Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić osudio je “skandalozne, šovinističke i duboko opasne izjave ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića, kojima pokušava uvrijediti i dehumanizirati Zijada Krnjića nazivajući ga običnim muslimanom i povlačeći monstruozne paralele s Židovi u Drugom svjetskom ratu“.

Zvizdić ističe da “ovakva anticivilizacijska retorika nije politički stav – to je govor mržnje, opasna zlouporaba javnih funkcija i izravan udar na temeljne vrijednosti demokratskog društva”.

– Posebno zabrinjava činjenica da državni ministar javno koristi vjerski identitet kao sredstvo diskreditacije i ciljanja političkih neistomišljenika. Bosna i Hercegovina je zemlja ravnopravnih građana i naroda, a ne privatni feud političara koji žele podijeliti ljude na podobne i nepodobne po vjeri, naciji ili etničkoj pripadnosti – kazao je, između ostalog, u reagiranju Zvizdić.

Sabina Ćudić reagirala je na istup državnog ministra Srđana Amidžića u kojem je vrijeđao Bošnjake.

“Izjava Srđana Amidžića izravan je atak na dostojanstvo građana i ustavnopravni poredak države. Islamofobni i fašistički stavovi Srđana Amidžića ne mogu sakriti činjenicu da mu Bošnjaci i muslimani ne smetaju kada se financira njihovim novcem. No, kada mu se uskrati neravnomjerna raspodjela prihoda, Amidžić poseže za standardnim alatima očajnog nasilnika – izljevima mržnje i bijes.

Oni koji stalno vrijeđaju narode, negiraju državu i stvaraju sukobe nisu zaštitnici interesa građana ili etničkih skupina, već obični politički diletanti koji iza nacionalizma pokušavaju sakriti vlastitu nesposobnost, nerezultate i potpuni politički bankrot”.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić uputio je danas zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između države Bosne i Hercegovine i entiteta RS zbog neustavnog i nezakonitog izdvajanja proračunskih sredstava iz proračuna RS-a za lobiranje protiv Bosne i Hercegovine, kroz proračunsku stavku. „Transferi predstavništvima RS u inostranstvu“.

Zvizdić ističe da je uvidom u proračunsku potrošnju u entitetu RS vidljivo da je samo u 2025. godini taj entitet za ovu namjenu izdvojio 42,5 milijuna KM javnog novca, a da je trošenje nastavljeno i u 2026. godini.

– S tim u vezi, značajan je broj lobističkih ugovora objavljenih u registru FARA (registracija stranih agenata) koje je sklopio entitet RS, a koji jasno pokazuju da se proračunski novac koji financiraju sve fizičke i pravne osobe u entitetu RS i cijeloj državi BiH troši za nezakonito i protuustavno lobiranje protiv države BiH – naveo je Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.

Najočitiji primjer je, dodaje, ugovor o konzultantskim uslugama (lobiranje) zaključen 6. rujna 2025. između šefa predstavništva RS u Austriji Mladena Filipovića i predsjednika pravne osobe Dickens and Madson Canada Inc Ari Ben Menashea.

U ovom ugovoru, sklopljenom na rok od dvije godine, ciljevi lobiranja (koji plaćaju svi građani BiH) su “osamostaljenje RS od BiH”, “preispitivanje odluka visokog predstavnika”, “poništenje legalnih prijevremenih izbora za predsjednika RS”, “skidanje sankcija organizatorima neustavnog dana RS” itd.

– Dakle, cilj mog apela nije zabrana lobiranja u svrhu gospodarskog razvoja, koje je u većini zemalja svijeta legalna i dopuštena djelatnost. Cilj moje apelacije je da Ustavni sud Bosne i Hercegovine zabrani sva plaćanja proračuna svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom BiH, zakonima BiH, odlukama Ustavnog suda BiH i institucijama BiH. U punjenju proračuna sudjeluju sve fizičke i pravne osobe iz cijele Bosne i Hercegovine, a proračunska potrošnja ne smije biti usmjerena na rušenje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države Bosne i Hercegovine.

Vjerujem da će Ustavni sud BiH, kao čuvar Ustava i ključna državna institucija za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, takvu aktivnost prepoznati kao nezakonitu, čime bi se ovo pitanje trajno riješilo na jedini ispravan način – a to je zabrana svih proračunskih transfera vezanih za takve aktivnosti – naglasio je Zvizdić.

