Redovita sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH bila je prilika da se, između ostalog, postavi pitanje koliko je zapravo “redovan” rad Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je to šef Kluba bošnjačkih delegata Muamer Zukić, kazavši da su hitne i telefonske sjednice Vlade postale gotovo standardni model upravljanja Federacijom, iako bi po pravilima trebale biti izuzetak.

Naveo je da je analizom pedesetak sjednica utvrdio da je većina održana upravo u vanrednom ili telefonskom formatu, uz ocjenu da se “državom praktično upravlja telefonom”.

Zukić je rekao da Vlada FBiH prvenstveno završava svoje obveze na sjednicama, u pravilu su sjednice redovne, a dugo se radilo na donošenju rješenja kako Vlada treba funkcionirati.

– Postoje hitne sjednice, one su propisane kao iznimka, postoje čak i telefonske sjednice, a to je onda kad se ne može drugačije. Uzeo sam za uzorak 50-ak sjednica Vlade, a najviše je bilo hitnih i hitnih telefonskih. Ovo je za rubriku vjerovali ili ne. Očito su telefonske sesije postale model upravljanja. Na tim sjednicama se donose super važne odluke poput odgovornosti, imenovanja i razrješenja, praktički se državom upravlja telefonski. Neozbiljnost i samovolja i poigravanje s institucijama. Kada postavim pitanje, nikad ne dobijem odgovor, ali pitanje je koliko je hitnih sjednica Vlada FBiH do sada održala i pod kojim uvjetima su održane – upitao je Zukić.

Kroz pitanja i inicijative izaslanici su otvorili niz tema iz područja zdravstva, sigurnosti, prava branitelja, zaštite okoliša i rada institucija.

Posebna pažnja posvećena je problemu biomedicinski potpomognute oplodnje nakon zatvaranja klinike za umjetnu oplodnju, zaštiti planine Prenj, problemu femicida i kontrole oružja, kao i pravima djece šehida i poginulih branitelja.

Izaslanica Fatima Gavrankapetanović uputila je Federalnom ministarstvu zdravstva inicijativu zbog zatvaranja Klinike za umjetnu oplodnju, tražeći poduzimanje hitnih mjera za očuvanje embrija i omogućavanje pacijenticama da svoj biološki materijal prebace u druge klinike.

Naglasila je da nadležne institucije ne smiju šutjeti na ovaj problem.

Pitanja je postavila i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nakon savjetovanja o plućnoj hipertenziji na kojem, kako je navela, nije bilo predstavnika ministarstva i zavoda.

Zatražila je informaciju koji su lijekovi za liječenje plućne hipertenzije na federalnoj i kantonalnim listama, koliko je oboljelih evidentirano, postoji li registar pacijenata, zašto pacijenti nemaju adekvatan pristup terapiji, te jesu li nadležne institucije održale sastanke i poduzele hitne mjere.

Izaslanica Vildana Bešlija uputila je inicijativu Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova za hitno pokretanje izmjena Zakona o agencijama za zaštitu ljudi i imovine, posebno u dijelu koji se odnosi na nošenje i kontrolu oružja. Istaknula je da su posljednji slučajevi femicida ozbiljno otvorili pitanje osoba koje posjeduju i koriste oružje, kao i odgovornosti agencija koje takvim osobama povjeravaju oružje.

Posebno je upozorila na blage kazne, a zatražila je i izmjene zakona koje bi omogućile privremeno ili trajno oduzimanje dozvola osobama koje prekrše pravila, obvezna psihološka vještačenja osoba koje nose oružje, oduzimanje oružja djelatnicima protiv kojih postoje dokazi o nasilju u obitelji, kao i jačanje inspekcijskog i upravnog nadzora.

Delegatica Samra Imširović postavljala je pitanja Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova i Federalnoj upravi policije o najnovijim aktivnostima FUP-a, kadrovskim kapacitetima i planiranim preventivnim mjerama u zaštiti djece. Zatražila je informacije o dodatnim aktivnostima usmjerenim na zaštitu roditelja i djece, kao io mogućem pooštravanju kaznene politike za iskorištavanje djece.

Delegatica Vesna Saradžić govorila je o potrebi cjelovite zaštite planine Prenj, navodeći da ovaj planinski masiv svojom biološkom raznolikošću i zalihama pitke vode predstavlja jedno od najvažnijih područja zaštite prirode u Federaciji BiH.

