Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Narodna skupština RS-a podržala je 7. srpnja dvotrećinskom većinom izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović prema kojoj je odluka o imenovanju članova Povjerenstva vrlo štetna po vitalni interes Republike Srpske.

Za potvrdu njezine izjave glasovalo je 59 zastupnika.

Cvijanović je stavila veto na odluku koju su donijeli Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a kojom je predviđeno imenovanje novog saziva Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.

Za domaće članove imenovani su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić, a za međunarodne eksperte Francesco Bandarin i George Okello Abungu.

Nije imenovan predstavnik iz entiteta RS.

Iz Bećirovićevog kabineta ranije je priopćeno da Narodna skupština RS-a nema ustavne ovlasti odlučivati ​​o odluci Predsjedništva BiH, te je najavljeno da će svaki pokušaj uzurpacije nadležnosti državnih institucija biti osporavan pred Ustavnim sudom BiH.

Kako je pojašnjeno, Odluka o Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika predstavlja opći normativni akt, a ne akt kojim Predsjedništvo BiH utvrđuje ili vodi vanjsku politiku, zbog čega se na nju ne može primijeniti procedura zaštite vitalnog interesa entiteta.

Odluka o uspostavi novog načina rada Povjerenstva donesena je 12. siječnja 2026. godine, u skladu s Aneksom VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, a 20. veljače objavljena je u Službenom glasniku BiH.

Predsjedništvo BiH je 29. lipnja, u skladu s tom odlukom, većinom glasova donijelo odluku o imenovanju članova Povjerenstva.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine osnovana je Aneksom VIII Daytonskog mirovnog sporazuma kao neovisna institucija nadležna za proglašenje i zaštitu nacionalnih spomenika.

Prema izvornom daytonskom modelu, Komisija se trebala sastojati od pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz RS-a i dva međunarodna člana koje imenuje generalni direktor UNESCO-a.

Međunarodni članovi isključeni su iz sastava 2016., a kasnije je blokiran rad Povjerenstva, zbog čega od 2023. godine nije održana niti jedna sjednica.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović poručio je danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu da borba za istinu i pravdu, traženje nestalih i procesuiranje odgovornih za ratne zločine u Prijedoru i na Sani nikada ne smiju biti napušteni.

Obraćajući se obiteljima žrtava, logorašima, predstavnicima udruga i građanima na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane, Bećirović je kazao da se danas odaje počast za više od 3.176 civila, među kojima je 102 djece.

– Ovdje smo da izrazimo duboko poštovanje i zahvalnost porodicama šehida jer neumorno štite istinu i bore se za pravdu. Ovdje smo jer nikada nećemo zaboraviti masovna ubistva, mučenja, progone, istrebljenja, deportacije, prisilna preseljenja i širenje terora među civilnim stanovništvom – kazao je Bećirović.

Istaknuo je kako današnji kolektivni sprovod podsjeća na jedno od najmračnijih razdoblja europske povijesti nakon Drugog svjetskog rata.

Prema njegovim riječima, brojni dokazi svjedoče da zločini počinjeni u Prijedoru i dolini Sane imaju elemente genocida, uključujući masovna ubistva, logore i masovne grobnice.

Posebno je istaknuo masovnu grobnicu Tomašica, otkrivenu 2013. godine, koju je nazvao trajnom opomenom čovječanstvu i jednim od dokaza namjere počinitelja zločina.

Bećirović je naveo i da se tijekom postupka protiv Slobodana Miloševića pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju razmatrala genocidna priroda zločina počinjenih u Prijedoru.

Podsjetio je i na dokument Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske iz 1992. godine u kojem je, kako je rekao, zločin na Korićanskim stijenama označen kao genocid i navedeno da su u njemu sudjelovali pripadnici vojske i policije.

Govoreći o presudi bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, Bećirović je naveo da je Prijedor obilježen kao mjesto sustavnog ubijanja, zatvaranja i progona Bošnjaka i Hrvata radi njihovog trajnog uklanjanja.

– Naša je obveza da nikada ne odustanemo od traženja nestalih i da procesuiramo sve ratne zločine. Zadaća znanstvenih i drugih institucija je objektivno i sveobuhvatno analizirati relevantne dokumente i sačuvati istinu za buduće generacije – rekao je.