Od Ustavnog suda BiH zatražio je privremenu mjeru da se privremeno obustavi realizacija sporne proračunske stavke iz proračuna entiteta RS za 2026. godinu, do konačne odluke Ustavnog suda BiH, “jer imamo niz lobističkih ugovora koji su sklopljeni tijekom 2026. godine, a postoji jasna tendencija da će se slične radnje nastaviti iu budućnosti”.

Tri državna ministra i tri člana Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za manje od mjesec dana podijelili su 100.000 KM intervencija. tekuće rezerve proračuna BiH.

Odlukama donesenim u ožujku finalizirali su iznos tekućih rezervi kojima su raspolagali u prvom kvartalu, tijekom privremenog financiranja institucija Bosne i Hercegovine. Do privremenog financiranja dolazi jer nema proračuna za ovu godinu, za što je odgovoran ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD).

To ga nije spriječilo da po vlastitom nahođenju raspodijeli 22.500 KM tekuće pričuve, što je pravo koje ministri imaju od prošle godine temeljem zakona o proračunu institucija BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Amidžić.

Ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Amidžić odlučio je da “svojih” 22.500 KM u kratkom roku dodijeli: 20.000 KM Udruženju građana Vizija budućnosti iz Laktaša, odakle je i lider SNSD-a Milorad Dodik, za projekat “Unapređivanje kompetencija mladih kroz sajmove i ekonomske inicijative”, a 2.500 KM Udruženju građana Školica-pametnica iz Banja Luke za projekat “Kreativno osnaživanje djece i žena kroz sport, kulturu, tradiciju i ekologiju“.

Prema podacima Company Wall, Udruženje građana Vizija budućnosti Laktaši otvorilo je račun 26. marta ove godine. Zanimljivo, s obzirom da se na isti datum odnosi i Amidžićeva odluka o dodjeli 20.000 KM Udruzi Vizija budućnosti iz Laktaša.

ja Sevlid Hurtić (Bh. zeleni), ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, iz tekuće pričuve izdvojila je 22.500 KM.

On je Udruženju građana Potočani iz Doboja uručio 10.000 KM za pomoć u izgradnji i ekonomskom jačanju povratničkih zajednica, zaštiti prava povratnika i promicanju nacionalnih i vjerskih vrijednosti u cilju jačanja zajedništva i kulture dijaloga.

Po 2.000 KM uručio je Malonogometnom klubu Bužim, Sabini Gorani za nabavku sportske opreme u cilju sportskog napretka i postizanja što boljih rezultata, Udruženju matematičara Srednjobosanskog kantona. Manje iznose dao je Udruženju žena „Plane“ iz Makljenovca za nabavku uredske opreme, Udruženju mladih Fokus iz Bosanske Dubice za projekt podjele prehrambenih paketa socijalno ugroženim obiteljima, Salihu Straševiću iz Tuzle za tiskanje romana „Pošalji mi busen mahovine iz Maline“, Udruženju za održivu energiju Balkana iz Visokog, Udruženju za zeleni hidrogen i Renewable Energy Sources iz Sarajeva za audio-vizualnu opremu “neophodnu za promicanje prava žena u tehničkim područjima”.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (Naša stranka) svojih 22.500 KM dala je trima udrugama i to 5.000 Udruženju “Sarajevo-taxi” za “Obilježavanje 80 godina organiziranog taksi prijevoza i unapređenju taksi djelatnosti u BiH”, 8.850 KM Klubu radio-amatera Novi Sarajevo i 8.650 KM Udruženju studenata Fakulteta za saobraćaj i komunikacije. Feniks Sarajevo.

Novim odlukama, objavljenim u posljednjim brojevima Službenog glasnika BiH, sredstva su dodijeljena i za tri člana Kolegija Zastupničkog doma PSBiH.

Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Denis Zvizdić (NiP) dodijelio je 15.000 KM Udruženju boraca iz Gacka “Patriotska liga” Mostar (7.000 KM) za tiskanje knjige “Monografija Samostalnog gatačkog bataljona Šargan”, Udruženju roditelja hendikepirane djece i omladine Leptir Srebrenica (2.000 KM), Udruženju derviških redova – Vjerskom centru u BiH – Nakšibendijskoj tekiji. “Mejtaš” (2.000 KM) za pomoć u obnovi i obnovi Sarač Ismailove džamije i tekije, te po 1.000 KM Omladinskom ženskom rukometnom klubu “Iskra Stolac”, Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, Udruženju studenata Fakulteta političkih nauka Sarajevo i Udruženju distrofičara Bužim.

Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Marinko Čavara (HDZ) izdvojila novih 11.000 KM. Po 5.000 KM otišlo je u rodnu Busovaču za Nogometni klub Busovača za Uskrsni turnir, te za HKD Napredak Busovača za organizaciju dječjeg festivala Mak. Tu je i 1.000 KM Hrvatskom rudarsko-geološkom društvu Mostar za potporu u radu.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Darko Babalj (SDS) je posljednjim odlukama dodijelio 6.500 KM, i to za manastir Svetog velikomučenika Georgija na trebinjskim Zupcima, zatim Udruženju građana Sport4All, jednoj osobi za liječenje, Studentskom klubu Fakulteta političkih nauka Banja Luka i 500 KM Sportsko ribolovnom društvu iz Kalinovika za izgradnju ribičkog doma.

Kada omladinski kadar Naroda i Pravde (NiP) Nezim Alagić, u maniri dubokoumnog mislioca, otvori podcast “Presjek” pitanjem kuda ide ova država i ima li smisla živjeti u njoj, čovjek bi pomislio da je u studio pozvao nekoga tko dijeli sudbinu prosječnog građanina.

Ali preko puta su sjedili Elmedin Konaković i Denis Zvizdić. Pitanje o smislu života u Bosni i Hercegovini koje se postavlja Zvizdiću vrhunac je političkog nadrealizma jer je riječ o čovjeku koji je toliko ušuškan u foteljama, akademskim privilegijama i budžetskim milostima da je za njega i njegovu obitelj ova zemlja doslovno obećana zemlja.

Što se tiče ministra vanjskih poslova Konakovića, s obzirom na rasulo zbog medijskog rata s Radončićem posljednjih dana, opravdano je postaviti pitanje da li on uopće zna kuda ide, a kamoli cijela država.

U pokušaju da ispegla svoju biografiju, Zvizdić je ustvrdio da vanjskopolitička pozicija Bosne i Hercegovine u posljednjih dvadesetak godina nije bila bolja nego danas.

Time je, valjda (ne)svjesno, popljuvao samog sebe i proglasio se nepodobnim za razdoblje od 2014. do 2018. godine kada je obnašao funkciju predsjedatelja Vijeća ministara.

Ako je tada pozicija bila loša, logično je zapitati se kakve su Zvizdićeve zasluge za takvo stanje i kako netko tko je tada loše upravljao danas može bolje, tim više što se u međuvremenu nisu promijenile ni ustavne ni političke prilike.

Riječ je o jeftinom moraliziranju i prozirnom pokušaju pranja političke prošlosti.

No, vrhunac apsurda događa se kada u kadar bijesno ulete liječnik opće prakse, medicinski stručnjak, sportski stručnjak i ministar vanjskih poslova.

Njegov nastup, lišen svake intelektualne lucidnosti, donosi rečenicu koja je podcast pretvorila u epizodu crtića Tomica i prijatelji. Konaković slavodobitno kaže da je NiP krenuo u preuređivanje sustava strojevima i bagerima koji ruše dok se diže prašina i tvrdi da više ništa nije isto.

U toj NiP verziji Tomice i prijatelja, bageri su doista na zemlji, ali realnost na tračnicama je poražavajuća. Ništa više nije isto jer je Kanton Sarajevo, u kojem vlada već gotovo deset godina, u potpunom rasulu, a nemali broj njihovih, trojkinih, ministara završava u pritvoru pod istragom zbog sumnjivih radnji.

Dok se prašina slegla, tajni poslovi skrivaju istinu od očiju javnosti, a posao očito nije čist.

Na državnoj razini ti bageri i strojevi rade isključivo za koalicijske partnere, pa je Konaković odobrio novac Miloradu Dodiku da kupi zgradu svog kuma.

Prašina se doista digla iz temelja, ali samo zato što su sve bitne poluge vlasti prepuštene osovini Dodik – Čović.