Upozorila je da su iz sadašnjeg prijedloga zaštite izostavljeni dijelovi Prenja koji pripadaju Mostaru i Jablanici, ocijenivši da je administrativna podjela ekološki neodrživa. Naglasila je da bi bez cjelovite zaštite značajni dijelovi planine mogli biti izloženi degradaciji i sječi šuma, te je inicirala hitan sastanak nadležnih kako bi se postigao konsenzus o zaštiti Prenja kao cjeline od značaja za cijelu Federaciju BiH.

Delegatica Jelena Pekić pridružila se inicijativi Fatime Gavrankapetanović, upozoravajući da biološki materijal i embriji trenutno nemaju adekvatne uvjete za čuvanje, zbog čega postoji ozbiljna opasnost za pacijente. Zatražila je od Federalnog ministarstva zdravstva da hitno omogući prijenos biološkog materijala na druge klinike.

Ujedno je pozvala nadležne institucije, uključujući POSKOK, kantonalna i federalna tužiteljstva, da postupe po prijavama i ovaj slučaj tretiraju prioritetno.

Delegat Emir Dautović pokrenuo je inicijativu prema Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, tražeći da se jasno precizira status djece šehida i poginulih boraca.

Ustvrdio je da postojeće zakonsko rješenje u praksi stvara probleme osobama koje nikada nisu uvedene u invalidnine, čime im se uskraćuje ostvarivanje prava.

Dautović je tokom obraćanja govorio i o zastavi s ljiljanima, ističući da je to zastava svih građana Bosne i Hercegovine, a ne ratni simbol, kako to neki pokušavaju predstaviti. Zahvalio je Draganu Čoviću što je osudio incident (sramotno skandiranje) na sportskoj utakmici (Zrinjski – Velež u Kupu BiH), kao i građanima Širokog Brijega na, kako je rekao, odnosu prema državi (jer su izviždali i istjerali europarlamentarku Željanu Zovko s groblja).

Izaslanik Ivo Tadić upozorio je na probleme u provedbi izmjena Zakona o PIO-u i seta braniteljskih zakona, ustvrdivši da pravo na mirovinu imaju ratni vojni invalidi sa 60 i više posto invaliditeta, ali da u praksi postoje ozbiljni problemi u ostvarivanju tog prava.

Kazao je da se dio zahtjeva prema Zavodu PIO suočava s preprekama zbog sporazuma s RH, ocijenivši da su neki korisnici dovedeni u zabludu. Prema njegovim riječima, problem posebno pogađa pripadnike Armije RBiH, te je najavio potrebu novih izmjena zakona.

Delegat Fahrudin Čolaković naveo je da je od većine institucija dobio odgovore o broju zaposlenih u posljednje tri godine, navodeći zabrinutost zbog gubitka velikog broja radnih mjesta u kratkom vremenskom periodu, uprkos istovremenom povećanju zaposlenosti u javnom sektoru.

Govoreći o boračkom dodatku, optužio je Vladu Federacije BiH da je, kako je naveo, iznevjerila boračku populaciju, kazavši da će inzistirati na usvajanju boračkog dodatka i pozvao Vladu da konačno završi taj proces.

Delegat Haris Zahiragić pitao je Vladu Federacije BiH ima li pravo preče kupovine Željezare i zašto nije iskoristila tu mogućnost.

Upitao je kako je dopušteno da tako važno strateško poduzeće završi u rukama, kako je naveo, sumnjivog investitora, čije su se namjere kasnije pokazale problematičnim.

Drugo pitanje odnosilo se na ostvarivanje prava na naknadu pogrebnih troškova nakon smrti umirovljenika.

Zahiragić je upozorio da su građani uskraćeni za naknadu ako mirovina nije isplaćena na području Federacije BiH, što, prema njegovim riječima, dovodi do diskriminacije povratnika koji žive u entitetu Republika Srpska ili su se tamo doselili.

– Ako je problem u propisu, onda neka federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić shvati ovo kao inicijativu, jer ljudi koji su se vratili na svoja ognjišta moraju imati ista prava kao građani u Federaciji BiH – kazao je Zahiragić.

Također je zatražio da Vlada Federacije BiH hitno osigura financijski okvir za izgradnju dionice brze ceste Žepče – Tuzla, ubrza rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te da u roku od tri mjeseca izvijesti javnost i Parlament o poduzetim aktivnostima.