Dodao je da je ljudska i civilizacijska obaveza čuvati istinu o logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje kroz koje su prošle tisuće ljudi.

– Naša je dužnost štititi dostojanstvo žrtava i graditi Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj svi građani imaju jednaka ljudska prava. Najbolji odgovor velikodržavnim politikama je izgradnja demokratske i pravedne BiH, države u kojoj će svaki čovjek biti siguran – kazao je Bećirović.

Prijedor je 1992. godine bio poprište jedne od najsustavnijih kampanja progona nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Lokalne vlasti su putem Radio Prijedora naredile da nesrpsko stanovništvo svoje domove obilježi bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz domova oko ruku nose bijele trake. Uslijedila su masovna hapšenja, progoni i ubojstva, a tisuće civila odvedeno je u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, gdje su bili izloženi mučenjima, izgladnjivanju i ubijanju.

Posmrtni ostaci žrtava skrivani su u masovnim grobnicama širom Bosanske krajine, uključujući Tomašicu i Korićanske stijene. Brojni posmrtni ostaci premješteni su u sekundarne grobnice kako bi se zločin prikrio, zbog čega se i danas traga za nestalima.

Za zločine počinjene na području Prijedora pred Haaškim sudom osuđeno je 17 osoba na ukupno 276 godina zatvora. Najveća pojedinačna kazna izrečena je bivšem predsjedniku općine Prijedor i prijedorskog Kriznog štaba Milomiru Stakiću, koji je osuđen na 40 godina zatvora.

Nakon vjerskog programa, u Komemorativnom centru Kamičani bit će klanjana zajednička dženaza za pet žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih 1992. godine. Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović, koji će učiti dovu šehidima.

Zbog nesposobnosti predstavnika trojke državni proračun je zapravo manji nego prošle godine, proračun Federacije BiH stagnira, a samo proračun entiteta RS enormno raste, priopćeno je danas iz Stranke demokratske akcije (SDA).

– Proračun entiteta RS je nakon rebalansa i zaduživanja porastao za čak 26 posto u odnosu na 2025. godinu. Uz gotovo istu razinu zaduživanja, proračun Federacije BiH je porastao za 7,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Ako se uzme u obzir da inflacija u 2026. godini iznosi 6,8 posto, federalni proračun je unatoč enormnom zaduživanju porastao samo 0,9 posto. Istovremeno, predloženi državni proračun imat će zanemariv rast od samo 0,3 posto. Zbog spomenute stope inflacije ona će realno biti niža za 6,5 ​​posto u odnosu na prošlu godinu – pojašnjavaju svoj stav iz SDA.

Dodaju da, ako se uzme u obzir da se 73 posto prihoda od neizravnih poreza prikuplja u Federaciji, “potpuno je jasno da građani FBiH zahvaljujući nesposobnosti i samodopadnosti Trojke financiraju rast proračuna entiteta RS i Dodikov režim”.

– Nakon što je federalni premijer pristao na nepovoljan Globalni fiskalni okvir i činjenicu da od 2023. godine nisu mijenjani koeficijenti za raspodjelu prihoda od PDV-a i cestarina, čime je FBiH oštećena za nekoliko stotina milijuna KM, jedino što predstavnici Trojke građanima nude je populizam.

Šampion populizma Denis Bećirović, unatoč svim navedenim činjenicama, doveo je u zabludu građane da će iz državnog proračuna biti osigurana sredstva za BHRT i institucije kulture. Najprije je čak odbio glasati za proračun. Proveo je nekoliko tjedana glumeći principijelnost, a onda se šutke povukao ispred Cvijanović i SNSD-a i glasao za proračun bez tih sredstava – zaključili su u saopćenju.

Velika Britanija, Bosna i Hercegovina i civilizirani svijet nikada neće zaboraviti genocid u i oko Srebrenice.

Čuvajući istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, čuvamo i moralne temelje Europe.

Kazao je to predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović u današnjem obraćanju na komemoraciji u povodu 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih naroda Srebrenica”, u zgradi Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, saopćeno je iz njegova ureda.

On je na početku obraćanja zahvalio u ime građana Bosne i Hercegovine, Vladi, Parlamentu i građanima Ujedinjenog Kraljevstva na kontinuiranom obilježavanju Nacionalnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Ujedinjenom Kraljevstvu.