Za glavne likove ovog podcasta smisao života u ovoj zemlji nikada nije bio upitan, sve dok su im bageri u rukama, a ljudi u svom oblaku prašine.

Rok za podnošenje prijava za izbor člana Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (CIKBH) je istekao, a nije poznato postoji li komisija koja će provesti proceduru.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donio je 22. siječnja odluku o raspisivanju ovog natječaja. Natječaj je CIK objavio na svojim stranicama 5. veljače, a rok za podnošenje prijava je 15 dana. U natječaju je naznačeno da će Povjerenstvo za izbor i imenovanje Zastrupničkog doma najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu obaviti razgovor s kandidatima i sastaviti rang listu.

Članovi ovog povjerenstva predloženi su prije tri godine, ali ono nije konstituirano.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić na sjednici 22. siječnja pozvao je na konsultacije tajnika u pauzi sjednice upravo kako bi se riješilo pitanje povjerenstva.

– Povjerenstvo za izbor i imenovanje, sukladno posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona visokog predstavnika, stalno je radno tijelo Zastupničkog doma. Nismo ga usvojili i nismo ga ugradili u Poslovnik i nemamo valjan sastav tog povjerenstva, a povjerenstvo je zaduženo da promptno provede ovaj natječaj u roku od 30 dana, da se kasnije ne postavljaju pitanja zašto povjerenstvo koje ne postoji nije provelo taj natječaj, idemo obaviti konzultacije da oni donesu neki zaključak i da napravimo raspored kako doći do povjerenstva, do natječaja i rokove – kazao je tada Zvizdić.

Je li došlo do komisije, odnosno imamo li komisiju i kakav je njen sastav, pitanja su koja smo u srijedu uputili Zvizdiću. Još uvijek čekamo odgovor.

Ono što je poznato jeste da su 2023. godine SIP, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine i Administrativna komisija Parlamenta BiH predložili svaki svoje članove u Komisiju za izbor člana SIP-a iz reda ostalih zbog isteka mandata Ireni Hadžiabdić.

– Već gotovo tri godine imamo prijedloge nadležnih za članove povjerenstva. Ne znam zašto nije konstituirano, s obzirom da se ovo povjerenstvo prema Izbornom zakonu tretira kao stalno povjerenstvo Zastupničkog doma.

Imaju mišljenja pojedinih članova Povjerenstva da treba ponoviti proceduru imenovanja članova, imajući u vidu izmjene Izbornog zakona koje su stupile na snagu nakon imenovanja članova Povjerenstva (travanj 2024. godine), iako te izmjene nisu promijenile način izbora – kazao je Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Istakao je da Izborni zakon BiH također dopušta mogućnost da Zastupnički dom bira člana SIP-a s liste uspješnih kandidata bez komisije.

Ne zna što se dogodilo na savjetovanju koje je Zvizdić pozvao 22. siječnja ove godine.

Administrativno povjerenstvo Parlamenta BiH je u prosincu prošle godine izvijestilo Zastupnički dom da nema smetnji za formiranje i uspostavu povjerenstva za izbor i imenovanje jednog člana SIP-a, s obzirom na to da Parlament BiH nije zaprimio nikakvu informaciju o promjenama članova.

Članovi kolegija Zastupničkog doma Nebojša Radmanović (SNSD, iz reda Srba), Denis Zvizdić (NiP, iz reda Bošnjaka) i Marinko Čavara (HDZ, iz reda Hrvata) u tu su komisiju prije tri godine predloženi. Radmanović je u međuvremenu smijenjen s mjesta člana kolegija ovog doma. Iz VSTV-a u komisiju su predloženi Saša Sarajlić iz reda Srba i Duška Bogojević iz reda ostalih, a iz SIP-a Željko Bakalar iz reda Hrvata i Suad Arnautović iz reda Bošnjaka.

Bakalara smo pitali funkcionira li ovo povjerenstvo, postoji li i može li provesti proceduru izbora člana SIP-a na temelju natječaja raspisanog 5. veljače ove godine.

On je odgovorio da je to stvar Zastupničkog doma Parlamenta koji je donio odluku o raspisivanju natječaja, te da SIP nije sporan u svom postupanju na ovu temu.

Šest bh. dužnosnici donijeli su odluke kojima su raspodijelili 242.150 KM iz tekuće rezerve proračuna institucija BiH za ovu godinu, potpuno samostalno i prema svojim kriterijima.