Međunarodna zračna luka Sarajevo, nabava Telemacha, penzionisanje boraca samo su neke od tema kojih su se delegati dotakli na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u okviru poslaničkih pitanja.

Amir Orlović je istaknuo da su nakon usvojenih izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH demobilisani borci oštećeni.

– Nakon izmjena Zakona o PIO demobilisani borci sa 15 godina staža i 65 godina života sada imaju penziju od 434 KM, a prije izmjena oni koji su penzionisani po ovim uvjetima imali su minimalnu mirovinu. Ta mirovina sada iznosi 666,72 KM. Tražim da se ova nepravda ispravi – rekao je delegat Amir Orlović, koji je i sam borac.

Delegatica Aida Obuća kazala je da je javnost ostala uskraćena za informacije u vezi s akvizicijom Telemacha od BH Telecoma, zbog čega je imala nekoliko pitanja upućenih Vladi FBiH i BH Telecomu.

– Kolika je stvarna cijena akvizicije, odnosno planiranog preuzimanja udjela u tvrtkama Telemach BiH Sarajevo i Telemach Crna Gora Podgorica. Koliki je točan broj korisnika koji su predmet akvizicije kompanije Telemach s preciznom strukturom, ukupnim brojem korisnika u Telemachu BiH, Telemachu CG i strukturom korisnika prema pristupnim tehnologijama – pitala je, između ostalog, Obuća i dodala:

– Koliko će koštati promjena platforme Telemacha sustava kako bi mogao funkcionirati unutar infrastrukture BH Telecoma, koliki su procijenjeni troškovi useljavanja korisnika na platforme BH Telecoma? Da li je urađena kompletna financijska analiza isplativosti ove akvizicije i koliki je procijenjeni rok povrata investicije, te postoji li procjena rizika da će ova transakcija dugoročno ugroziti financijsku stabilnost BH Telecoma.

Nekoliko pitanja za Vladu FBiH imao je i delegat Haris Zahiragić.

– S obzirom na to da je tvrtka AAFS Infrastructure and Energy doo postala subjektom Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji kao isključivi realizator projekta, ona je u pismu namjere Vladi FBiH, prema informacijama kojima raspolažemo, izrazila namjeru za kupnju Međunarodne zračne luke Sarajevo te da je u svoj logo stavila avion, iako se sada službeno bavi samo plinom.

Od Vlade FBiH i resornog ministarstva tražim jasan i nedvosmislen odgovor da li namjerava na bilo koji način otuđiti Zračnu luku, da li prodajom ili koncesijom, da li davanjem u najam toj ili nekoj drugoj firmi, te da nam pojasne financijsku stranu, te kako objasniti činjenicu da firma koja posluje s dobiti preko 20 milijuna KM daje nekome pod koncesiju ili ne daj bože vlasniku, a posebno strateški poziciju Aerodroma Sarajevo za FBiH i državu BiH – upitao je Zahiragić.

Zatražio je da pismo namjere bude javno dostupno.

Imao je pitanje za JP Elektroprivreda BiH i BH Telecom.

– Koliki postotak korisnika Telemacha pruža svoju mrežu putem javne infrastrukture EPBiH? Da li je istina da za samo nekoliko mjeseci taj ugovor ističe i da li Vlada FBiH jednostavno ne obnavlja ugovor, čime je stvorena konkurencija BH Telecomu, da li je nepotpisivanjem novog ugovora sa EPBiH cijena Telemacha smanjena više od dva puta za broj korisnika i da li je namjera menadžmenta BH Telecoma da kupi Telemach u ovom trenutku, kada za nekoliko mjeseci Vlada FBiH ima u rukama odluku da ga kupi duplo jeftinije, uskraćivanje ove vrste ugovora. Može li se govoriti o potencijalnoj zlouporabi položaja i prvorazrednoj političkoj korupciji u FBiH – upitao je Zahiragić.

Osvrnuo se i na naftne terminale FBiH.

– To je pitanje za resornog ministra Vedrana Lakića. Kako je moguće da su Naftni terminali usvojili financijski izvještaj u kojem su osam milijuna KM nabave goriva prikazali kao prihod, iako to ne može biti. Dakle, pretvaranje novca u gorivo nikako ne može biti prihod. To je promjena agregatnog stanja i imovine. Da li je namjerno knjiženje toga kao prihoda zapravo kazneno djelo – upitao je Zahiragić.

Zatražio je hitnu reviziju naftnih terminala FBiH u Pločama.