– Posebno smo zahvalni Ujedinjenom Kraljevstvu na supokroviteljstvu i podršci u procesu usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. Za nas su prijateljstvo i savezništvo s Ujedinjenim Kraljevstvom i zajednička privrženost civilizacijskim vrijednostima izuzetno važni. Naše dvije zemlje ostaju snažni zagovornici istine u izgradnji pravednijeg svijeta – kazao je Bećirović.

Bećirović se s dubokim poštovanjem prisjetio velikih i plemenitih ljudi poput Lorda Paddyja Ashdowna.

– Oni su tražili pravdu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i zato ih moja država nikada neće zaboraviti. Izražavam zahvalnost našim prijateljima u fondaciji Remembering Srebrenica i njenom predsjedniku dr. Waqar Azmi. Pod vodstvom gospodina Azmija, ova fondacija obavlja važnu misiju očuvanja sjećanja na žrtve genocida počinjenog u Srebrenici – kazao je predsjedavajući.

Posebno poštovanje iskazano je Majkama Srebrenice.

– U suvremenoj povijesti ne postoji sličan primjer dostojanstva, snage i hrabrosti koji Majke Srebrenice pokazuju desetljećima. Majke Srebrenice nisu dopustile da žrtve genocida padnu u zaborav. Zločincima nisu dali mirno spavati. Nisu dopustili da pravda šuti. Njihova borba ostaje inspiracija ljudima širom svijeta – kazao je Bećirović.

Istaknuo je kako vrijeme “nije izbrisalo našu odlučnost da prenosimo istinu s koljena na koljeno”.

– Velika Britanija, BiH i civilizirani svijet nikada neće zaboraviti genocid u i oko Srebrenice. Čuvajući istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, čuvamo i moralne temelje Europe. U toj misiji Ujedinjeno Kraljevstvo ima posebno mjesto među našim prijateljima. Bosna i Hercegovina posebno cijeni zemlje koje razumiju da se mir ne gradi zaboravom, već istinom – kazao je Bećirović.

Naglasio je da prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo na vrijeme prepoznati i zaustaviti ideologije i politike koje prijete Bosni i Hercegovini.

– Dužnost mi je ukazati na te opasnosti u Londonu, kao i u drugim važnim svjetskim središtima. Ne smijemo podcijeniti zloćudni ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini. Ne smijemo podcijeniti rusku potporu separatistima u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, koji i dalje prijete miru i stabilnosti. Ne smijemo podcijeniti njihovu politiku negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca – kazao je Bećirović.

Smatra da treba imati nultu toleranciju prema destruktivnim politikama koje ugrožavaju mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regiji. Istovremeno, treba ubrzati pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu.

– Članstvo u NATO-u jedino je ozbiljno jamstvo sigurnosti. Završetak procesa pristupanja Bosne i Hercegovine NATO-u predstavlja geopolitičko ulaganje u kolektivnu euroatlantsku sigurnost. Vrijeme je za jačanje jugoistočnog krila NATO-a i potpunu integraciju Bosne i Hercegovine u Savez. Za nas je vrlo važno da nastavimo snažnu britansku podršku pristupanju Bosne i Hercegovine NATO-u. Bosna i Hercegovina u NATO-u znači: stabilnija jugoistočna Europa; jači euroatlantski savez; manje sigurnosnih izazova koji se odražavaju na ostatak Europe; smanjenje prostora za destabilizaciju ovog dijela Europe; ulaganje u trajni mir, izgradnja snažnih mehanizama zaštite od malignih utjecaja i sprječavanje ponavljanja genocida – kazao je Bećirović.

Istaknuo je da Bosna i Hercegovina pripada euroatlantskoj zajednici.

– Naš cilj je moderna, demokratska i multietnička Bosna i Hercegovina, kao pouzdan i aktivan dio slobodnog i demokratskog svijeta. Ponosni smo na naše prijateljstvo s Ujedinjenim Kraljevstvom. Najiskrenije hvala što ste dostojanstveno obilježili Nacionalni dan sjećanja na genocid u Srebrenici u Ujedinjenom Kraljevstvu. Neka vječno živi prijateljstvo Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva! – kazao je Bećirović.

