovjeka bez ikakvog legitimiteta “a to je Ante Pavelić, a prvi potez u tadašnjoj NDH izbacio je Mačeka, pa je naša stranka bez legitimiteta i voljom Schmitta postavljena na vlast”.

Čamdžić je odgovorio da zna za Karamtićev san o Banovini Hrvatskoj.

– Ima onih koji će se protiviti tim idejama, a nama je jasno da je program HSS-a i Banovine Hrvatske nestanak Bosne i Hercegovine – rekao je Čamdžić i zahvalio Bogu što imate samo jedan mandat.

Klub zastupnika Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uputio je u parlamentarnu proceduru Deklaraciju o osudi fašističkih, nacističkih i antisemitskih poruka, parola i natpisa na području FBiH.

U prvom članku Deklaracije navodi se da Parlament FBiH “najoštrije osuđuje svako isticanje, korištenje i propagiranje fašističkih, nacističkih i antisemitskih znakova, simbola, slogana i poruka”.

– Zastupnički dom smatra neprihvatljivim svako javno veličanje, opravdavanje ili relativiziranje režima i ideologija utemeljenih na rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj mržnji, diskriminaciji i nasilju -, stoji u idućem članku.

U deklaraciji se također osuđuju pojedini režimi i pokreti vezani upravo za područje Bosne i Hercegovine.

– Osuđuje se relativizacija, humanizacija, estetizacija i popularizacija četničkog i ustaškog pokreta, Handžar divizije, kao i drugih vojnih i paravojnih formacija koje su tijekom Drugog svjetskog rata djelovale u sastavu ili u suradnji s nacističkom Njemačkom, fašističkom Italijom, režimom Milana Nedića i NDH – navodi se u deklaraciji.

U deklaraciji se ističe da se osuđuje poistovjećivanje naroda s tim pokretima, formacijama i režimima te se pozivaju nadležna tijela, pravosudne institucije, obrazovne ustanove i mediji da promiču kulturu sjećanja, istinu o povijesnim činjenicama i vrijednosti antifašizma, te da aktivno rade na prevenciji i sankcioniranju svih oblika ekstremizma, govora mržnje i diskriminacije.

Cijela stvar je kontroverzna iz više razloga. S tim u vezi oglasio se i Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva BiH na svom Facebook profilu.

– Pozivam domoljubne političke snage da glasaju protiv tzv. Deklaracije o osudi fašističkih, nacističkih i antisemitskih poruka, slogana i simbola na području FBiH koju je Zastupničkom domu Parlamenta FBiH uputio klub Nacističke stranke. Handžar divizija bila je vojna formacija izravno povezana s nacistima. To nitko ne osporava. No, u pozadini ove deklaracije krije se perfidan pokušaj da se ta vojna formacija izvuče iz općeg nacističkog okvira i kroz zločine pokuša izjednačiti s ustaštvom i četništvom, što predstavlja reviziju povijesti u već viđenom tzv.baralijskom stilu: „Jedni drugima smo kuće palili“. To nije ni blizu istine – rekao je Ohranović.

Kontroverzna je i tzv. deklaracija iz razloga što zanemaruje klasne zločine koje su počinili komunisti. S obzirom da Bosna i Hercegovina teži EU, koja je osudila sve totalitarne ideologije, treba imati u vidu i zločinačku prirodu komunizma, o čemu svjedoči studija Crne knjige komunizma koja govori o užasima te ideologije.

Osim toga, kada govorimo o relativizaciji, potrebno je istaknuti suradnju četnika i partizana, gdje su Bošnjaci istočne Bosne platili najveću cijenu. Rasim Hurem je u svojoj studiji Kriza NOP-a koja je nastala 70-ih godina prošlog stoljeća ukazao na saradnju četnika i partizana, te zločine koji su iz te saradnje proizašli. Povjesničar Zdravko Dizdar u svojim je studijama pokazao da suradnja ovih pokreta na pojedinim područjima nije prestala tijekom Drugog svjetskog rata.

Sve su to činjenice koje treba imati na umu kada se raspravlja o ovoj temi.