Iz odluka objavljenih u prošlom broju Narodne novine Bosne i Hercegovine, a ima ih čak 55, pogledajte kome su dužnosnici odlučili pomoći pred kraj godine.

Ovog puta “samo” jednu odluku donijeli su predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara (HDZ) koji je za liječenje jedne osobe dao 300 KM i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović (HDZ) koji je Udruzi gluhih i nagluhih “Sluh” Mostar dao 3.000 KM.

Denis Zvizdić (NiP), zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma, dodijelio je ukupno 41.000 KM, najviše udrugama u iznosu od 1.500 KM do 4.000 KM za manifestacije, snimanje filma, tiskanje knjige, kao i pomoć od 10.000 KM jednom građaninu za podršku nastavku liječenja od malignog tumora u Njemačkoj.

Između ostalog, Zvizdić je donio odluku o potpori Islamskoj zajednici u BiH s 3.000 KM za projekt izgradnje novog gradskog harema u Stocu, s 2.000 KM Udruženju “Centar za pravnu kulturu” za pripremu i izradu zbornika radova akademika Hamdije Ćemerlića, te s 1.000 KM Pravnom institutu u BiH za tiskanje i promociju knjige “Institucije države”. Bosna i Hercegovina“ Muhameda Mujakića.

Zvizdić je sa 4.000 KM podržao i Bosanskohercegovačku kulturnu zajednicu za projekt “Obilježavanje 155. godišnjice rođenja Safvet-bega Bašagića (1870.-1934.)”. Istu udrugu podržao je i Kemal Ademović (NiP), predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, s iznosom od 3.000 KM za istu namjenu.

Ademović je odlučio izdvojiti ukupno 36.250 KM tekućih rezervi, između ostalog, 2.000 KM Caritasu za rad pučke kuhinje u Sarajevu, 2.000 KM SPKD “Prosvjeta” za Božićni koncert u Narodnom pozorištu Sarajevo, kao i 29.250 KM Organizaciji RVI Zvornik za rješavanje vodosnabdijevanja u Križevićima.

Nikola Špirić (SNSD), dopredsjedavajući Doma naroda, podijelio je 23.000 KM, između ostalog, po 5.000 KM za liječenje jednog djeteta, za rad Narodne kuhinje u Banjoj Luci i Judo kluba iz Drvara.

To je kada su u pitanju čelnici Parlamenta BiH.

Što se tiče članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, objavljeno je 30 odluka Željke Cvijanović kojima je ona dodijelila 138.600 KM.

Polovina rješenja odnosi se na pomoć za liječenje osobe ili djeteta, a taj iznos se kreće od 500 KM, 700 KM, 1.000 KM, 2.000 KM do 3.000 KM, dok je Svetosavskoj ligi dodijeljeno 20.000 KM. Također je dodijelila 20.000 KM Udruženju ekonomista UMEK za projekt „Kupujmo domaće 2025“.

Zakonom o proračunu data je mogućnost samostalnog izdvajanja novca iz tekuće pričuve dužnosnicima. Od njih se ne traži da potroše sve.

Tu priliku do prošle godine imala su samo tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i to Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović u ovom mandatu. Njihova trenutna rezerva i dalje iznosi 1,08 milijuna KM ili 360.000 KM po članu.

Potom je prošle godine ova mogućnost proširena na predsjedatelja i oba dopredsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, te svih šest članova kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Trenutna rezerva predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH (u ovom mandatu je Borjana Krišto) iznosi 360.000 KM, a zamjenika (Zukan Helez i Staša Košarac) po 180.000 KM.

Trenutna rezerva članova kolegija BH. Parlament je 360.000 KM. Podjednak iznos od po 60.000 KM imaju Darko Babalj, Denis Zvizdić i Marinko Čavara, koji vode Zastupnički dom, te Dragan Čović, Nikola Špirić i Kemal Ademović, koji vode Dom naroda.

Ove godine to je moguće za još sedam dužnosnika, odnosno ministara. Na raspolaganju im je 90.000 KM po ministru ili ukupno 630.000 KM za svih devet.

Tako je u dvije godine s početna tri skočio na 19 dužnosnika koji imaju rezervu od gotovo 2,8 milijuna KM da daju kome hoće.