U okviru komemorativnog programa u Memorijalnom centru Potočari, prisutnima se obratio Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Njegov govor prenosimo u cijelosti:

Poštovane obitelji žrtava genocida, poštovane Majke Srebrenice, ekselencije, eminencije, dame i gospodo, danas s pijetetom ispraćamo na vječni počinak posmrtne ostatke još deset nevinih žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima. Naša je ljudska dužnost izraziti sućut njihovim obiteljima, kao i obiteljima svih žrtava genocida. Srebrenica je planetarni podsjetnik da se na mržnju, dehumanizaciju i velikodržavne projekte mora odgovoriti pravovremeno i adekvatno.

Sudovi Ujedinjenih naroda presudili su da je nad Bošnjacima počinjen genocid. Masovna pogubljenja počinjena u srpnju 1995. nisu rezultat spontane akcije i nekontrolirane mržnje, već je, naprotiv, genocid svjesno i temeljito planiran i brutalno počinjen. Vojska i policija Republike Srpske, po nalogu tadašnjeg političkog vrha, počinile su genocid.

U genocidu su sudjelovale i policijske jedinice iz Srbije, pa genocid nad Bošnjacima ne bi bio moguć bez institucionalne podrške vodstva susjedne Srbije, sa Slobodanom Miloševićem na čelu.

Međunarodni sud pravde utvrdio je da je Srbija prekršila Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Srbija i njen tadašnji režim proglašeni su odgovornima jer su mogli, ali nisu spriječili genocid. Posljedice pokušaja stvaranja velikosrpske države su genocid, masovne grobnice, spaljeni gradovi i sela, stotine tisuća ubijenih, nestalih, prognanih i prognanih.

Genocid nad Bošnjacima dogodio se pred očima cijelog svijeta. Ključne pogreške međunarodne zajednice u to vrijeme tijekom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu ogledaju se u tome što je uspostavila embargo na uvoz oružja nenaoružanim braniteljima Republike Bosne i Hercegovine, zagovarala etničke podjele, kontinuirano popuštala zahtjevima agresora na štetu Republike Bosne i Hercegovine, uspostavila nemoralnu strategiju. raspodjele krivnje između zločinaca i žrtava, te uspostavio takozvane “UN-ove sigurne zone” koje su zapravo bile sve samo ne sigurne.

I nakon svega, neki nam govore da ne govorimo o prošlosti i da se okrenemo budućnosti, što je izuzetno opasna poruka. Sadašnjim i budućim generacijama poručujem da nećemo imati ni sadašnjosti ni budućnosti ako ne sačuvamo istinu o našoj prošlosti.

Veliki državnik i humanist Vaclav Havel jednom je rekao da riskiramo da kasnije uopće ne budemo mogli ako ne umijemo od samog početka pogledati zlu u oči i suprotstaviti mu se. Naglasio je da svaki put kada popuštamo nasilniku, to popuštanje nosi opasnost da se kotač terora ponovno počne okretati. Ove Havelove riječi veliko su upozorenje čovječanstvu jer svi moramo biti svjesni da ne smijemo pokleknuti pred nasilnicima. Zato je naša zajednička zadaća da na vrijeme zaustavimo nasilnike, jer tako sprječavamo da se taj kotač užasa okrene.

Poštovani, iako živimo u nepravednom svijetu, izborili smo se za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Prije dva dana u dvorani Generalne skupštine UN-a obilježili smo Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Srebrenica je postala planetarni simbol borbe za istinu i ljudsko dostojanstvo, a istina o njoj nikada neće biti zaboravljena.

O tome svjedoči hrabra borba naših heroina, Majki Srebrenice, kao i presude najviših sudova UN-a. Svjedoči i Rezolucija o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao i spomenik Cvijet Srebrenice u sjedištu UN-a u New Yorku.

O tome svjedoče i spomenici žrtvama genocida u Parizu, Beču i brojnim drugim gradovima svijeta, Outreach program UN-a o genocidu u Srebrenici, te svi dobronamjerni ljudi u Bosni i Hercegovini i svijetu koji nastavljaju čuvati istinu i boriti se za pravdu.

Rezolucija UN-a i spomenik Cvijet Srebrenice u sjedištu UN-a globalno su važni iz više razloga. Oni nadilaze granice jedne zemlje i jednog vremena, govore univerzalnim jezikom ljudskih prava i međunarodne odgovornosti i snažno afirmiraju istinu. Osim toga, imaju važnu preventivnu dimenziju, jačaju kulturu sjećanja, suprotstavljaju se govoru mržnje i dehumanizaciji te reafirmiraju i osnažuju presude međunarodnih sudova.