Važno je istaknuti politički kontekst u kojem se ova deklaracija pojavljuje. Aktualna vlada Trojke, boreći se za fotelje i pozicije, konstantno je poštovala prethodne strukture za vraćanje zemlje u prošlost.

Danas imamo situaciju da se Trojka, umjesto da rješava ključna gospodarska pitanja, zarad jeftinog populizma bavi temama iz prošlosti, dok su ekonomski parametri pod njihovim vodstvom katastrofalni.

Inflacija raste, javni dug raste, nezaposlenost ostaje visoka, a gospodarska aktivnost stagnira. Umjesto da se fokusira na reforme, infrastrukturne projekte i poboljšanje životnog standarda građana, vlast troši politički kapital na povijesne rasprave i deklaracije koje, iako atraktivne za politički PR, nemaju praktičnog učinka na svakodnevni život ljudi, a često se čini da ni oni sami ne poznaju procese i događaje o kojima pišu.

Štoviše, tzv. deklaracija dolazi u Sabor u kontekstu zahtjeva za razrješenjem predsjedatelja Doma Dragana Miokovića, čime naša stranka pokazuje spremnost da zarad vlastitih fotelja, “privilegija” poput vozača i tajnica, nametne rasprave koje će neminovno započeti u društvu.

U predloženom dnevnom redu dvodnevne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koja je zakazana za 11. i 12. ožujka, nalazi se i Prijedlog deklaracije o osudi fašističkih, nacističkih i antisemitskih simbola, slogana i poruka na području Federacije BiH, čiji je predlagač Klub zastupnika Naše stranke.

Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada se ne zna hoće li predsjedatelj Zastupničkog doma FBiH Dragan Mioković, član Naše stranke, biti smijenjen s te funkcije zbog izjave u jednom mediju. Digla se bura u javnosti nakon što je Mioković tijekom rasprave o Bleiburgu izjavio da su “trebali pobiti više Hrvata”, misleći na događaje iz 1945. godine.

Nakon toga Mioković se ispričao, no nevladina organizacija koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom – Hrvatski narodni sabor BiH – zatražila je Miokovićevu ostavku.

– Kada je riječ o deklaraciji o osudi fašizma, po mom mišljenju, ona u biti predstavlja pokušaj iznalaženja rješenja za HDZ, koji je inzistirao na smjeni Miokovića, a nakon usvajanja Proračuna FBiH za 2026. godinu izlaz tražio kroz održavanje Povjerenstva za izbor i imenovanje, gdje nisu dobili podršku. Vjerujem da će kroz ovu deklaraciju pokušati naći kompromis da, uprkos nezadovoljstvu koalicionim partnerom, prihvate činjenicu da nemaju parlamentarni kapacitet za smjenu Miokovića – rekao je za Faktor federalni zastupnik Almedin Aliefendić.

Razgovarali smo i sa zastupnikom Admirom Čavlićem.

– Kad sam vidio priopćenje Naše stranke, prvo mi se to učinilo kao potvrda da će predsjednik biti smijenjen, pa je ovo neka vrsta odgovora NS-a na smjenu koju je inicirao HDZ s drugim političkim subjektima. Vidjet ćemo što će donijeti sjednica. Moguća su razna iznenađenja, a sve ovisi o točki zamjene predsjedavajućeg, prođe li dopuna dnevnog reda – rekao je Čavalić i dodao:

– Kad je riječ o samoj deklaraciji, nije loše unijeti još niz stvari, ako idete široko. Predložio sam da se spomene genocid u Srebrenici. Zatim, prihvatiti 8. svibnja kao datum koji se slavi kao pobjeda nad fašizmom, kao što je to slučaj u ostatku Europe. I ja sam predložio dio gdje se uključuje totalitarizam komunizma, ali ne u onoj mjeri u kojoj je HDZ predlagao, nego čisto na par mjesta da spomenem zločine komunizma jer znamo da ih je bilo po cijeloj Europi, svijetu i mjere se desecima milijuna ljudskih žrtava, nevino ubijenih.

Zastupnica Jasmina Bišćević-Tokić rekla nam je da nije sigurna koji je razlog predlaganja deklaracije.

– Mislim da je u saborskoj dvorani bilo više nacionalističke retorike, i to iz HNS-a – rekla nam je Bišćević-Tokić.

Za saveznog zastupnika Marija Karamatića, čelnika Hrvatske seljačke stranke, mnogi vežu nacionalističku retoriku.

– Zanima me koja je moja izjava na tragu antisemitizma, fašizma… i ova deklaracija Naše stranke je pokušaj spašavanja Dragana Miokovića, ali opet ne spominje komunističke zločine.

Napominjem da je Josip Broz Tito uvršten u 10 najvećih zločinaca 20. stoljeća prema svim relevantnim međunarodnim statistikama. Radi se o pokušaju izbjeljivanja Miokovićeve izjave, smjene, a izbacivanje Naše stranke iz političkog prostora Bosne i Hercegovine je, po meni, nakon ovog pokušaja izbjeljivanja Miokovićeve izjave pitanje mentalne higijene, a ne političke nužde.

Također, tužno je vidjeti snobizam gospodina Miokovića prema SDA i DF-u kako bi ga oni nekako spasili. A otkad je sjeo u Kolegiju, ponižava predstavnike te dvije stranke, mudriji je – kazao je za Faktor Karamatić i dodao:

– Još nešto, Mioković nije rekao da je malo fašista ubijeno jer se to može prihvatiti, nego je rekao da je “malo Hrvata ubijeno”.

Kaže da nitko nije otišao tako daleko s uvredama kao Mioković.

– Budući da je naša stranka parazit na bošnjačkom biračkom tijelu, mislim da će sada svima biti apsolutno jasno kakva je to stranka, čime se bavi, kakvu politiku provodi. Spremni su ići u sve krajnosti. Ne mogu zamisliti da dužnosnik bilo koje druge stranke spominje neki narod u kontekstu u kojem je Mioković spomenuo hrvatski narod, niti sam čuo da se to dosad dogodilo. Čak ni Dodik nije otišao tako daleko. To je degutantno i stvar mentalne higijene i napraviti sanitarni koridor oko Naše stranke i Miokovića da ih nitko živ ne dira niti ima išta s njima. Dokazali su da su samo za kidanje snijega – kazao nam je Karamtić.

Pitali smo je znači li to da neće podržati deklaraciju.

– Ne pada mi na pamet. No, da su uključili komunističke zločine, da su osudili izjavu svog člana, ja bih je podržao. Opet ignoriraju ono po što je njihov visokopozicionirani član došao na smjenu i pokušavaju ga oprati. Nakon mog pokušaja deklaracije, suradnja HSS-a s našom strankom prekinuta je za sva vremena. Ne zbog osude fašizma, nego zbog pokušaja prikrivanja komunističkih zločina i pokušaja da se opravda izreka da je “premalo Hrvata ubijeno” – rekao je Karamatić.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH danas nije uvrstio u dnevni red Deklaraciju o osudi zabrane ulaska u Republiku Hrvatsku novinaru Avdi Avdiću, koju je predložio Klub Demokratske fronte, uz obrazloženje da se radi o ozbiljnom napadu na slobodu govora i profesionalni rad novinara.

Za uvrštavanje ove točke glasali su zastupnici SDA, DF-a i SBiH. Zastupnici SDP-a bili su suzdržani, osim zastupnika Hajrudina Kozarevića koji je glasao za. Suzdržani su bili i zastupnici Naroda i pravde te Naše stranke, dok su stranke okupljene oko HDZ-a BiH glasale protiv.

Novinaru Avdi Avdiću nedavno je zabranjen ulazak u Republiku Hrvatsku, bez javno dostupnog detaljnog obrazloženja, što je izazvalo reakcije dijela javnosti, novinarskih udruga i političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Demokratska fronta je u Deklaraciji zatražila da Parlament Federacije BiH jasno osudi ovakvu odluku, ocijenivši je pritiskom na slobodu izražavanja i profesionalni rad novinara, te opasnim presedanom u odnosu na slobodu medija u regionu.