U konačnici, oni uspješno povezuju sudsku praksu, međunarodne obveze i institucionalno djelovanje UN-a u jedinstveni normativni okvir usmjeren na očuvanje istine i sprječavanje genocida.

Dame i gospodo, Srebrenica nije samo rana u Bosni i Hercegovini. To je univerzalno upozorenje i poziv čovječanstvu. Upozorenje je to da međunarodna zajednica ne smije šutjeti pred velikodržavnim projektima i politikom mržnje, ali i poziv na jačanje institucija međunarodnog prava, zaštitu istine od negatora genocida i obranu prava svakog čovjeka na dostojanstvo, sigurnost i život bez straha.

Naša je trajna obaveza čuvati istinu o mučki ubijenima u genocidu, ali i osigurati bolju budućnost preživjelim stanovnicima Srebrenice, Podrinja i cijele Bosne i Hercegovine. Istina je jaka onoliko koliko je štitimo, a pravde ima samo ako se za nju borimo. Negatori genocida moraju znati da nema te zemaljske sile koja će nas spriječiti u traženju pravde. Nikada nećemo popustiti i zauvijek ćemo čuvati istinu o Srebrenici.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović kazao je u četvrtak u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda da je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine “trijumf istine i korak ka pravdi”, istaknuvši važnost očuvanja kulture sjećanja i borbe protiv negiranja genocida.

Earle Courtenay Rattray, šef kabineta glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa, podsjetio je na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine, koje je danas održano u Generalnoj skupštini UN-a, da je genocid u Srebrenici najgori zločin na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Dodao je da je nakon Srebrenice svijet još jednom rekao “nikad više”, ali i dalje svjedočimo jačanju govora mržnje, poticanju diskriminacije, ekstremizma i podjela, te veličanju ratnih zločinaca.

– Ne smijemo okretati glavu od tih znakova upozorenja i moramo reagirati što prije jer je prevencija naša zajednička dužnost i najsigurnija zaštita – istaknuo je Rattray.

Bećirović je istaknuo da su najviši sudovi UN-a, uključujući Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, pravomoćnim presudama potvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima.

– Genocid nije statistika, to su prekinuti ljudski životi, ljudi s imenima, obiteljima i snovima – kazao je Bećirović, podsjetivši na patnju djece i patnju majki koje nikada nisu upoznale svoje najmilije.

Naglasio je da države koje se suočavaju s vlastitom prošlošću pokazuju odgovornost prema budućnosti, a negiranje sudski utvrđenih činjenica dovodi do nestabilnosti i produbljivanja mržnje.

Bećirović je upozorio da je negiranje genocida “anticivilizacijski čin” i pozvao na zaštitu integriteta međunarodnog prava i autoriteta međunarodnih institucija.

Govoreći o značaju obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, istaknuo je da ovaj datum ima i preventivnu dimenziju, istaknuvši da prevencija genocida počinje kroz obrazovanje, kulturu sjećanja i borbu protiv govora mržnje i diskriminacije.

– Bez istine nema povjerenja, a bez pravde nema pomirenja – kazao je Bećirović.

Kazao je da nisu pobijedile ideologije koje su dovele do genocida, istaknuvši ulogu Majki Srebrenice i međunarodnih sudova u očuvanju istine i pravde.

Na kraju obraćanja istaknuo je kako sjećanje na Srebrenicu nije samo dug prema žrtvama, već i odgovornost prema budućim generacijama koje moraju učiti činjenice utemeljene na dokazima i sudskim presudama.

Predsjednica Generalne skupštine UN-a Annalena Baerbock izjavila je da poštivanje obećanja “nikad više” podrazumijeva suočavanje sa zabrinjavajućim pojavama prije nego što prerastu u zločine, jer genocid, kakvom smo, nažalost, svjedočili prije više od 30 godina u Srebrenici, Ruandi i na mnogim drugim mjestima, ne počinje masovnim grobnicama, već mržnjom i podjelama na “mi i oni”.

– Zato danas moramo osigurati da “nikad više” ne bude samo fraza koju ponavljamo već obećanje kojeg se držimo – da ćemo pamtiti, osigurati pravdu i dostojanstvo za sve te reagirati na zabrinjavajuće pojave – zaključio je Baerbock.

Zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i posebni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani rekao je da će 11. srpnja 1995. zauvijek ostati urezan u kolektivnom sjećanju međunarodne zajednice, Ujedinjenih naroda i moderne povijesti našeg svijeta.

Dodao je kako se danas prisjećamo i odajemo počast više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijenih tog strašnog dana i narednih dana, kao i strahu od žena i djevojaka koje su u tom razdoblju prisilno raseljene i mučene.

Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pristaše u nizu masovnih pogubljenja ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je odlukom članova obitelji u mjesna mezarja ukopano 250 žrtava.

Još uvijek se traga za više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici.

Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske (VRS) u srpnju 1995. počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a.

Haaški tribunal, Sud BiH i pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni. Između ostalih, na doživotni zatvor osuđeni su ratni predsjednik RS-a i zapovjednik vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se u sjedištu UN-a u New Yorku s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda (UN) Antoniom Guterresom.

– U razgovoru predsjedavajući Bećirović je istakao da su u posljednje tri godine postignuti konkretni rezultati koji su od velikog značaja, kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za cijeli svijet. Tom prilikom je ukazao na značaj usvajanja Rezolucije Generalne skupštine UN-a kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine i postavljanja spomenika Cvijet Srebrenice u sjedištu UN-a, kao i uspostavljanje posebnog Outreach programa UN-a posvećenog zaštiti istine o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici – Bećirovićev ured. najavio.

Razgovarano je o aktualnoj političko-sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, situaciji u regiji Zapadnog Balkana, ulozi UN-a u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti, kao i važnosti dosljednog poštivanja međunarodnog prava i temeljnih načela sadržanih u Povelji UN-a.

Bećirović je, dodaje se u priopćenju, ukazao na nezamjenjivu ulogu UN-a u jačanju međunarodne sigurnosti, stabilnosti i suradnje među državama, istaknuvši da Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto opredijeljena za principe multilateralizma.

Informirao je glavnog tajnika UN-a o aktualnim političkim i sigurnosnim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, kao i da Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto opredijeljena za očuvanje mira, jačanje demokratskih institucija, zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i nastavak provođenja reformi koje će doprinijeti ekonomskom razvoju, jačanju funkcionalnosti države, te ubrzanju europskih i euroatlantskih integracija.

– Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres istaknuo je da Srebrenica predstavlja bolnu i trajnu opomenu i podsjetnik da se genocid nikada i nigdje ne smije ponoviti. Istaknuo je kako odavanje počasti žrtvama znači očuvanje istine i odlučna borba protiv negiranja genocida i povijesnog revizionizma. Dodao je da UN svojim prisustvom u Bosni i Hercegovini snažno podržava mir, stabilnost i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine – ističe se u saopćenju.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović najavio je pokretanje postupka pred Ustavnim sudom BiH nakon što je Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom potvrdila veto srpske članice Predsjedništva Željke Cvijanović.

Riječ je o odluci kojom je imenovanje novih članova Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika proglašeno štetnim po vitalni interes entiteta Republika Srpska, što Bećirović ocjenjuje izravnim pokušajem uzurpacije državnih nadležnosti.

Iz Kabineta predsjednika pojašnjavaju da entitetski parlament nema ustavno pravo odlučivati ​​o ovom pitanju jer se ne radi o vanjskoj politici niti odlukama za koje Ustav BiH predviđa mogućnost povlačenja vitalnog interesa.

Krovna odluka o Povjerenstvu donesena je u skladu s Aneksom VIII Daytonskog sporazuma još u siječnju ove godine, au Narodnim novinama objavljena je u veljači, kada Željka Cvijanović nije iskoristila ustavne mehanizme niti je odluku proglasila destruktivnom po interese entiteta.

Nakon što je ta odluka stupila na snagu, Predsjedništvo BiH je krajem lipnja samo provelo propisanu proceduru i imenovalo članove Povjerenstva, zbog čega se reakcija iz Banje Luke smatra pravno neutemeljenom.

Bećirović je rekao da poštivanje ustavnog poretka i vladavine prava nije stvar političkog opredjeljenja, već obaveza svih vlasti, zaključivši da nitko ne može biti iznad Ustava BiH te da će se državne institucije svim pravnim sredstvima zaštititi od bilo kakvih pokušaja njegovog ugrožavanja.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić izrazili su sućut u povodu smrti generala Ismeta Hadžića Mutevelije, bivšeg zapovjednika Dobrinjske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine.

– S dubokom tugom sam primio vijest o smrti generala Armije R BiH Ismeta Hadžića – Mutevelije. Bosna i Hercegovina je izgubila jednog od svojih hrabrih branitelja, čovjeka koji je u najtežim trenucima naše povijesti iskazao izuzetnu hrabrost, čast i nepokolebljivu predanost obrani domovine. Kao ratni zapovjednik Dobrinjske brigade, dobitnik najvećeg ratnog priznanja Zlatnog ljiljana i umirovljeni general Armije Republike Bosne i Hercegovine, Ismet Hadžić ostavio je neizbrisiv trag u borbi za slobodu i nezavisnost Bosne i Hercegovine, ali iu trajnom njegovanju kulture sjećanja na obranu naše zemlje.

Njegovo ime ostat će trajno upisano među plemenitim sinovima Bosne i Hercegovine koji su svojim djelima zadužili sadašnje i buduće generacije – saopćeno je iz Bećirovićevog kabineta.

Komšić je uputio telegram sućuti obitelji, prijateljima i suborcima generala Ismeta Hadžića.

– Hrabrost, čast i nesebično požrtvovnost Ismeta Hadžića – Mutevelije u odbrani Bosne i Hercegovine zauvijek će ostati upamćeni kao primjer patriotizma i odgovornosti prema domovini. Njegovoj obitelji, suborcima, prijateljima i svima koji su ga poznavali izražavam duboku sućut. Neka mu je vječna slava i hvala – navedeno je u saopćenju iz Komšićevog ureda.

Bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković oglasila se na Facebooku s oštrim kritikama na račun aktualne vlasti, a posebno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Povod njezine reakcije bio je nedolazak službenog predstavnika BiH na ceremoniju i dženazu bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija.

Turković je istaknula da je prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović znao graditi odnose i s Istokom i sa Zapadom, napomenuvši da je Bosna i Hercegovina opstala zahvaljujući hrabrosti naroda, ali i pomoći koja je dolazila iz raznih dijelova svijeta, uključujući Iran, Pakistan i Maleziju.

– Danas se postavlja ozbiljno pitanje: kada bi Bosna i Hercegovina ponovo bila suočena s egzistencijalnom prijetnjom, tko bi nam pružio ruku?

Na koga osim NATO-a možemo računati? Ko bi danas stao uz Bosnu i Hercegovinu? Odgovor nije nimalo ohrabrujući – napisala je Turković.

Smatra da sadašnja vlast vodi vanjsku politiku bez jasne strategije, kontinuiteta i, što je najopasnije, bez političke hrabrosti. Prema njenim riječima, Bećirović vodi politiku “kalkuliranja, izbjegavanja odgovornosti i čekanja da drugi odluče umjesto njega”.

Bivši ministar je naglasio da je riječ o čovjeku koji je u ratu učinio sve da pomogne našoj zemlji.

– Riječ je o čovjeku koji je u ratu činio sve da pomogne Bosni i Hercegovini. Richard Holbrooke je u više navrata tvrdio da su iranske isporuke naoružanja bile od ključne važnosti za opstanak BiH tijekom rata – kazala je Turković.

Dodala je kako nije riječ o slaganju s unutarnjom politikom Irana, već o poštivanju povijesnog savezništva.

– Riječ je o diplomatskom minimumu i sposobnosti države da iskaže poštovanje prema onima koji su joj pomogli kad je bilo najteže. Za to nije potreban pristanak velikih sila. Potrebna je politička hrabrost – napomenula je Turković.

Turković je zaključila da se takvom politikom gubi međunarodni ugled zemlje, ruši povjerenje i zatvaraju vrata koja bi mogla biti od presudne važnosti u budućnosti.

– Ako nas oni koji danas predstavljaju Bošnjake i vode državu brane onako kako danas vode njenu vanjsku politiku, onda imamo ozbiljan razlog za zabrinutost.

Savezi se ne grade preko noći, a jednom izgubljeni često ih je nemoguće ponovno steći kada su najpotrebniji.

Ako nas ti i takvi brane, mnoge smo bitke izgubili i prije nego što su počele – zaključila je Turković u svojoj objavi.